Pripremila: Dženana Halimović
Wikileaks je objavio dva povjerljiva izvještaja bivšeg ambasadora SAD u BiH Charlesa Englisha. Jedan se bavi procjenom stanja u aktualnoj politici u bošnjačkom korpusu, a drugi fenomenom Fahrudina Radončića.
U oba izvještaja jednu od ključnih uloga ima reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa efendija Cerić, a uz njega i Radončić.
U prvom izvještaju koji se bavi političkim zaštitnicima bošnjačkog korpusa u zemlji tvrdi se da postoji podjela na „dobre“ i „loše“ Bošnjake. U „dobre“ spadaju oni koji iznose konzervativne političke i religijske ideale, dok su „loši“ oni koji propagiraju moderne i sekularne ideje.
Charles English za vrijeme mandata u BiH, novembar 2009Ovoj podjeli pridonio je, tvrdi se, i sam reisu-l-ulema IZ u BiH Mustafa efendija Cerić, a u provedbu politike i promocije „dobrih“ Bošnjaka upisao se i najtiražniji dnevni list Dnevni Avaz, koji je u vlasništvu Fahrudina Radončića.
Avaz je, kako stoji, „beskrupulozno napadao Bošnjake i bošnjačke institucije (uključujući i rivalski, sekularniji dnevni list) koji se s njima ne slažu.“
Ovaj medijski rat, pak, stvoren uglavnom zbog Avazovih poslovnih interesa, pokrenuo je unutarbošnjačku debatu koja se, inače, ne bi tako brzo i široko pokrenula.
I sam vlasnik okarakterisan je kao zaštitnik konzervativne politike „ dobrih Bošnjaka“ i njihove promocije, optužujući i svoje oponente,ali i pojedine medije da napadaju tri stuba vjere: Islamsku zajednicu u BiH i reisa Cerića, uspomenu na Aliju Izetbegovića, koju predstavlja njegov sin Bakir (danas član Predsjedništva BiH op.aut) te Avaz.
Ovisno o putu kojim bošnjačka debata krene, dugoročno bi se moglo desiti da skrene bošnjačku politiku, što bi zakomplikovalo postizanje kompromisa između Bošnjaka, Srba i Hrvata, neophodnog za osiguranje budućnosti BiH.
Zbog straha prouzrokovanog činjenicom da su Bošnjaci i napogođenija grupa u ratu, a njihove su patnje ignorisane od međunarodne zajednice, da se zaključiti iz izvještaja i da su i zaštitu interesa uskladili s tim.
Djeda Mraz i bošnjačka djeca
Ovo se naročito odnosi na bivšeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića koji je, kako se navodi, i najviše prizivao ove strahove, ponekad i namjerno, ali to su i drugi povremeno činili, uključujući i lidera SDA Sulejnama Tihića, te predsjednika SDP-A Zlatka Lagumdžiju.
Mustafa ef. CerićReis Cerić je, kako stoji u povjerljivom dokumentu, bošnjački identitet promovirao kroz stalno prisjećanje na viktimizaciju, te medije koji su izvještavali o događajima koji se tiču terorizma prozivao islamofobičnima, smatrajući da je to „na neki način i priprema za novi genocid nad bošnjacima“.
Sve kritike o Islamskoj zajednici dočekane su kao antiislamske i antibošnjačke.
Izvještaj, koji potpisuje English, dotakao se i Djeda Mraza kao načina na koji ni bošnjačka djeca nisu pošteđena političkih manipulacija s ciljem oblikovanja bošnjačkog identiteta.
U atmosferi pesimizma, nastale zbog nedostatka političkog ili ekonomskog napretka, insistiranje na tome da se bude uzoran Bošnjak je političko oružje.
