U intervjuu za RSE ministar turizma Predrag Nenezić govori o aktuelnoj turističkoj sezoni i problemima crnogorskog turizma.
Nenezić: Ova godina je specifična po tom pitanju i mi ćemo morati neke radove i u toku sezone da dozvolimo da se završe jer su od strateškog značaja. Građevinska sezona je jako kratko trajala zbog vremenskih uslova i prosto ekonomija mora da funkcioniše u datim okolnostima.Ono što smo dogovorili na relaciji opštine – Vlada je da se dostavi spisak tih najvažnijih radova, koji će u najmanjoj mjeri uticati na tok i odvijanje turističke sezone i ti radovi se sigurno neće odvijati u onim primarnim turističkim zonama i koji, uglavnom podrazumijevaju osnovnu ili komunalnu infrastrukturu na jednom broju objekata čija gradnja ne može ili ne bi trebalo da stane. To je uostalom praksa i u drugim turističkim državama, s tim što su tamo bolje organozovana gradilišta i gdje se vodi računa o boljem organizovanju radnog vremena, pitanja buke i tako dalje.
Mi se moramo priklanjati tim trendovima i naučiti kako sinhronizovati turističku sezonu sa određenim radovima koji se vrše umjesto da utvrđujemo vremenski, termine kada nešto nastupa, a kada nešto prestaje. Mislim da je u tome ključ za ubuduće, a za ovu godinu mogu da garantujem da će turisti u najmanjoj mogućoj mjeri osjetiti da se nešto gradi. Oni su ovdje došli da provedu odmor i da uživaju u onome što je priroda, što je more, planine, jezera i gostoprimstvo u Crnoj Gori.
Nenezić: To je pojava koja prati Crnu Goru i cijeli Mediteran preko pet ili šest decenija. Mi možemo da budemo prezadovoljni što u jednom periodu kada se intezivno gradio Mediteran, Crna Gora nije bila u prilici da prati te trendove poznatih dešavanja, izolacije i tog investicionog moratorijuma. Možemo da kažemo da je jedina sreća u nesreći tih devedesetih da nijesmo bili u prilici da ponovimo greške koje je napravila konkurencija na mnogim lokacijama. Doduše, bilo je grešaka i u vremenu prije 90-tih a i sada i do sada, kada su se u hodu dešavale neke greške. Ko radi taj i griješi. No, mislim da to nije dovoljno dobro opravdanje i ono što smo mi uradili je da smo prije dvije godine usvojili zakon prema kojem je svaka nelegalna gradnja krivično djelo.
Dakle, sveli smo na najmanju moguću mjeru broj pokušaja takve gradnje koja se odmah sankcioniše. Ono što je na nama sada jeste ono što smo usvojili a to je primjena prostorno planske dokumentacije za područje morskog dobra, zatim Prostornog plana Crne Gore i velikog broja planova nižeg reda. Uskoro će biti usvojena prostorno planska dokumentacija cijelog prostora planine Bjelasice, tako da se pridržavamo strogo tih normi koje smo definisali, koje su usaglašene sa međunarodnim principima.u međuvremenu smo usvojili zakonsku regulativu koja podrazumijeva strateške procjene uticaja na životnu sredinu, zatim tu procjenu za svaki pojedinačni projekat i tako dalje. Ja sam siguran da takvih pojava u Crnoj Gori više ne smije i neće biti.Svaki pedalj našeg prostora je toliko vrijedan da ne smijemo dozvoliti niti jednu jedinu grešku.Ako pogledamo prostor, koliko je iskorišćeno do sada, koliko je izgrađeno a koliko je još netaknuto, možemo biti vrlo zadovoljni.
Proglasili smo i peti Nacionalni park u Crnoj Gori a preko 20 posto crnogorske teritorije se sada nalazi u nacionalnim parkovima a ono što me posebno čini optimistom je i to što je svijest građana Crne Gore u međuvremenu porasla na taj nivo da svi razumijemo šta je to što moramo čuvati i što moramo ostaviti narednim generacijama ali isto tako iskoristiti u maksimalnoj mjeri mogućega. To su resursi koje smo naslijedili. Priroda je bila vrlo izdašna i mi to moramo čuvati.
Pred Ulcinjem svijetla budućnost
Nenezić: Slažem se sa ocjenama da je u Ulcinju moglo ići brže. Na žalost nije iz objektivnih razloga. Prvo, zato što prostorno planska dokumentacija nije bila spremna. Mi smo završili jedan dio privatizacije, vrlo ozbiljan dio i sada se objavljivanje tendera za kontrolni dio akcija Ulcinjske rivijere i hotela koji su preostali kao što su Belvi, Olimpik kao i jedan značajan dio zemljišta. Za Vladanos su pregovori u završnoj fazi i upravo se usaglašavaju ti kapaciteti koji će se graditi da se postojeći kapaciteti tog područja ne bi ugrozili.Velika plaža i Ada Bojana na žalost, zbog ekonomske krize je projekat koji je zastao ali mi ćemo i ovoga ljeta objaviti tender i postoje šanse da bi smo posle toga mogli da krenemo u razvoj ovoga projekta modularno, dakle modul po modul ali, imajući u vidu potrebu da se integralno razvije to područje. Tako da je pred Ulcinjom, koji možda ima najveći potencijal u jednoj opštini u cijelom Mediteranu,da je pred tim gradom svijetla budućnost.
