Evropska komisija je ovih dana započela široku raspravu o tome kako bi trebao izgledati evropski penzioni sistem budućnosti - a razloga za napuštanje postojećeg je više nego dovoljno: Evropa stari i, ukoliko se nastavi sadašnji trend, do polovine stoljeća će dva zaposlena izdržavati jednog penzionera što, upozoravaju ekonomski stručnjaci, neće biti moguće. U takvoj situaciji jedino moguće je raditi što duže.
Nema druge nego da ljudi rade dok mogu, ako mogu, puneći tako svoje i džepove penzionih fondova. Računica je na papiru jednostavna. Međutim, kada dođe do stvarnog života, stvari stoje nešto drugačije. Kao i svaki primjer koji se kad-tad počne slijediti, i ovaj dolazi iz Švedske.
U Stockholmu, Bengt Sibbmark je penzionisan kako to zakon i nalaže - u 65.godini života. Međutim, odlučio je da u 67. godini započne novi posao -
time popravlja svoj skromni budžet, a i olakšava život državnom penzionom fondu.
Nakon godina iskustva rada kao vladin službenik, on je sada zaposlen kao savjetnik u najvećoj švedskoj organizaciji penzionera.
"Jako dugo sam radio sa socijalnim osiguranjem i moje iskustvo i znanje može biti od koristi ovoj organizaciji. Drugi razlog je - zdrav sam i mogu raditi ovaj posao," kaže Sibbmark.
Švedska vlada, suočena sa činjenicom da sve manje ljudi ulaže u penzione fondove, a sve više ih koristi, stimulira vraćanje na posao penzionera ili produženi rad onih koji su već ostvarili pravo na penziju. Tako bar kaže specijalista Švedske agencije za penzije, Arne Paulsson.
"Kad biste nastavili da radite nakon normalnog roka za penziju, što je kod nas 65 godina starosti, nastavili biste i sa sticanjem prava za penziju i vaša bi penzija rasla od 7 do 8 posto za svaku godinu za koju odgodite odlazak u penziju,“ naglašava Paulsson.
Međutim, šta sa onima koji su do ozbiljnije životne dobi došli radeći fizički zahtjevnije poslove? U belgijskoj firmi za obrade preciznih metala, UMICORE, su se odlučili za prekvalfikaciju starijih radnika - tako je i Robert De Vlieger dobio šansu da radi duže nego što je zakonski minimum za penziju.
"Pokušali su da nađu bolji posao za mene, posao koji bi mi više odgovorao. Konačno, pitali su me da li bih radio na poslovima osiguranja - otišao sam u Brisel na jednomjesečni kurs - položio sam ga i sada sam oficijelno službenik osiguranja," priča on.
Kompleksna situacija
Prema podacima EK, Evropljani u penziju odlaze u prosjeku sa napunjenih 61,4 godine starosti. U Americi ta brojka je 65, dok se u Japanu u penziju odlazi sa prosječno 70 godina života. Prema posljednjim reformskim potezima, Grčka, koja muku muči da se izvuče iz dubokih dugova, namjerava da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju na 65 godina, dok vlade Njemačke i Španije planiraju podizanje starosne granice na 67 godina, ne videći drugi izlaz nego u dužem radu, a kraćem penzionerskom stažu.
U Briselu priznaju da je problem postao gorući, te predlažu da, uz činjenicu da je prosječan životni vijek Evropljana postao duži, a opada natalitet, što znači da i nacije postaju starije, automatski se i obavezan radni vijek prilagođava ovakvoj situaciji. Otprilike, ukoliko ste dugovječni, pa to još postane odlika cijele nacije, možete očekivati da će vam i rok za penziju izmicati - iz godine u godinu.
"Želimo samo da ukažemo kako je kompleksna i ozbiljna sadašnja situacija - evropski penzioni sistem je pod nevjerovatnim pritiskom starenja nacije. Živimo duže, dok opada broj novorođenih širom Evrope. Te su činjenice veoma jasne. Jasno je i to da će do 2060. godine broj penzionisanih u Evropi, u poređenju sa onima koji finansiraju penzije, biti udvostručen, a već od 2012. godine možemo očekivati smanjenje populacije sposobne da radi," objašanjava evropski komesar za zapošljavanje i socijalna pitanja, Laszlo Andor.
Teorija je jedno, a život drugo. Vjerujem, malo ih je među nama koji će sa radošću dočekati mogućnost, ako se otvori, da rade i preko zakonskog roka za penziju - reforma penzionog sistema je već pokrenula štrajkove širom Unije, u protestu onih koji ne žele, kako kažu, život provesti samo radeći - a neki ekonomski eksperti upozoravaju da plan podizanja radnog vijeka ima jednu ključnu grešku - šta ako nema posla za starije, što znači one koji nisu u stanju obavljati sve vrste zahtjevnih dužnosti, što mlađim kadrovima najčešće nije problem? Šta ako takav ekonomski raj, u kakvom EK zamišlja da živi Evropa, ne postoji?
