Na vijest da je Srbija zatražila produljenje pritvora i izručenje za Vukovarca Tihomira Purdu, koji je u pritvoru u Zenici nakon što je početkom godine uhićen na ulazu u Bosnu i Hercegovinu temeljem tjeralice srbijanskog ureda Interpola, koja ga tereti za ratni zločin nad ranjenim vojnicima JNA prigodom obrane grada ujesen 1991. godine, premijerka Jadranka Kosor kazala je kako je sada za hrvatsku Vladu najvažnije to da je Purda prema svim istražnim radnjama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske – nevin.
“Ja vjerujem da će sve činjenice koje su Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i druge institucije prikupili tijekom tog postupka biti dobri argumenti i za nadležne institucije u susjednim državama da odluče onako kako očekujemo, dakle – prema našim propisima, a to je da se gospodin Purda što je moguće prije vrati svojoj kući, svojoj djeci id a nastavi normalno živjeti”, kazala je Kosor.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) kazalo je kako nema što dodati svojem priopćenju od četvrtka uvečer kojim je izvijestilo da Hrvatska neće tražiti izručenje Purde, jer je istraga obavljena posljednjih dana u Hrvatskoj pokazala da nema temelja za pokretanje postupka protiv njega - kao ni protiv druge dvojice osumnjičenih - u Hrvatskoj.
“Temeljem prikupljenih podataka i provedenih ispitivanja ne proizlazi osnovana sumnja da bi bilo Tihomir Purda, bilo druge osobe protiv kojih je u tijeku istraga pred Tužiteljstvom za ratne zločine u Srbiji zbog ratnog zločina na štetu ranjenika, počinili to kazneno djelo”, kaže glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin.
Temeljem podataka i tvrdnji iz spisa dostavljenog iz Srbije, ispitano je tridesetak osoba i prikupljena dodatna dokumentacija. O svemu tome je u četvrtak, sukladno članku 6. Sporazuma o suradnji tužiteljstava u progonu počinitelja ratnih zločina, obaviješteno Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije, a dostavljeni su im i rezultati provedenih izvida i istražnih radnji .
Dokazi dobijeni pod prinudom
To će možda izmijeniti i poziciju srpskog tužiteljstva, kazao je hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u četvrtak uveče, prije vijesti da je Srbija zatražila izručenje Purde.
Tihomir Purda“Moguće je da će i državno tužiteljstvo u Srbiji možda drugačije pristupiti cijelom predmetu, nakon što analizira sve ono što mu je naš DORH poslao”, kazao je Bošnjaković.
Purdin branitelj u Hrvatskoj Krešimir Krsnik, koji inače upozorava da su dokazi temeljem kojih je u Srbiji protiv Purde pokrenut postupak najvjerojatnije dobijeni od zarobljenih hrvatskih vojnika pod prinudom, kaže kako u cijeloj priči neće biti presudan zahtjev Srbije za izručenjem Purde, nego ocjena i odluka bosanskohercegovačkog pravosuđa.
On je od hrvatskog Ministarstva pravosuđa zatražio da rezultate hrvatske istrage hitno dostave bosansko-hercegovačkim kolegama, kako bi oni mogli proučiti spis prije odluke o bilo čijem zahtjevu za izručenjem. A hrvatska istraga, podsjeća Krsnik, nije utvrdila postojanje nikakavog kaznenog djela.
“Kada se vidi taj spis i što sve ima u njemu, mislim da će odluka biti samo jedna! Nadležni sud u Federaciji BiH, a u krajnem stupnju i ministar pravosuđa – oni su ti koji odlučuju da li uopće postoji kazneno djelo. Jer, ako ga nema – nema ni izručenja!”, tvrdi Krsnik.
Potrebno razmjenjivati predmete
Kako to da srbijansko Tužilaštvo ne odustaje od kaznenog progona Purde, a hrvatsko Državno odvjetništvo ocjenjuje kako nema temelja za kaneni progon, pogotovo što i jedni i drugi temelje svoj zaključak na iskazima istih ljudi – Srbija na temelju iskaza hrvatskih vojnika zarobljenih nakon pada Vukovara i zatvorenih u zatvore i sabirne centre u Srbiji, a Hrvatska na temelju iskaza tih istih ljudi 19 godina kasnije na slobodi?
“Radi se o tome da se različito ocjenjuju dokazni materijali,” kaže za naš radio voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
“Ali i u predmetima koje je hrvatsko Državno odvjetništvo uputilo srbijanskom Tužilaštvu – a prema našim informacijama tražili su pokretanje kaznenog postupka za preko 50 osoba – za 17 predmeta srbijansko Tužilaštvo nije smatralo da treba pokrenuti kazneni progon. Dakle, suradnja se može unaprijediti, idealno bi bilo kada bi se praksa hrvatskog Državnog odvjetništva i srbijanskog Tužilaštva usuglasile, ali za sada postoje te razlike u ocijenjivanju dokaznog materijala”, pojašnjava Vesna Teršelič.