Ulcinj
Zašto nije išlo brže? Rekao bih i zbog naslijeđene neažurnosti postojeće prostorno planske dokumentacije, sporosti u donošenju nekih odluka i izradi nekih planova. U međuvremenu se te stvari brže rješavaju i država je preuzela da uradi niz studija lokacija za hotele koji su privatizovani. Tako da i za hotele Meditera, Galeb, Lido možemo očekivati početak radova do kraja ove godine. Hotel Otrant je posebna priča i tu smo vrlo neprijatno iznenađeni. To je hotel koji je poslovao pod njemačko – španskim brendom Ibero star, u vlasništvu ruske kompanije Barkli. Mislimo da je to neozbiljan odnos prema zemlji domaćinu, Ulcinju i Crnoj Gori. Mi ćemo preduzeti sve ono što nam zakon dozvoljava, ali prije svega čekamo ovih dana izvještaje koje ćemo dobiti od inspekcijskih organa, prije svega poreske uprave i Inspekcije rada da bi smo zatim preduzeli ono što se može preduzeti i moguće je da će to podrazumijevati neke radikalne mjere.
Sigurno je da je ovo teška turistička godina i hotelijeri na Jadranu, Mediteranu i naravno Crnoj Gori, ne posluju sjajno, neki od njih prave gubitke ali ne zatvaraju hotele. Zbog toga mi mislimo da Otrant nije postupio odgovorno i zato mislimo da ćemo se prema tome vrlo brzo odrediti.izrazili smo već protest i vrlo oštro negodovali, ali naravno i da ćemo preduzeti sve ono što nam zakon dozvoljava kako bi takvim pojavama i u buduće stali na put. Ja računam da će u Ulcinju špic sezone dočekati spremno, u okviru objektivnih mogućnosti, da smo pripremili praktično sve ono što je trebalo pripremiti za novi investicioni zamah. Što se tiče tih zahtjeva za ostavkom, njih ima svakodnevno jer ljudi i u ovakvim vremenima pokušavaju da profitiraju politički ili nekih političkih partija koje misle da bi mogle bolje da razvijaju turizam u Crnoj Gori. Kada osvoje vlast – srećno bilo. Do tada, građani su nama dali povjerenje.
Sveti Stefan u punom sjaju ove sezone
Nenezić: Umjesto 20 miliona eura za Sveti Stefan i mnogo kraćeg perioda investiranja, ispostavilo se da je za taj posao potrebno 55 miliona eura i to se privodi evo kraju i ja mislim da Svetac neće biti samo najljepši hotel na Mediteranu već i mnogo, mnogo šire. Prosto smo takav Sveti Stefan predali Amanu nakon nekoliko decenija neulaganja da je moralo sve iz početak da se radi. Samo možemo pomisliti kako je teško restaurirati nešto što je spomenik druge kategorije i gdje se svaki kamen mora vratiti na svoje mjesto.Dakle, kompletna infrastruktura Svetog Stefana, vodosnabdijevanje, otpadne vode, sanbdijevanje strujom pa do učvršćivanja svih zidova i svakog pojedinačnog krova moralo je da se izvrši da bi se tek krenulo u renoviranje onoga što su hotelski kapaciteti onoga što je vidljivo. Tako da sam ja prezadovoljan što se ove godine otvara Sveti Stefan. Ispraviću vas: Biće u punom kapacitetu otvoren u toku sezone i do sredine avgusta će primiti sve goste.
