Dvoprocentni rast pristalica priključenja Crne Gore NATO savezu, predstavnici nevladinih organizacija, koje se u Crnoj Gori bave pitanjem njenog priključenja Sjeverno-atlantskoj alijansi, ocjenjuju kao blag pozitivan trend.
Jedna od relevantnih organizacija u Crnoj Gori je Euro-atlantski klub koji se, između ostalog, bavi edukacijom i informisanjem građana Crne Gore.
Njen predsjednik Savo Kentera kaže da se slaže sa ocjenom da su rezultati u nastojanju da se afirmišu NATO integracije, s obzirom na uložene napore i novac - slabi.
"Komunikaciona strategija, odnosno njena implementacija, evidentno nije dala neke rezultate, odnosno nije dala rezultate kakve smo možda očekivali da će dati.Ovaj blagi trend rasta je opet nešto što treba da bude zadovoljavajući na neke duže staze, ali definitivno nije zadovoljavajući za proteklu godinu gdje je vršena jedna intezivna implementacija strategije i gdje se očekivalo mnogo više," smatra Kentera.
Izvršni direktor nikšićkog Alfa-centra Aleksandar Dedović smatra da rezultati ispitivanja javnog mnjenja ne odražavaju realno stanje, jer po njegovim riječima, među građanima Crne Gore postoji značajan broj onih koji nijesu spremni da javno kažu da su za NATO.
Aleksandar Dedović
Istovremeno, Dedović sugeriše da bi trebalo promijeniti pristup države pitanju afirmacije NATO integracija.
"Treba ponuditi informacije na, za to prilagođen način.Svakako to ne treba raditi u raznim emisijama na radiju i televiziji i u kojekakvim duelima,dijalozima sa argumentima za i protiv.Građane koji ne žele da slušaju o NATO prilagoditi im tu priču kroz javne tribune i razgovore.Opet ljudima koji žele da saznaju, a ne ljudima koji moraju da dođu po službenoj dužnosti ili po naređenju, daju konkretni odgovori na konkretna pitanja," kaže on.
Problematična Komunikaciona strategija
I Kentera kaže da treba mijenjati državnu Komunikacionu strategiju, naročito imajući u vidu i podatak da većina, od skoro 55 posto građana, NATO integracije Crne Gore vidi kao projekat od kog će najviše koristi imati vladajuće strukture, a ne država, odnosno, društvo.
"Upravo u tom pravcu treba napraviti te promjene da se uključe svi subjekti društva, sve političke partije, svaki pojedinac, svaka NVO. Bilo ko, ko je uopšte zainteresovan za ovaj proces mora jednostavno biti uključen, da se čuje mišljenje svih, bilo onih koji su za NATO ili onih koji su protiv. Da se jednostavno otvori dijalog po tom pitanju i da se otvori jedna priča gdje će ljudi zaista shvatiti da se prvenstveno radi o državnom interesu," ocjenjuje Kentera.
Savo Kentera, Foto: Savo Prelević
Izvršni direktor Alfa-centra Aleksandar Dedović kaže da podatak od 55 posto građana, koji u NATO integracijama ne vide opšte društvenu korist, vidi kao rezultat dosadašnjih pokušaja države da afirmiše potrebu priključenja Crne Gore NATO savezu.
"To vidim kao rezultat načina provođenja i implementacije Komunikacione strategije, odnosno akcionih planova, koji su, moramo priznati okupljali ljude koji su u vlasti ili bliski vlasti i koji su na po malo arogantan ili agresivan način građanima prezentirali ideju i potrebu članstva Crne Gore u NATO. Tako da su upravo zbog takvog načina i pristupa građani su stekli sliku da nema alternative, da se mora u NATO i način na koji je vlast to radila do sada ostavlja prostora i za takva razmišljanja," kaće Dedović.
Nema velikih pomjeranja u mišljenju građana Crne Gore o priključenju NATO savezu u odnosu na prethodne godine. Prema posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava 32% ispitanika podržava NATO integracije Crne Gore, 42% se protivi priključenju Crne Gore u NATO, a neopredeljenih je blizu 30% ispitanika. Građani dominantno smatraju da će od NATO integracija najveću korist imati vlast i vladajuće strukture.
Prema riječima glavnog metodologa Miloša Bešića ovi podaci se veoma malo razlikuju u odnosu na istraživanja prethodnih godina, ali ipak idu ka nešto većoj podršci građana priključenju Crne Gore NATO savezu.
"Onako kako sada stoje stvari, još uvijek imamo veći broj pripadnika nego pristalica članstva u NATO. Ako pogledate taj podatak u odnosu na prošlu godinu, vi će te vidjeti blago povećanje broja onih koji podržavaju članstvo u NATO, 32 prema 30 procenata. To je mali procenat a imajte i u vidu da na 30 odsto imamo varijantu statističke greške 2 posto. Ne možemo pouzdano statistički da kažemo da je došlo do značajnog povećanja broja onih koji podržavaju NATO. I ako je u odnosu na 2009 godinu broj pristalica nato neznatno povećan, posmatrajući sa stanovišta trenda iz 2008 imamo značajno povećanje za 6 procenata onih koji podržavaju NATO integracije i za 6 procenata smanjivanje onih koji su protiv NATO integracija," kaže Bešić.
