Vukovarac Tihomir Purda, uhićen u Bosni i Hercegovini temeljem tjeralice srpskog ureda Interpola koga se tereti za ratne zločine nad Srbima u Vukovaru ujesen 91-ve, izjasnio se da nije kriv, kazao je medijima njegov odvjetnik Dražen Zubak.
“Gospodin Purda se izjasnio da ne želi da se izruči Republici Srbiji, da nije počinio to krivično djelo za koje se tereti, da je 9 mjeseci bio u logoru u Srbiji, i da je zapravo on žrtva ratnog zločina, a ne ratni zločinac”, kazao je odvjetnik.
Purdi je određen ekstradicijski pritvor i čeka se dostava materijala iz Srbije. Veteranske udruge u Hrvatskoj su ogorčene, a u ponedjeljak uveče je u Vukovaru organizovan i mirni prosvjed.
Naime, iako je suradnja tužiteljstava Hrvatske i Srbije na procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj vrlo dobra, a potpisani sporazum obavezuje obje strane da onoj drugoj dostave popis svih osoba u drugoj državi protiv kojih se vodi postupak, Purde nije bilo na popisu od 40 osoba koji je Srbija dostavila Hrvatskoj.
Žarko Puhovski
Tako da ispada da Srbija ima de facto neki “tajni spisak” optuženih za ratne zločine, iako je ona godinama zbog toga – sve do potpisivanja ovog sporazuma – optuživala Hrvatsku. I zbog toga hrvatski veterani prozivaju srpske vlasti, ali i hrvatske vlasti što ih nisu od toga zaštitile.
Tu činjenicu Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije tumači time da se radi o slučaju preuzetom od vojnog pravosuđa, da je obavljena jedna razina revizije, i da zajednička međudržavna komisija treba obaviti drugu razinu revizije.
Jedan od osnivača Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski u izjavi za RSE upozorava da je previše ratnih zločina ostalo nekažnjeno, ali da se ovom slučaju možda i nije pristupilo na pravi način.
“Sigurno nisam protiv toga da se ti procesi vode! Dapače, oni će možda omogućiti da se neke stvari u javnosti jasnije shvate bez obzira na sve histerične reakcije, ali ovdje imamo čitav niz pravnih problema. Ovdje se vjerojatno radi o tome da je srpsko tužiteljstvo - ili tužilaštvo, kako hoćete – sebe shvatilo kao nekoga tko treba procesuirati sve zločine nad Srbima. Meni se čini da bi – s obzirom na više manje zaista dobre odnose između dviju strana, od predsjednika do tužiteljstava – sve takve procese trebalo prebacivati u Hrvatsku, ako se radi o ljudima koji žive u Hrvatskoj, odnosno u Srbiju – ako se radi o ljudima koji žive u Srbiji”, smatra Puhovski.
Ispitivanja bila praćena torturom
Hrvatska je policija preko Interpola još 2007. dobila informaciju da je srpski ured Interpola za Purdom raspisao tjeralicu, ali još nije jasno zašto nitko u Hrvatskoj nije ništa poduzeo.
Istragu protiv Purde počeli su voditi vojni istražni organi bivše JNA temeljem ispitivanja koja su nakon pada Vukovara obavljali nad zarobljenim hrvatskim vonicima i policajcima u zarobljeničkim centrima u Srbiji, a brojni bivši logoraši potvrđuju da su ispitivanja bila praćena fizičkim i psihičkim iživljavanjem, i da se ponekad svašta potpisivalo – samo da se izvuče živu glavu.
“To je bilo batinanje, to je bilo trpanje soli u usta, trpanje bibera u usta, prijetnje da će te pobiti, da ćeš biti predan civilnim zatvorenicima da te siluju... Što onda da kažemo i da mislimo i ja i vi na priznanje koje je iznuđeno batinama, torturom i maltretiranjem?!”, kaže za RSE o tretmanu hrvatskih zarobljenika u zatvoru Sremska Mitrovica predsjednik vukovarskog ogranka Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić.
Predsjednik Udruge pravnika Vukovar ’91 Zoran Šangut, i sam logoraš, upozorava kako je kroz srpske logore prošlo oko sedam tisuća ljudi i svaki od njih davao je iskaz. On vjeruje kako je uhićenje Vukovarca Purde odgovor srpske strane na skoro podizanje optužnice u Hrvatskoj protiv zapovjednika KOS-a Aleksandra Vasiljevića koji je organizirao te logore.
Purdin odvjetnik Zubak kaže kako se Bosna i Hercegovina u ovom slučaju našla u sličnoj poziciji kao i Velika Britanija u slučaju Ganić, koji je tamo uhićen također temeljem tjeralice srpskog ureda Interpola, a da je vrlo sličan i slučaj Ilije Jurišića.
“Gdje se čovjeku sudi u Srbiji, a za navodne ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Naravno, i Srbija na osnovu svog krivičnog zakonodavstva, i Bosna i Hercegovina ima ovlaštenja da sudi i za takva krivična djela – dakle, bez obzira gdje su počinjena, međutim mislim da bi bilo korektno – a imajući u vidu baš te specifične situacije – da se, ako već postoji osnovana sumnja da je netko počinio ratni zločin, da mu se sudi u zemlji gdje ga je navodno počinio, jer inače to proizvodi razne političke kontroverze, sumnje i slično”, rekao je Zubak.