Gospođa Teršelič kaže kako treba nastaviti razmjenjivati predmete, pa makar i uz opasnost da druga strana u nekom postotku odbije procesuirati dobijene predmete.
“Da stvari ne čekaju, da ne vise! Dakle, da se za one koji možda znaju da postoji ta sumnja stvari raščiste i da se vidi hoće li biti pokrenut kazneni progon ili neće – kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj”, zaključuje Teršelič.
“Ja vjerujem da će sve činjenice koje su Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i druge institucije prikupili tijekom tog postupka biti dobri argumenti i za nadležne institucije u susjednim državama da odluče onako kako očekujemo, dakle – prema našim propisima, a to je da se gospodin Purda što je moguće prije vrati svojoj kući, svojoj djeci id a nastavi normalno živjeti”, kazala je Kosor.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) kazalo je kako nema što dodati svojem priopćenju od četvrtka uvečer kojim je izvijestilo da Hrvatska neće tražiti izručenje Purde, jer je istraga obavljena posljednjih dana u Hrvatskoj pokazala da nema temelja za pokretanje postupka protiv njega - kao ni protiv druge dvojice osumnjičenih - u Hrvatskoj.
“Temeljem prikupljenih podataka i provedenih ispitivanja ne proizlazi osnovana sumnja da bi bilo Tihomir Purda, bilo druge osobe protiv kojih je u tijeku istraga pred Tužiteljstvom za ratne zločine u Srbiji zbog ratnog zločina na štetu ranjenika, počinili to kazneno djelo”, kaže glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin.
Temeljem podataka i tvrdnji iz spisa dostavljenog iz Srbije, ispitano je tridesetak osoba i prikupljena dodatna dokumentacija. O svemu tome je u četvrtak, sukladno članku 6. Sporazuma o suradnji tužiteljstava u progonu počinitelja ratnih zločina, obaviješteno Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije, a dostavljeni su im i rezultati provedenih izvida i istražnih radnji .
Dokazi dobijeni pod prinudom
To će možda izmijeniti i poziciju srpskog tužiteljstva, kazao je hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u četvrtak uveče, prije vijesti da je Srbija zatražila izručenje Purde.
Purdin branitelj u Hrvatskoj Krešimir Krsnik, koji inače upozorava da su dokazi temeljem kojih je u Srbiji protiv Purde pokrenut postupak najvjerojatnije dobijeni od zarobljenih hrvatskih vojnika pod prinudom, kaže kako u cijeloj priči neće biti presudan zahtjev Srbije za izručenjem Purde, nego ocjena i odluka bosanskohercegovačkog pravosuđa.
On je od hrvatskog Ministarstva pravosuđa zatražio da rezultate hrvatske istrage hitno dostave bosansko-hercegovačkim kolegama, kako bi oni mogli proučiti spis prije odluke o bilo čijem zahtjevu za izručenjem. A hrvatska istraga, podsjeća Krsnik, nije utvrdila postojanje nikakavog kaznenog djela.
“Kada se vidi taj spis i što sve ima u njemu, mislim da će odluka biti samo jedna! Nadležni sud u Federaciji BiH, a u krajnem stupnju i ministar pravosuđa – oni su ti koji odlučuju da li uopće postoji kazneno djelo. Jer, ako ga nema – nema ni izručenja!”, tvrdi Krsnik.
Potrebno razmjenjivati predmete
Kako to da srbijansko Tužilaštvo ne odustaje od kaznenog progona Purde, a hrvatsko Državno odvjetništvo ocjenjuje kako nema temelja za kaneni progon, pogotovo što i jedni i drugi temelje svoj zaključak na iskazima istih ljudi – Srbija na temelju iskaza hrvatskih vojnika zarobljenih nakon pada Vukovara i zatvorenih u zatvore i sabirne centre u Srbiji, a Hrvatska na temelju iskaza tih istih ljudi 19 godina kasnije na slobodi?
“Radi se o tome da se različito ocjenjuju dokazni materijali,” kaže za naš radio voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
“Ali i u predmetima koje je hrvatsko Državno odvjetništvo uputilo srbijanskom Tužilaštvu – a prema našim informacijama tražili su pokretanje kaznenog postupka za preko 50 osoba – za 17 predmeta srbijansko Tužilaštvo nije smatralo da treba pokrenuti kazneni progon. Dakle, suradnja se može unaprijediti, idealno bi bilo kada bi se praksa hrvatskog Državnog odvjetništva i srbijanskog Tužilaštva usuglasile, ali za sada postoje te razlike u ocijenjivanju dokaznog materijala”, pojašnjava Vesna Teršelič.
Gospođa Teršelič kaže kako treba nastaviti razmjenjivati predmete, pa makar i uz opasnost da druga strana u nekom postotku odbije procesuirati dobijene predmete.
“Da stvari ne čekaju, da ne vise! Dakle, da se za one koji možda znaju da postoji ta sumnja stvari raščiste i da se vidi hoće li biti pokrenut kazneni progon ili neće – kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj”, zaključuje Teršelič.
