Ustavni sud je zaključio da je Zakonom o popisu stanovništva i pratećim uputstvom građanima omogućeno da se ne izjasne o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.
Zakon o popisu stanovništva sa pratećim uputstvom i metodologijom u potpunosti omogućavaju građanima koji će biti obuhvaćeni popisom, da se ne izjasne o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti ukoliko to ne žele, te je stoga zakon o popisu stanovništva usklađen sa Ustavom Crne Gore, saopštio je sudija izvjestilac Ustavnog suda Miodrag Latković.
Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava je nedavno podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o popisu, zbog dijela u kojem se predviđa novčana kazna do dvadeset minimalnih plata za one grašane koji se ne izjasne tačno i potpuno po svim pitanjima uključujući vjersko i nacionalno opredjeljenje.
Akcija za ljudska prava je osporila ovu odredbu jer neopredjeljenje građanina o vjerskom i nacionalnom pitanju ljudsko pravo garantovano Ustavom.
Sudija izvjestilac Miodrag Latković je rekao da uz zakon o popisu stanovništva ide i uputstvo i metodologija na osnovu koje građani ne mora da se izjasni o nacionalnom i vjerskom opredjeljenju s tim što će u popisnom listu stajati citat “Ne želi da se izjasni”
"Licu obuhvaćenom popisom ostavljeno je na volju da li će ili ne da se izjasni o svojoj nacionalnoj, odnosno etničkoj ili vjerskoj pripadnosti. Njegovo neizjašnjavanje o tome smatraće se tačnim i potpunim odgovorom koji će se u popisne liste upisivati kao ne želim da se izjasnim", kaže Latković.
Uputstva popisivačima
U primjeni Zakona o popisu garantuje se sloboda izjašnjavanja građanina o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, rekao je sudija Latković, o čemu postoji jasna instrukcija za popisivača.
Ulaz u Ustavni sud Crne Gore"Zavod za statistiku je donio i objavio uputstvo za popisivače kao izvod iz metodoloških uputstava za pripremu organizovanje i provođenje popisa i to uputstvo je namijenjeno popisivačima u cilju obezbjeđenja jedinstvene popisne metodologije. Oni obavezuju popisivače da licu obuhvaćenom popisom prije davanja odgovora ukažu na pravo da se na pitanja o nacionalnoj, etničkoj pripadnosti ili vjerskom opredjeljenju ne moraju izjasniti ali treba da daju odgovor, a odgovor je iskaz ne želim da se izjasnim. Takav odgovor smatra se tačnim i potpunim. U ovom kontekstu jedino je pravilno moguće tumačiti osporene odredbe člana 21 , stav 1 i člana 28 Zakona o popisu", pojasnio je Latković.
Komentarišući odluku Vrhovnog suda Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže da Ustavni sud ovom odlukom nije zaštitio ustavnost, niti odgovorio na inicijativu da se ispita ustavnost zakona.
"Obrazloženje koje sam upravo od vas čula smatram kompromisnim političkim stavom koji ima za cilj da spasi čast vladajuće koalicije koje je u stvari usvojila neustavan zakon. Mislimo da Ustavni sud nije odgovorio na našu inicijativu čija je suština bila zahtjev da se ispita ustavnost zakona a dobili smo odgovor da su stvari nekakve metodologije i uputstvo ustavni a to su u najboljem slučaju podzakonski akti. Mi u Akciji u posljednjih sat i po nijesmo uspjeli da pronađemo ni tzv. metodologiju ni uputstvo objavljeno u Službenom listu ili čak na internet stranici MONSTAT-a. Smatramo da je Ustavni sud propustio da uspostavi princip da zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima a drugi propis sa Ustavom i zakonom i to pod uslovom, opet kažem da se metodologije i uputstvo uopšte mogu smatrati propisima", kaže Tea Gorjanc Prelević.
Do otvaranja pitanja zašto građani moraju da se izjasne o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti je došlo nakon što je iz Monstata početkom marta saopšteno da su građani dužni da popisivaču daju podatke o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, kao i vjeroispovjesti.
Potom je zavod za statistiku taj stav ublažio saopštavajući da je o tim pitanjima validan odgovor 'Ne želim da se izjasnim'. Popis stanovništva u Crnoj Gori počinje 1 aprila.
Zakon o popisu stanovništva sa pratećim uputstvom i metodologijom u potpunosti omogućavaju građanima koji će biti obuhvaćeni popisom, da se ne izjasne o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti ukoliko to ne žele, te je stoga zakon o popisu stanovništva usklađen sa Ustavom Crne Gore, saopštio je sudija izvjestilac Ustavnog suda Miodrag Latković.
Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava je nedavno podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o popisu, zbog dijela u kojem se predviđa novčana kazna do dvadeset minimalnih plata za one grašane koji se ne izjasne tačno i potpuno po svim pitanjima uključujući vjersko i nacionalno opredjeljenje.
Akcija za ljudska prava je osporila ovu odredbu jer neopredjeljenje građanina o vjerskom i nacionalnom pitanju ljudsko pravo garantovano Ustavom.
Sudija izvjestilac Miodrag Latković je rekao da uz zakon o popisu stanovništva ide i uputstvo i metodologija na osnovu koje građani ne mora da se izjasni o nacionalnom i vjerskom opredjeljenju s tim što će u popisnom listu stajati citat “Ne želi da se izjasni”
"Licu obuhvaćenom popisom ostavljeno je na volju da li će ili ne da se izjasni o svojoj nacionalnoj, odnosno etničkoj ili vjerskoj pripadnosti. Njegovo neizjašnjavanje o tome smatraće se tačnim i potpunim odgovorom koji će se u popisne liste upisivati kao ne želim da se izjasnim", kaže Latković.
Uputstva popisivačima
U primjeni Zakona o popisu garantuje se sloboda izjašnjavanja građanina o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, rekao je sudija Latković, o čemu postoji jasna instrukcija za popisivača.
Komentarišući odluku Vrhovnog suda Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže da Ustavni sud ovom odlukom nije zaštitio ustavnost, niti odgovorio na inicijativu da se ispita ustavnost zakona.
"Obrazloženje koje sam upravo od vas čula smatram kompromisnim političkim stavom koji ima za cilj da spasi čast vladajuće koalicije koje je u stvari usvojila neustavan zakon. Mislimo da Ustavni sud nije odgovorio na našu inicijativu čija je suština bila zahtjev da se ispita ustavnost
"Ustavni sud nije odgovorio na našu inicijativu čija je suština bila zahtjev da se ispita ustavnost zakona", kaže Tea Gorjanc Prelević.
Do otvaranja pitanja zašto građani moraju da se izjasne o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti je došlo nakon što je iz Monstata početkom marta saopšteno da su građani dužni da popisivaču daju podatke o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, kao i vjeroispovjesti.
Potom je zavod za statistiku taj stav ublažio saopštavajući da je o tim pitanjima validan odgovor 'Ne želim da se izjasnim'. Popis stanovništva u Crnoj Gori počinje 1 aprila.
