U zemljama Evropske unije pooštreni su uslovi za certifikaciju u oblasti energetske efikasnosti, što bi mogao biti problem za proizvođače u BiH. Naime, ovoj oblasti se ne pridaje dovoljno pažnje.
Ne postoji nadležna institucija koja bi bila zadužena za enegetsku certifikaciju, a posljedice toga trpe proizvođači koji svoje proizvode izvoze u Evropsku uniju, pa i potrošači koji nisu sigurni šta kupuju.
Malik Ramić iz Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis - kaže da je Evropska unija pooštrila standarde za energetske efikasnosti, što će predstavljati poseban problem za proizvođače koji izvoze u zemlje Evropske unije.
„To u BiH predstavlja problem jer je veliki broj proizvođača koji izvoze svoje proizvode – posebno prozore, vrata i ostalu stolariju – u zemlje EU. Nepostojanje tijela koje će certificirati te proizvode može biti velika prepreka za sve te proizvođače. Da bi prešli tu prepreku, proizvođači će morati naći neki drugi način da certificiraju svoje proizvode. Svaki prozor, svaka vrata proizvedena u BiH, a plasirana na tržište EU moraće imati tu oznaku koja će biti ključna prilikom ugradnje u nove ili već postojeće objekte,“ upozorava Ramić.
Nove šeme energetskih oznaka u Evropskoj uniji, pored postojeće klasifikacije, uključuje i oznake +, ++, +++, koje su namijenjene za precizniju specifikaciju potrošnje uređaja. Bez obzira na činjenicu da u Bosni i Hercegovini ne postoji nadležna institucija za energetsku certifikaciju, svi proizvođači koji izvoze u zemlje Evrope moraju da poštuju pravila Evropske unije.
Posljedice trpe i kupci električnih uređaja
Tako i bihaćka industrija rashladnih uređaja Bira prati pravila za oznake energetske efikasnosti.
„To je ono što je EU propisala – to su standardi. Druga je stvar ono što se događa na tržištu. Pošto mi 80 posto proizvoda, raznih aparata za domaćinstvo, proizvodimo za evropsko tržište i izvozimo u preko 28 zemalja, mi ovog trenutka radimo hladnjake samo u klasi A i samo u klasi A++. Naravno, razvoj aparata ide dalje u cilju A++, što znači da su već ovog trenutka laboratorijska ispitivanja i prilagodba aparata za tu klasu. Ozbiljno radimo, a da bi mogli održati se na evropskom tržištu prisiljeni smo od januara iduće godine da većinu aparata imamo i u alternativi, ne samo A+ nego i A++,“ kaže šef razvoja u ovom preduzeću, Damir Mihelčić.
Kupci električnih uređaja u BiH također trpe posljedice zbog nepravilnih deklaracija na tim proizvodima, ističe Ramić.
„Direktne posljedice za kupce tih proizvoda ogledaju se prvenstveno u tome da proizvodi koji ne poštuju te standarde EU troše znatno više energije nego certificirani proizvodi. Direktna šteta za kupce je što plaćaju veće račune za energiju, prije svega električnu, ali i toplotnu i druge vidove energije. Značajnija posljedica korištenja ovakvih proizvoda je i negativan okolinski uticaj jer, ako jedan proizvod koristi znatno više energije nego drugi da bi se dobio isti rezultat, znači da mnogo više energije treba biti proizvedeno da se zadovolje te potrebe,“ kaže on.
Odlukom Evropskog parlamenta, osim uređaja koji direktno troše električnu energiju, energetske oznake će morati nositi svi proizvodi koji direktno utiču na potrošnju energije, poput prozora i vrata. Na tome će morati poraditi i poizvođači iz Bosne i Hercegovine, ističe Ramić.
„Bosna i Hercegovina generalno mora voditi više računa o energetskoj efikasnosti, jer energetska efikasnos u budućnosti Evropske unije predstavlja jedno od glavnih oružja za postizanje tzv. 20-20-20 cilja EU – koji označava redukciju emisije štetnih „stakleničkih“ plinova za 20 posto do 2020. godine i povećanje korištenja energije iz obnovljivih resursa za 20 posto u odnosu na nivo iz referentne 1990. godine,“ rekao je Ramić.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Glasometar: 'Saznajte koja Vam stranka najviše odgovara'
Evropa stari, penzioni sistem trpi
Zakon o državnoj pomoći važan za ravnomjeran razvoj BiH
EU pooštrila standarde za energetske efikasnosti
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Ne postoji nadležna institucija koja bi bila zadužena za enegetsku certifikaciju, a posljedice toga trpe proizvođači koji svoje proizvode izvoze u Evropsku uniju, pa i potrošači koji nisu sigurni šta kupuju.
