“Uzimam si pravo da kao političar govorim o knjigama koje se bave poviješću iz jednog, ali nadasve važnog razloga: zato što se - i ne samo u Hrvatskoj - povijest politizira, što se sa njom manipulira, i što je se revidira”, kazao je bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Stipe Mesić na predstavljanju knjige “Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom”, prvi puta objavljene 1946. godine.
“Uvijek sam bio, jesam i bit ću i dalje otvoreni i odlučni neprijatelj svih onih koji truju mloadu generaciju lažima o onome što je bilo. Oduprijeti im se možemo – kako u Hrvatskoj, tako i posvuda oko nas, jer nama nije svejedno što se događa u našem susjedstvu – samo i jedino istinom o prošlosti”, naveo je Mesić.
“Knjiga među ostalim donosi faksimile dokumenata o suradnji okupatora i onih koje se lažno pokušava prikazati kao pokret otpora, a u zajedničkoj borbi protiv jedinog stvarnog pokreta otpora – partizana“, rekao je bivši hrvatski predsjednik.
“Ovdje nema znanstvenih ili kvaziznanstvenih interpretacija prošlosti, ovdje su naprosto dokumenti. Ovdje je istina, a istina je zauvijek istina. Ovdje čitamo što su za vrijeme suđenja pitali Dražu Mihailovića, i što je on imao reći u svoju obranu. Ovdje su zajedničke fotografije ratnih saveznika – četnika, nacista, fašista i ustaša...”, kazao je Mesić.
Mesić je podsjetio kako je u niz navrata kao predsjednik Hrvatske, ali i po završetku mandata rekao – NE onima koji su u Hrvatskoj željeli revidirati povijest, a kako bi se stvorilo stabilan i miran jugoistok Europe, kaže NE i svima onima koji to pokušavaju u neposrednom i širem okruženju.
Grobovi partizana
“Nikada nećemo pristati na revidiranje prošlosti, nikada nećemo pristati na pretvaranje ratnih pobjednika u gubitnike u miru, a ratnih gubitnika i zagovornika najnazadnijih ideologija što ih poznaje novija povijest u domoljube i neshvaćene heroje. Još jednom kažem – nikada!”, rekao je Mesić.
Mesić se dotakao i aktualne - po općoj ocjeni predizborne - najave hrvatskog ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka o istraživanju nekoliko stotina masovnih grobnica navodnih žrtava komunizma i kaznenom progonu odgovornih, ponovivši kako se tu radi o u borbi ubijenim pripadnicima kvislinških formacija na kraju rata i neposredno nakon toga, sahranjenim na mjestu pogibije.
“I sada ti rovokopači – kao što vidite – kopaju, ali ne kažu – a gdje su grobovi zarobljenih partizana? Zarobljeni partizani su maltretirani i brutalno ubijani, i ne zna se za njihove grobove!", podsjetio je Mesić.
O važnosti ovog izdanja potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Mirko Mećava:
“Izdavanje reprinta ovakvih knjiga danas je veoma potrebno i važno, jer su mnoge takve knjige na početku devedesetih godina u vrijeme onog kulturocida uništene, pa današnja generacija ne može o takvim temama niotkuda doći do istinitih saznanja. Stoga je današnja mlada generacija podložna manipuliranju i lak je material i plijen za obmanjivanje, što je već godinama sve do danas postal čak i trend na prostorima nekadašnje SFRJ.”
Kao urednik oe knjige potpisan je Božidar Dugonjić koji je, među ostalim, i dvije godine – po par sati dnevno – prepisivao knjigu na latinicu sa ćirilićkog originala, svjestan da velika većina mladih u Hrvatskoj, dakle onih kojima je knjiga u prvom redu namijenjena, ne bi znala pročitati knjigu napisanu na ćirilici.
“Uvijek sam bio, jesam i bit ću i dalje otvoreni i odlučni neprijatelj svih onih koji truju mloadu generaciju lažima o onome što je bilo. Oduprijeti im se možemo – kako u Hrvatskoj, tako i posvuda oko nas, jer nama nije svejedno što se događa u našem susjedstvu – samo i jedino istinom o prošlosti”, naveo je Mesić.
“Knjiga među ostalim donosi faksimile dokumenata o sur
“Ovdje nema znanstvenih ili kvaziznanstvenih interpretacija prošlosti, ovdje su naprosto dokumenti", kazao je Stjepan Mesić.
“Ovdje nema znanstvenih ili kvaziznanstvenih interpretacija prošlosti, ovdje su naprosto dokumenti. Ovdje je istina, a istina je zauvijek istina. Ovdje čitamo što su za vrijeme suđenja pitali Dražu Mihailovića, i što je on imao reći u svoju obranu. Ovdje su zajedničke fotografije ratnih saveznika – četnika, nacista, fašista i ustaša...”, kazao je Mesić.
Mesić je podsjetio kako je u niz navrata kao predsjednik Hrvatske, ali i po završetku mandata rekao – NE onima koji su u Hrvatskoj željeli revidirati povijest, a kako bi se stvorilo stabilan i miran jugoistok Europe, kaže NE i svima onima koji to pokušavaju u neposrednom i širem okruženju.
Grobovi partizana
“Nikada nećemo pristati na revidiranje prošlosti, nikada nećemo pristati na pretvaranje ratnih pobjednika u gubitnike u miru, a ratnih gubitnika i zagovornika najnazadnijih ideologija što ih poznaje novija povijest u domoljube i neshvaćene heroje. Još jednom kažem – nikada!”, rekao je Mesić.
Mesić se dotakao i aktualne - po općoj ocjeni predizborne - najave hrvatskog ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka o istraživanju nekoliko stotina masovnih grobnica navodnih žrtava komunizma i kaznenom progonu odgovornih, ponovivši kako se tu radi o u borbi ubijenim pripadnicima kvislinških formacija na kraju rata i neposredno nakon toga, sahranjenim na mjestu pogibije.
“I sada ti rovokopači – kao što vidite – kopaju, ali ne kažu – a gdje su grobovi zarobljenih partizana? Zarobljeni partizani su maltretirani i brutalno ubijani, i ne zna se za njihove grobove!", podsjetio je Mesić.
O važnosti ovog izdanja potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Mirko Mećava:
“Izdavanje reprinta ovakvih knjiga danas je veoma potrebno i važno, jer su mnoge takve knjige na početku devedesetih godina u vrijeme onog kulturocida uništene, pa današnja generacija ne može o takvim temama niotkuda doći do istinitih saznanja. Stoga je današnja mlada generacija podložna manipuliranju i lak je material i plijen za obmanjivanje, što je već godinama sve do danas postal čak i trend na prostorima nekadašnje SFRJ.”
Kao urednik oe knjige potpisan je Božidar Dugonjić koji je, među ostalim, i dvije godine – po par sati dnevno – prepisivao knjigu na latinicu sa ćirilićkog originala, svjestan da velika većina mladih u Hrvatskoj, dakle onih kojima je knjiga u prvom redu namijenjena, ne bi znala pročitati knjigu napisanu na ćirilici.