Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje predlaže Vlada, predviđaju podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 67 godina i za žene i za muškarce. Iako se u Vladi pozivaju na "komparativna iskustva i evropske standarde", u domaćoj javnosti su zabilježena prva negativna reagovanja.
"Rješavanjem jednog, Vlada otvara mnoštvo drugih problema", rekao je za naš program predstavnik Saveza samostalnih sidnikata Zoran Đurišić, koji kaže da od sindikalnog članstva očekuje negativnu reakciju na Vladin nacrt izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se starosna granica za odlazak u penziju, sa sadašnjih 65 godina za muškarce i 60 godina za žene, podigla na 67 za oba pola.
"Očekujem negativne komentare od strane članstva. Mladih i školovanih ljudi sve je više a novih radnih mjesta nema. Jedan problem pokušavaju da riješe a stvaraju u međuvremenu puno novih," rekao je Đurišić.
Vlada želi da, predloženim zakononom o penzijskom i invalidskom osiguranju, ostvari kratkoročne finansijske efekte, odnosno, da se državni budžet oslobodi određenih izdataka, kaže član parlamentarnog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, i poslanik opozicione Nove srpske demokratije Novica Stanić, komentarišući, do sada poznate informacije o zakonskom tekstu koji je trenutno u fazi nacrta.
"Moja načelna primjedba se odnosi na ideju da stari ljudi rade što više i što duže a da se mladi prepuste ulici ,odnosno svim onim lošim stranama ulice," rekao je Stanić.
Prijedlog kojim se starosna granica za penzionisanje muškaraca i žena podiže na 67 godina u Vladi se obrazlaže "komparativnim iskustvima i evropskim standardima".
Problem sredovječne generacije
Doduše, Njemačka, kao najjača evropska ekonomija i zemlja visokog životnog standarda je nedavno postavila upravo takvu granicu za umirovljenje, ali je zabilježeno i nedavno francusko iskustvo, kada je Parlament izglasao odlazak u penziju, sa 62, umjesto sadašnjih 60. Ovaj potez francuske Vlade je izazivao žestoke proteste i najave generalnog štrajka, kao i najavu francuskih socijalista da će ovakvu odluku ukinuti, kada dođu na vlast.
Prijedlogu crnogorske Vlade predstoji javna rasprava, ali je već sada jasno da će se morati odgovoriti na mnoštvo pitanja, među kojima je i mogućnost da poslodavci, koji preferiraju mlađu radnu snagu, otpuste starije radnike, prije uslova za penziju. Pored toga, treba računati i sa novim viškom mlađe radne snage, koja će se gomilati, čekajući da stariji odu u penziju.
"Sve zavisi od prirodnog rasta i razvoja ekonomije u najvećem dijelu. A u manjem dijelu to zavisi od samih dešavanja u pogledu penzionog sistema i pomjeranja penzione granice. Ukoliko se poveća apsorbciona moć tržišta rada sa aspekta zapošljavanja mlađih lica , odnosno stvori se mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta , uz ovaj period koji je dat od 2017 do 2022 godine onda ne bi trebalo da izazove neke veće turbulencije na tržištu rada.Ukoliko se dogodi suprotno , da ta apsorbciona moć ostane na istom nivou ili pak da dođe do smanjenja njene moći , odna se mogu očekivati veći poremećaji na tržištu rada," kaže profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Milivoje Radović.
Među problematičnim aspektima podizanja starosne granice, javlja se i problem čitave sredovječne generacije, čiji dobar dio već dvadesetak godina radi na crno, koji će postati još izraženiji, ukoliko prođe Vladina namjera da minimalni radni staž za penziju, umjesto sadašnjih 15, podigne na 25 godina.
Ciničan posmatrač društvenih zbivanja bi mogao postaviti pitanje - ukoliko istraživanja govore da su se evropljani, nakon Drugog svjetskog rata, mogli nadati životnom vijeku od 62 godine, a sada i 80. rođendanu - zašto Vlada, gornju granicu za penzionisanje nije podigla na 79 godina, pa da Penzijsko-invalidski fond prištedi za dugogodišnje mirovinske izdatke.
Novinar podgoričkog dnevnika Vijesti Brano Mandić je, rekavši da PIO fond zasigurno ne može biti opterećen novinarima-penzionerima, odgovorio na naše pitanje - da li sebe može da zamisli sa diktafonom, na press konferenciji u 67. godini.
"Vrlo je teško, zbog prirode posla da zamislim da je uopšte moguće izdržati ovaj ritam na tako duge staze. Sva relevatna istraživanja pokazuju da novinari umiru mlađi. To znači da oni često ne mogu biološki da dobace do tog perioda života. Malo je možda da tužna ova priča, ali malo je vjerovatno da ću se naći sa mikrofonom u 67. godini," rekao je Mandić.