Za sada, suviše pitanja bez odgovora, uz alarmantnu činjenicu da je evropsko društvo sve starije i sve manje sposobno da izdržava one koji su pošteno odradili svoj radni vijek. Rješenje se treba naći, a prvi korak u traženju je opšta evropska rasprava o tome.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Glasometar: 'Saznajte koja Vam stranka najviše odgovara'
Evropa stari, penzioni sistem trpi
Zakon o državnoj pomoći važan za ravnomjeran razvoj BiH
EU pooštrila standarde za energetske efikasnosti
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Nema druge nego da ljudi rade dok mogu, ako mogu, puneći tako svoje i džepove penzionih fondova. Računica je na papiru jednostavna. Međutim, kada dođe do stvarnog života, stvari stoje nešto drugačije. Kao i svaki primjer koji se kad-tad počne slijediti, i ovaj dolazi iz Švedske.
U Stockholmu, Bengt Sibbmark je penzionisan kako to zakon i nalaže - u 65.godini života. Međutim, odlučio je da u 67. godini započne novi posao -
time popravlja svoj skromni budžet, a i olakšava život državnom penzionom fondu.
Nakon godina iskustva rada kao vladin službenik, on je sada zaposlen kao savjetnik u najvećoj švedskoj organizaciji penzionera.
"Jako dugo sam radio sa socijalnim osiguranjem i moje iskustvo i znanje može biti od koristi ovoj organizaciji. Drugi razlog je - zdrav sam i mogu raditi ovaj posao," kaže Sibbmark.
Prema podacima EK, Evropljani u penziju odlaze u prosjeku sa napunjenih 61,4 godine starosti. U Americi ta brojka je 65, dok se u Japanu u penziju odlazi sa prosječno 70 godina života.
"Kad biste nastavili da radite nakon normalnog roka za penziju, što je kod nas 65 godina starosti, nastavili biste i sa sticanjem prava za penziju i vaša bi penzija rasla od 7 do 8 posto za svaku godinu za koju odgodite odlazak u penziju,“ naglašava Paulsson.
Međutim, šta sa onima koji su do ozbiljnije životne dobi došli radeći fizički zahtjevnije poslove? U belgijskoj firmi za obrade preciznih metala, UMICORE, su se odlučili za prekvalfikaciju starijih radnika - tako je i Robert De Vlieger dobio šansu da radi duže nego što je zakonski minimum za penziju.
"Pokušali su da nađu bolji posao za mene, posao koji bi mi više odgovorao. Konačno, pitali su me da li bih radio na poslovima osiguranja - otišao sam u Brisel na jednomjesečni kurs - položio sam ga i sada sam oficijelno službenik osiguranja," priča on.
Kompleksna situacija
Prema podacima EK, Evropljani u penziju odlaze u prosjeku sa napunjenih 61,4 godine starosti. U Americi ta brojka je 65, dok se u Japanu u penziju odlazi sa prosječno 70 godina života. Prema posljednjim reformskim potezima, Grčka, koja muku muči da se izvuče iz dubokih dugova, namjerava da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju na 65 godina, dok vlade Njemačke i Španije planiraju podizanje starosne granice na 67 godina, ne videći drugi izlaz nego u dužem radu, a kraćem penzionerskom stažu.
Protest ispred grčkog parlamenta zbog mera štednje. Jedna predviđa i reformu penzionog sistema kojom bi se, između ostalog, starosna granica za odlazak u penziju sa 60 pomerila na 65 godina starosti, 8. jul 2010.
U Briselu priznaju da je problem postao gorući, te predlažu da, uz činjenicu da je prosječan životni vijek Evropljana postao duži, a opada natalitet, što znači da i nacije postaju starije, automatski se i obavezan radni vijek prilagođava ovakvoj situaciji. Otprilike, ukoliko ste dugovječni, pa to još postane odlika cijele nacije, možete očekivati da će vam i rok za penziju izmicati - iz godine u godinu.
"Želimo samo da ukažemo kako je kompleksna i ozbiljna sadašnja situacija - evropski penzioni sistem je pod nevjerovatnim pritiskom starenja nacije. Živimo duže, dok opada broj novorođenih širom Evrope. Te su činjenice veoma jasne. Jasno je i to da će do 2060. godine broj penzionisanih u Evropi, u poređenju sa onima koji finansiraju penzije, biti udvostručen, a već od 2012. godine možemo očekivati smanjenje populacije sposobne da radi," objašanjava evropski komesar za zapošljavanje i socijalna pitanja, Laszlo Andor.
Teorija je jedno, a život drugo. Vjerujem, malo ih je među nama koji će sa radošću dočekati mogućnost, ako se otvori, da rade i preko zakonskog roka za penziju - reforma penzionog sistema je već pokrenula štrajkove širom Unije, u protestu onih koji ne žele, kako kažu, život provesti samo radeći - a neki ekonomski eksperti upozoravaju da plan podizanja radnog vijeka ima jednu ključnu grešku - šta ako nema posla za starije, što znači one koji nisu u stanju obavljati sve vrste zahtjevnih dužnosti, što mlađim kadrovima najčešće nije problem? Šta ako takav ekonomski raj, u kakvom EK zamišlja da živi Evropa, ne postoji?
Za sada, suviše pitanja bez odgovora, uz alarmantnu činjenicu da je evropsko društvo sve starije i sve manje sposobno da izdržava one koji su pošteno odradili svoj radni vijek. Rješenje se treba naći, a prvi korak u traženju je opšta evropska rasprava o tome.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Glasometar: 'Saznajte koja Vam stranka najviše odgovara'
Evropa stari, penzioni sistem trpi
Zakon o državnoj pomoći važan za ravnomjeran razvoj BiH
EU pooštrila standarde za energetske efikasnosti
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)