Dostupni linkovi

Inzko: BiH prijeti još veća kriza


Centralna banka BiH,02. februar 2009.
Centralna banka BiH,02. februar 2009.
Bosanskohercegovački političari bi trebali odmah formirati vlasti na državnom nivou kako bi se odblokirali reformski procesi.

Ukoliko se to ne dogodi, postoji opasnost da će ekonomska kriza s kojom se Bosna i Hercegovina suočava porasti do još većih razmjera.

Ovo je izjavio visoki predstavnik i specijalni predstavnik Europske unije u BiH Valentin Inzko na prvoj u nizu javnih rasprava predstavnika vlasti i civilnog društva o evropskom putu BiH u okviru projekta 'Građani za Evropu'.

Zastoj u formiranju vlasti na državnoj razini već je ostavio brojne posljedice na ekonomiju u BiH, te na njen put približavanja Europskoj uniji.

Nedavna ocjena Međunarodne agencija za ocjenjivanje kreditne sposobnosti da je kreditni rejting promijenjen iz kategorije 'stabilan' u kategoriju 'negativan', ostavit će nesagledive posljedice po građane BiH, izjavio je Valentin Inzko na prvoj u nizu javnih rasprava predstavnika vlasti i civilnog društva o europskom putu Bosne i Hercegovine.
Inzko: Politička nestabilnost sve više pogoršava ionako tešku situaciju po pitanju nezaposlenosti.

"Kada agencije za ocjenjivanje rejtinga daju negativnu ocjenu, puno je teže uvjeriti strane investitore da dođu i počnu otvarati prijeko potrebna radna mjesta. Drugim riječima, politička nestabilnost sve više pogoršava ionako tešku situaciju po pitanju nezaposlenosti. Budući da kreditni rejting utiče na pristup finansijskim tržištima, te na taj način i na politike komercijalnih banaka, odluka agencije Mudis od 16. maja također može uzrokovati i porast kamatnih stopa u komercijalnim bankama koje djeluju u Bosni i Hercegovini. To bi stvorilo dodatno opterećenje i za domaćinstva i za poslovne subjekte", kaže Inzko.

Pored posljedica na građane, promjena kreditnog rejtinga odrazit će se i na ukupnu ekonomiju BiH, u prvom redu na strane investicije.

"Sve velike investicije u infrastrukturu za prenos električne energije su trenutno blokirane. Raspodjela deset procenata ukupnih prihoda od cestarina prikupljenih od 1. jula 2009. godine, što trenutno iznosi više od 20 miliona KM, također je blokirano. Direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu su doživjela pad, a prema našim podacima, u 2010. godini, u poređenju s 2009., za 71,4 posto. Neusvajanje globalnog fiskalnog okvira za period od 2011.-2013. godine od strane Fiskalnog vijeća, sprečava raspodjelu sredstava iz stand-by aranžmana sa MMF-om, kao i sredstava makrofinansijske pomoći EU, što je jedan od razloga što entitetima ponestaje sredstava i novaca", naglašava Inzko.

Nema napretka u oblastima energije i okoliša

Nedavno konstituiranje Zastupničkog doma Parlamenta BiH je dobar korak ka konačnom formiranju vlasti na državnoj razini.

"Meni je zaista drago, u nekom smislu i što je to učinjeno na osnovu domaćih napora, bez intervencije drugih faktora. Nadam se da će se to pozitivno iznenađenje nastavljati u budućnosti i da ćemo tim tempom dobiti brzo i vladu na državnom nivou", zaključuje Inzko.

Obveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i programa Europskog partnerstva također su mjesecima u zastoju.

Neki od glavnih zahtjeva koji se u ovoj fazi europskih integracija postavljaju pred Bosnu i Hercegovinu su obveze iz područja energije i okoliša.

Voditeljica inicijative "Građani za Europu" Amra Selesković kaže da u ovim sektorima nema napretka.

Građanin u jednoj od banaka u BiH, 17. februar 2009
"Mi smatramo, kao organizacija civilnog društva, a također i u ime drugih zainteresiranih strana, da je ovakav zastoj jednostavno neprihvatljiv. Što je razlog takvog zastoja, gdje su mogućnosti za bolju saradnju s organizacijama civilnog društva i vladinih institucija, i kako da Bosna i Hercegovina što prije krene još bržim putem ka Evropskoj uniji", kaže Selesković.

Neispunjavanje obveza iz područja energije i okoliša također ostavlja negativne efekte po građane Bosne i Hercegovine. Jedan od primjera tih negativnih efekata navodi Lena Bratić, predstavnica Stručnog tima organizacija civilnog društva.

"Vrlo brzo se može očekivati skok cijena električne energije i drugih energenata, a građani i stanovništvo Bosne i Hercegovine nisu zaštićeni, ne postoje mehanizmi kreirani od strane Vlade, koji će dati podršku i zaštititi građane na način da ih ili subvencioniraju prilikom skoka cijena energenata, ili da ih pripreme, odnosno da im daju mehanizme da smanje potrošnju na svojoj strani kako bi se puno lakše nosili s ovim novim reformama i novim promjenama", naglašava Bratić.

Inicijativa „Građani za Europu“ jedinstvena je akcija civilnog društva u Bosni i Hercegovini usmjerena na unapređenje procesa europskih integracija i intenziviranje aktivnosti vlasti na provođenju neophodnih reformi, a okuplja nešto manje od 40 organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini.

Na vratima Evrope


Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
XS
SM
MD
LG