Malik Ramić iz Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis - kaže da je Evropska unija pooštrila standarde za energetske efikasnosti, što će predstavljati poseban problem za proizvođače koji izvoze u zemlje Evropske unije.
„To u BiH predstavlja problem jer je veliki broj proizvođača koji izvoze svoje proizvode – posebno prozore, vrata i ostalu stolariju – u zemlje EU. Nepostojanje tijela koje će certificirati te proizvode može biti velika prepreka za sve te proizvođače. Da bi prešli tu prepreku, proizvođači će morati naći neki drugi način da certificiraju svoje proizvode. Svaki prozor, svaka vrata proizvedena u BiH, a plasirana na tržište EU moraće imati tu oznaku koja će biti ključna prilikom ugradnje u nove ili već postojeće objekte,“ upozorava Ramić.
Nove šeme energetskih oznaka u Evropskoj uniji, pored postojeće klasifikacije, uključuje i oznake +, ++, +++, koje su namijenjene za precizniju specifikaciju potrošnje uređaja. Bez obzira na činjenicu da u Bosni i Hercegovini ne postoji nadležna institucija za energetsku certifikaciju, svi proizvođači koji izvoze u zemlje Evrope moraju da poštuju pravila Evropske unije.
Posljedice trpe i kupci električnih uređaja
Tako i bihaćka industrija rashladnih uređaja Bira prati pravila za oznake energetske efikasnosti.
„To je ono što je EU propisala – to su standardi. Druga je stvar ono što se događa na tržištu. Pošto mi 80 posto proizvoda, raznih aparata za domaćinstvo, proizvodimo za evropsko tržište i izvozimo u preko 28 zemalja, mi ovog trenutka radimo hladnjake samo u klasi A i samo u klasi A++. Naravno, razvoj aparata ide dalje u cilju A++, što znači da su već ovog trenutka laboratorijska ispitivanja i prilagodba aparata za tu klasu. Ozbiljno radimo, a da bi mogli održati se na evropskom tržištu prisiljeni smo od januara iduće godine da većinu aparata imamo i u alternativi, ne samo A+ nego i A++,“ kaže šef razvoja u ovom preduzeću, Damir Mihelčić.
Kupci električnih uređaja u BiH također trpe posljedice zbog nepravilnih deklaracija na tim proizvodima, ističe Ramić.
„Direktne posljedice za kupce tih proizvoda ogledaju se prvenstveno u tome da proizvodi koji ne poštuju te standarde EU troše znatno više energije nego certificirani proizvodi. Direktna šteta za kupce je što plaćaju veće račune za energiju, prije svega električnu, ali i toplotnu i druge vidove energije. Značajnija posljedica korištenja ovakvih proizvoda je i negativan okolinski uticaj jer, ako jedan proizvod koristi znatno više energije nego drugi da bi se dobio isti rezultat, znači da mnogo više energije treba biti proizvedeno da se zadovolje te potrebe,“ kaže on.
Odlukom Evropskog parlamenta, osim uređaja koji direktno troše električnu energiju, energetske oznake će morati nositi svi proizvodi koji direktno utiču na potrošnju energije, poput prozora i vrata. Na tome će morati poraditi i poizvođači iz Bosne i Hercegovine, ističe Ramić.
„Bosna i Hercegovina generalno mora voditi više računa o energetskoj efikasnosti, jer energetska efikasnos u budućnosti Evropske unije predstavlja jedno od glavnih oružja za postizanje tzv. 20-20-20 cilja EU – koji označava redukciju emisije štetnih „stakleničkih“ plinova za 20 posto do 2020. godine i povećanje korištenja energije iz obnovljivih resursa za 20 posto u odnosu na nivo iz referentne 1990. godine,“ rekao je Ramić.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Glasometar: 'Saznajte koja Vam stranka najviše odgovara'
Evropa stari, penzioni sistem trpi
Zakon o državnoj pomoći važan za ravnomjeran razvoj BiH
EU pooštrila standarde za energetske efikasnosti
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