Ukoliko vas interesuje, cijeli tekst Srđana Jankovića možete pročitati OVDJE.
Jedna od relevantnih organizacija u Crnoj Gori je Euro-atlantski klub koji se, između ostalog, bavi edukacijom i informisanjem građana Crne Gore.
Njen predsjednik Savo Kentera kaže da se slaže sa ocjenom da su rezultati u nastojanju da se afirmišu NATO integracije, s obzirom na uložene napore i novac - slabi.
"Komunikaciona strategija, odnosno njena implementacija, evidentno nije dala neke rezultate, odnosno nije dala rezultate kakve smo možda očekivali da će dati.Ovaj blagi trend rasta je opet nešto što treba da bude zadovoljavajući na neke duže staze, ali definitivno nije zadovoljavajući za proteklu godinu gdje je vršena jedna intezivna implementacija strategije i gdje se očekivalo mnogo više," smatra Kentera.
Izvršni direktor nikšićkog Alfa-centra Aleksandar Dedović smatra da rezultati ispitivanja javnog mnjenja ne odražavaju realno stanje, jer po njegovim riječima, među građanima Crne Gore postoji značajan broj onih koji nijesu spremni da javno kažu da su za NATO.
Istovremeno, Dedović sugeriše da bi trebalo promijeniti pristup države pitanju afirmacije NATO integracija.
"Treba ponuditi informacije na, za to prilagođen način.Svakako to ne treba raditi u raznim emisijama na radiju i televiziji i u kojekakvim duelima,dijalozima sa argumentima za i protiv.Građane koji ne žele da slušaju o NATO prilagoditi im tu priču kroz javne tribune i razgovore.Opet ljudima koji žele da saznaju, a ne ljudima koji moraju da dođu po službenoj dužnosti ili po naređenju, daju konkretni odgovori na konkretna pitanja," kaže on.
Problematična Komunikaciona strategija
I Kentera kaže da treba mijenjati državnu Komunikacionu strategiju, naročito imajući u vidu i podatak da većina, od skoro 55 posto građana, NATO integracije Crne Gore vidi kao projekat od kog će najviše koristi imati vladajuće strukture, a ne država, odnosno, društvo.
"Upravo u tom pravcu treba napraviti te promjene da se uključe svi subjekti društva, sve političke partije, svaki pojedinac, svaka NVO. Bilo ko, ko je uopšte zainteresovan za ovaj proces mora jednostavno biti uključen, da se čuje mišljenje svih, bilo onih koji su za NATO ili onih koji su protiv. Da se jednostavno otvori dijalog po tom pitanju i da se otvori jedna priča gdje će ljudi zaista shvatiti da se prvenstveno radi o državnom interesu," ocjenjuje Kentera.
Izvršni direktor Alfa-centra Aleksandar Dedović kaže da podatak od 55 posto građana, koji u NATO integracijama ne vide opšte društvenu korist, vidi kao rezultat dosadašnjih pokušaja države da afirmiše potrebu priključenja Crne Gore NATO savezu.
"To vidim kao rezultat načina provođenja i implementacije Komunikacione strategije, odnosno akcionih planova, koji su, moramo priznati okupljali ljude koji su u vlasti ili bliski vlasti i koji su na po malo arogantan ili agresivan način građanima prezentirali ideju i potrebu članstva Crne Gore u NATO. Tako da su upravo zbog takvog načina i pristupa građani su stekli sliku da nema alternative, da se mora u NATO i način na koji je vlast to radila do sada ostavlja prostora i za takva razmišljanja," kaće Dedović.
Većina građana se protivi priključenju NATO-u
Većina građana se protivi priključenju NATO-uNema velikih pomjeranja u mišljenju građana Crne Gore o priključenju NATO savezu u odnosu na prethodne godine. Prema posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava 32% ispitanika podržava NATO integracije Crne Gore, 42% se protivi priključenju Crne Gore u NATO, a neopredeljenih je blizu 30% ispitanika. Građani dominantno smatraju da će od NATO integracija najveću korist imati vlast i vladajuće strukture.
Prema riječima glavnog metodologa Miloša Bešića ovi podaci se veoma malo razlikuju u odnosu na istraživanja prethodnih godina, ali ipak idu ka nešto većoj podršci građana priključenju Crne Gore NATO savezu.
"Onako kako sada stoje stvari, još uvijek imamo veći broj pripadnika nego pristalica članstva u NATO. Ako pogledate taj podatak u odnosu na prošlu godinu, vi će te vidjeti blago povećanje broja onih koji podržavaju članstvo u NATO, 32 prema 30 procenata. To je mali procenat a imajte i u vidu da na 30 odsto imamo varijantu statističke greške 2 posto. Ne možemo pouzdano statistički da kažemo da je došlo do značajnog povećanja broja onih koji podržavaju NATO. I ako je u odnosu na 2009 godinu broj pristalica nato neznatno povećan, posmatrajući sa stanovišta trenda iz 2008 imamo značajno povećanje za 6 procenata onih koji podržavaju NATO integracije i za 6 procenata smanjivanje onih koji su protiv NATO integracija," kaže Bešić.
Ukoliko vas interesuje, cijeli tekst Srđana Jankovića možete pročitati OVDJE.