"Rješavanjem jednog, Vlada otvara mnoštvo drugih problema", rekao je za naš program predstavnik Saveza samostalnih sidnikata Zoran Đurišić, koji kaže da od sindikalnog članstva očekuje negativnu reakciju na Vladin nacrt izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se starosna granica za odlazak u penziju, sa sadašnjih 65 godina za muškarce i 60 godina za žene, podigla na 67 za oba pola.
"Očekujem negativne komentare od strane članstva. Mladih i školovanih ljudi sve je više a novih radnih mjesta nema. Jedan problem pokušavaju da riješe a stvaraju u međuvremenu puno novih," rekao je Đurišić.
Vlada želi da, predloženim zakononom o penzijskom i invalidskom osiguranju, ostvari kratkoročne finansijske efekte, odnosno, da se državni budžet oslobodi određenih izdataka, kaže član parlamentarnog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, i poslanik opozicione Nove srpske demokratije Novica Stanić, komentarišući, do sada poznate informacije o zakonskom tekstu koji je trenutno u fazi nacrta.
"Moja načelna primjedba se odnosi na ideju da stari ljudi rade što više i što duže a da se mladi prepuste ulici ,odnosno svim onim lošim stranama ulice," rekao je Stanić.
Prijedlog kojim se starosna granica za penzionisanje muškaraca i žena podiže na 67 godina u Vladi se obrazlaže "komparativnim iskustvima i evropskim standardima".
Problem sredovječne generacije
Doduše, Njemačka, kao najjača evropska ekonomija i zemlja visokog životnog standarda je nedavno postavila upravo takvu granicu za umirovljenje, ali je zabilježeno i nedavno francusko iskustvo, kada je Parlament izglasao odlazak u penziju, sa 62, umjesto sadašnjih 60. Ovaj potez francuske Vlade je izazivao žestoke proteste i najave generalnog štrajka, kao i najavu francuskih socijalista da će ovakvu odluku ukinuti, kada dođu na vlast.
Prijedlogu crnogorske Vlade predstoji javna rasprava, ali je već sada jasno da će se morati odgovoriti na mnoštvo pitanja, među kojima je i mogućnost da poslodavci, koji preferiraju mlađu radnu snagu, otpuste starije radnike, prije uslova za penziju. Pored toga, treba računati i sa novim viškom mlađe radne snage, koja će se gomilati, čekajući da stariji odu u penziju.
"Sve zavisi od prirodnog rasta i razvoja ekonomije u najvećem dijelu. A u manjem dijelu to zavisi od samih dešavanja u pogledu penzionog sistema i pomjeranja penzione granice. Ukoliko se poveća apsorbciona moć tržišta rada sa aspekta zapošljavanja mlađih lica , odnosno stvori se mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta , uz ovaj period koji je dat od 2017 do 2022 godine onda ne bi trebalo da izazove neke veće turbulencije na tržištu rada.Ukoliko se dogodi suprotno , da ta apsorbciona moć ostane na istom nivou ili pak da dođe do smanjenja njene moći , odna se mogu očekivati veći poremećaji na tržištu rada," kaže profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Milivoje Radović.
Među problematičnim aspektima podizanja starosne granice, javlja se i problem čitave sredovječne generacije, čiji dobar dio već dvadesetak godina radi na crno, koji će postati još izraženiji, ukoliko prođe Vladina namjera da minimalni radni staž za penziju, umjesto sadašnjih 15, podigne na 25 godina.
Ciničan posmatrač društvenih zbivanja bi mogao postaviti pitanje - ukoliko istraživanja govore da su se evropljani, nakon Drugog svjetskog rata, mogli nadati životnom vijeku od 62 godine, a sada i 80. rođendanu - zašto Vlada, gornju granicu za penzionisanje nije podigla na 79 godina, pa da Penzijsko-invalidski fond prištedi za dugogodišnje mirovinske izdatke.
Novinar podgoričkog dnevnika Vijesti Brano Mandić je, rekavši da PIO fond zasigurno ne može biti opterećen novinarima-penzionerima, odgovorio na naše pitanje - da li sebe može da zamisli sa diktafonom, na press konferenciji u 67. godini.
"Vrlo je teško, zbog prirode posla da zamislim da je uopšte moguće izdržati ovaj ritam na tako duge staze. Sva relevatna istraživanja pokazuju da novinari umiru mlađi. To znači da oni često ne mogu biološki da dobace do tog perioda života. Malo je možda da tužna ova priča, ali malo je vjerovatno da ću se naći sa mikrofonom u 67. godini," rekao je Mandić.