Rastući strah od izolacije postavio je teren za političke igrače koji ga mogu iskoristiti da se okupljaju oko svog vodstva i plana, „koji neki političari, Cerić i oportunista Radončić mogu oblikovati konzervativnim i jačim religijskim osnovama“. Ovo sve, uključujući i sve tri strane, koje se vraćaju politici na etničkim osnovama, čine maglovitim kompromis neophodan za BiH, zaključuje se u prvom izvještaju.
Radončić: Korist, a ne etnička povezanost
Fahrudin Radončić na predizbornom skupu svoje stranke, septembar 2010Drugi se bavi likom i djelom lidera nove političke stranke u BiH Fahrudinom Radončićem. Odmah u početku u izvještaju se navodi podrška lidera IZ ovom političaru i medijskom mogulu.
„Radončićeva reputacija i rizični poslovni poduhvati sa patnerima iz političkog spektra, kombinovani sa njegovom vjerovatnom željom da kontroliše pravosuđe kako bi izbjegao procesuiranje za korupciju, navodi na to da bi politički savez mogao ostvariti na osnovu vlastite koristi, a ne po ideološkoj ili čak etničkoj povezanosti“ - stoji u izvještaju.
Tako je, prema procjeni bivšeg američkog ambasadora u BiH, Radončić u političkom statusu skoro sigurno pokušao pronaći zaštitu od istrage za nelegalne poslove, što ga čini primamljivim saveznikom za RS, odnosno njenog tadašnjeg premijera, a današnjeg predsjednika Milorada Dodika, koji je, također, pod istragom za korupciju.
Radončić je sklon i napadu na medije. Pored medijskog rata protiv lista „Oslobođenje“, u izvještaju se navodi i napad na bivšu urednicu FTV Dušku Jurišić koja je izvještavala o Radončićevoj ulozi u aferi sa Razvojnom bankom FBiH.
Tom prilikom Radončić je istakao i „kako se ne može dozvoliti osobi koja nije musliman da bude urednik u islamskom društvu“. Jurišićeva je nedugo nakon ovoga smijenjena sa fukcije (op.aut).
English se dotiče i bliskosti između reisa Cerića i Radončića, koja, smatra, ima veze i sa donacijom od milion KM za izgradnju reisove rezidencije. Cerić je i jedina osoba koju Avaz nije nikada kritizirao.
Također se navodi i da bi, ovisno o rezultatima, mogao minirati inicijative drugih bošnjačkih partija koje ne dijele njegove stavove, poput onih koje s njim neće koalirati.
No, na kraju se, ipak, zaključuje da Radončićev politički uticaj u Bosni i Hercegovini može doprinijeti mirnijoj političkoj klimi u BiH.
Wikileaks je objavio dva povjerljiva izvještaja bivšeg ambasadora SAD u BiH Charlesa Englisha. Jedan se bavi procjenom stanja u aktualnoj politici u bošnjačkom korpusu, a drugi fenomenom Fahrudina Radončića.
U oba izvještaja jednu od ključnih uloga ima reis-ul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa efendija Cerić, a uz njega i Radončić.
U prvom izvještaju koji se bavi političkim zaštitnicima bošnjačkog korpusa u zemlji tvrdi se da postoji podjela na „dobre“ i „loše“ Bošnjake. U „dobre“ spadaju oni koji iznose konzervativne političke i religijske ideale, dok su „loši“ oni koji propagiraju moderne i sekularne ideje.
Avaz je, kako stoji, „beskrupulozno napadao Bošnjake i bošnjačke institucije (uključujući i rivalski, sekularniji dnevni list) koji se s njima ne slažu.“
Ovaj medijski rat, pak, stvoren uglavnom zbog Avazovih poslovnih interesa, pokrenuo je unutarbošnjačku debatu koja se, inače, ne bi tako brzo i široko pokrenula.
I sam vlasnik okarakterisan je kao zaštitnik konzervativne politike „ dobrih Bošnjaka“ i njihove promocije, optužujući i svoje oponente,
Ovisno o putu kojim bošnjačka debata krene, dugoročno bi se moglo desiti da skrene bošnjačku politiku, što bi zakomplikovalo postizanje kompromisa između Bošnjaka, Srba i Hrvata, neophodnog za osiguranje budućnosti BiH, napisao je English.