“Gospodin Purda se izjasnio da ne želi da se izruči Republici Srbiji, da nije počinio to krivično djelo za koje se tereti, da je 9 mjeseci bio u logoru u Srbiji, i da je zapravo on žrtva ratnog zločina, a ne ratni zločinac”, kazao je odvjetnik.
Purdi je određen ekstradicijski pritvor i čeka se dostava materijala iz Srbije. Veteranske udruge u Hrvatskoj su ogorčene, a u ponedjeljak uveče je u Vukovaru organizovan i mirni prosvjed.
Naime, iako je suradnja tužiteljstava Hrvatske i Srbije na procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj vrlo dobra, a potpisani sporazum obavezuje obje strane da onoj drugoj dostave popis svih osoba u drugoj državi protiv kojih se vodi postupak, Purde nije bilo na popisu od 40 osoba koji je Srbija dostavila Hrvatskoj.
Tako da ispada da Srbija ima de facto neki “tajni spisak” optuženih za ratne zločine, iako je ona godinama zbog toga – sve do potpisivanja ovog sporazuma – optuživala Hrvatsku. I zbog toga hrvatski veterani prozivaju srpske vlasti, ali i hrvatske vlasti što ih nisu od toga zaštitile.
Tu činjenicu Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije tumači time da se radi o slučaju preuzetom od vojnog pravosuđa, da je obavljena jedna razina revizije, i da zajednička međudržavna komisija treba obaviti drugu razinu revizije.
Jedan od osnivača Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski u izjavi za RSE upozorava da je previše ratnih zločina ostalo nekažnjeno, ali da se ovom slučaju možda i nije pristupilo na pravi način.
“Sigurno nisam protiv toga da se ti procesi vode! Dapače, oni će možda omogućiti da se neke stvari u javnosti jasnije shvate bez obzira na sve histerične reakcije, ali ovdje imamo čitav niz pravnih problema. Ovdje se vjerojatno radi o tome da je srpsko tužiteljstvo - ili tužilaštvo, kako hoćete – sebe shvatilo kao nekoga tko treba procesuirati sve zločine nad Srbima. Meni se čini da bi – s obzirom na više manje zaista dobre odnose između dviju strana, od predsjednika do tužiteljstava – sve takve procese trebalo prebacivati u Hrvatsku, ako se radi o ljudima koji žive u Hrvatskoj, odnosno u Srbiju – ako se radi o ljudima koji žive u Srbiji”, smatra Puhovski.
Ispitivanja bila praćena torturom
Hrvatska je policija preko Interpola još 2007. dobila informaciju da je srpski ured Interpola za Purdom raspisao tjeralicu, ali još nije jasno zašto nitko u Hrvatskoj nije ništa poduzeo.
Istragu protiv Purde počeli su voditi vojni istražni organi bivše JNA temeljem ispitivanja koja su nakon pada Vukovara obavljali nad zarobljenim hrvatskim vonicima i policajcima u zarobljeničkim centrima u Srbiji, a brojni bivši logoraši potvrđuju da su ispitivanja bila praćena fizičkim i psihičkim iživljavanjem, i da se ponekad svašta potpisivalo – samo da se izvuče živu glavu.
Purdin odvjetnik: Bilo bi bilo korektno, ako već postoji osnovana sumnja da je netko počinio ratni zločin, da mu se sudi u zemlji gdje ga je navodno počinio.
“To je bilo batinanje, to je bilo trpanje soli u usta, trpanje bibera u usta, prijetnje da će te pobiti, da ćeš biti predan civilnim zatvorenicima da te siluju... Što onda da kažemo i da mislimo i ja i vi na priznanje koje je iznuđeno batinama, torturom i maltretiranjem?!”, kaže za RSE o tretmanu hrvatskih zarobljenika u zatvoru Sremska Mitrovica predsjednik vukovarskog ogranka Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Zdravko Komšić.
Predsjednik Udruge pravnika Vukovar ’91 Zoran Šangut, i sam logoraš, upozorava kako je kroz srpske logore prošlo oko sedam tisuća ljudi i svaki od njih davao je iskaz. On vjeruje kako je uhićenje Vukovarca Purde odgovor srpske strane na skoro podizanje optužnice u Hrvatskoj protiv zapovjednika KOS-a Aleksandra Vasiljevića koji je organizirao te logore.
Purdin odvjetnik Zubak kaže kako se Bosna i Hercegovina u ovom slučaju našla u sličnoj poziciji kao i Velika Britanija u slučaju Ganić, koji je tamo uhićen također temeljem tjeralice srpskog ureda Interpola, a da je vrlo sličan i slučaj Ilije Jurišića.
“Gdje se čovjeku sudi u Srbiji, a za navodne ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Naravno, i Srbija na osnovu svog krivičnog zakonodavstva, i Bosna i Hercegovina ima ovlaštenja da sudi i za takva krivična djela – dakle, bez obzira gdje su počinjena, međutim mislim da bi bilo korektno – a imajući u vidu baš te specifične situacije – da se, ako već postoji osnovana sumnja da je netko počinio ratni zločin, da mu se sudi u zemlji gdje ga je navodno počinio, jer inače to proizvodi razne političke kontroverze, sumnje i slično”, rekao je Zubak.