Ovisno o putu kojim bošnjačka debata krene, dugoročno bi se moglo desiti da skrene bošnjačku politiku, što bi zakomplikovalo postizanje kompromisa između Bošnjaka, Srba i Hrvata, neophodnog za osiguranje budućnosti BiH.
Zbog straha prouzrokovanog činjenicom da su Bošnjaci i napogođenija grupa u ratu, a njihove su patnje ignorisane od međunarodne zajednice, da se zaključiti iz izvještaja i da su i zaštitu interesa uskladili s tim.
Djeda Mraz i bošnjačka djeca
Ovo se naročito odnosi na bivšeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića koji je, kako se navodi, i najviše prizivao ove strahove, ponekad i namjerno, ali to su i drugi povremeno činili, uključujući i lidera SDA Sulejnama Tihića, te predsjednika SDP-A Zlatka Lagumdžiju.
Sve kritike o Islamskoj zajednici dočekane su kao antiislamske i antibošnjačke.
Izvještaj, koji potpisuje English, dotakao se i Djeda Mraza kao načina na koji ni bošnjačka djeca nisu pošteđena političkih manipulacija s ciljem oblikovanja bošnjačkog identiteta.
U atmosferi pesimizma, nastale zbog nedostatka političkog ili ekonomskog napretka, insistiranje na tome da se bude uzoran Bošnjak je političko oružje.
Rastući strah od izolacije postavio je teren za političke igrače koji ga mogu iskoristiti da se okupljaju oko svog vodstva i plana, „koji neki političari, Cerić i oportunista Radončić mogu oblikovati konzervativnim i jačim religijskim osnovama“. Ovo sve, uključujući i sve tri strane, koje se vraćaju politici na etničkim osnovama, čine maglovitim kompromis neophodan za BiH, zaključuje se u prvom izvještaju.
Radončić: Korist, a ne etnička povezanost
„Radončićeva reputacija i rizični poslovni poduhvati sa patnerima iz političkog spektra, kombinovani sa njegovom vjerovatnom željom da kontroliše pravosuđe kako bi izbjegao procesuiranje za korupciju, navodi na to da bi politički savez mogao ostvariti na osnovu vlastite koristi, a ne po ideološkoj ili čak etničkoj povezanosti“ - stoji u izvještaju.
Tako je, prema procjeni bivšeg američkog ambasadora u BiH, Radončić u političkom statusu skoro sigurno pokušao pronaći zaštitu od istrage za nelegalne poslove, što ga čini primamljivim saveznikom za RS, odnosno njenog tadašnjeg premijera, a današnjeg predsjednika Milorada Dodika, koji je, također, pod istragom za korupciju.
Radončić je sklon i napadu na medije. Pored medijskog rata protiv lista „Oslobođenje“, u izvještaju se navodi i napad na bivšu urednicu FTV Dušku Jurišić koja je izvještavala o Radončićevoj ulozi u aferi sa Razvojnom bankom FBiH.
Tom prilikom Radončić je istakao i „kako se ne može dozvoliti osobi koja nije musliman da bude urednik u islamskom društvu“. Jurišićeva je nedugo nakon ovoga smijenjena sa fukcije (op.aut).
English se dotiče i bliskosti između reisa Cerića i Radončića, koja, smatra, ima veze i sa donacijom od milion KM za izgradnju reisove rezidencije. Cerić je i jedina osoba koju Avaz nije nikada kritizirao.
Također se navodi i da bi, ovisno o rezultatima, mogao minirati inicijative drugih bošnjačkih partija koje ne dijele njegove stavove, poput onih koje s njim neće koalirati.
No, na kraju se, ipak, zaključuje da Radončićev politički uticaj u Bosni i Hercegovini može doprinijeti mirnijoj političkoj klimi u BiH.