Sveti Stefan, Foto: Savo Prelević
Na obali hotel Miločer radi već dvije godine i mi ćemo dobiti kompleks koji je najluksuzniji na ovom dijelu Jadranske obale a prvi Aman na Mediteranu. Ono što me raduje je i podatak da ćemo radove na hotelu Kraljičina plaža početi ove godine, što je drugi dio aranžmana sa Amanom i da ćemo tako dobiti potpuno novi hotel sa 100 smještajnih jedinica i tri restorana koji će na samoj obali ove godine biti u funkciji. Dakle, Sveti Stefan će zasijati u punom sjaju tokom ove sezone. Što se tiče Asa to je još jedan projekat koji je davno započeo i gdje je prvo bilo problema sa građevinskim dozvolama, zatim naravno krupnom investicijom za koju je potrebno i vrijeme ali i velika sredstva.Bolje je sačekati i vidjeti realizaciju jednog takvog projekta nego raskidati ugovor i tražiti novog investitora. Za sada je tamo jako puno uloženo i naša procjena je da će do kraja 2011 taj hotel biti u funkciji.Imajući u vidu da ništa ne smijemo prepuštati slučaju i procjenama, Komisija Savjeta za privatizaciju će tokom jula napraviti dodatnu analizu, o tome informisati Savjet i Vladu i mi ćemo zauzeti konačan stav.Treba pomenuti da u Crnoj Gori imamo 277 hotela,35.000 kategorisanih ležajeva, 65.000 ležajeva u privatnom smještaju, da su 57 posto hotela u rangu 3 do 5 zvjezdica po međunarodnim standardima. Ako to uporedimo sa periodom od prije 10 ili 20 godina, vidjećemo da je to veliki pomak koji je napravljen.Moramo da budemo svjesni da u privatizaciji koja je u 85 do 90 posto bila uspješna moramo imati nešto što ide sporije i da je to nešto sa čim se svakako moramo boriti.
Strategija
Nenezić: Često se postavlja to pitanje i želim da samo prije odgovora prokomentarišem da nikada ovo Ministarstvo niti ja u ovih 9 godina nijesmo izgovorili termin "paradajz turizam", jer je to nešto što je uvrjedljivo.
Nenezić: To su, na žalost neki izrazi koji su se pojavljivali u svakodnevnom govoru i ponekad u novinskim naslovima.Crna Gora ni za milimetar ne odstupa od svoje strategije koja znači da treba stvoriti visokokvalitenu turističku destinaciju. Strategija je takođe, izgraditi elitni segment koji Crna Gora nikada nije imala, ako izuzmemo Sveti Stefan. Dakle, visoki kvalitet, prije svega i u svakom segmentu ponude, od dvije pa do pet zvjezdica. U restoranima, od onih sa jednostavnijom uslugom do onih najsofisticiranijih i da odnos cijene i kvaliteta bude na adekvatnom nivou.
Često se to pogrešno interpretiralo i taj visoki kvalitet se upoređivao sa luksuzom i elitnim turizmom. Da, elitno i luksuzno nam je jako potrebno i to sada gradimo u Porto Montenegro i na Svetom Stefanu, Splendidu, Avali, budućem Oraskovom hotelu-gradu na Luštici. Međutim, što se tiče same strategije, Crna Gora je, kao i neke druge destinacije poput Azurne obale, destinacija koja mora da bude za svačiji džep. To je dio naše strategije. Zašto smo ove godine napravili kampanju koja je podrazumijevala niže cijene i privlačenje turista iz regiona, prije svega. Zato što, da bi ste ostvarili neku strategiju koja podrazumijeva visoki kvalitet i dobar odnos kvaliteta i cijene vi morate da rješavate teškoće na koje nailazite na tom putu. Ove dvije godine su vrlo opasne po supstancu turističkog sektora i one, ako mogu tako da kažem, predstavljaju preživljavanje. Tako da su dva razloga za tu akciju.
Prvo, da ostvarimo približno iste finansijske efekte kao ranijih godina i to smo prošle godine uspjeli, a drugo - da zadržimo tržište regiona jer to su tržišta iz kojih nama dolazi 48 posto turista i ta će tržišta biti sve bogatija gdje ljudi neće putovati samo u špicu sezone već preko cijele godine. I na nama je da i ove godine pokažemo tim našim gostima da ima ponudu i za njih da bi nam dolazili i narednih godina, kada njihovi budžeti budu veći i kada budu mogli da potroše više. Za takav plan dobili smo podršku Vlade i što je njvažnije – od privatnog sektora koji se potpuno uključio. Mi smo ovoga puta koordinirali nešto što je bila ideja privatnog smještaja i crnogorskog Turističkog udruženja. Zbog toga sam zadovoljan i vjerujem da će efekti jula i avgusta biti veoma dobri.
RSE: Gospodine Neneziću, turistička sezona je uveliko u toku, ali je i problem što je građevinska sezona takođe u toku. Svake godine se obećava da će se stati sa tom praksu, ali svake godine isto se ponavlja.
Nenezić: Ova godina je specifična po tom pitanju i mi ćemo morati neke radove i u toku sezone da dozvolimo da se završe jer su od strateškog značaja. Građevinska sezona je jako kratko trajala zbog vremenskih uslova i prosto ekonomija mora da funkcioniše u datim okolnostima.Ono što smo dogovorili na relaciji opštine – Vlada je da se dostavi spisak tih najvažnijih radova, koji će u najmanjoj mjeri uticati na tok i odvijanje turističke sezone i ti radovi se sigurno neće odvijati u onim primarnim turističkim zonama i koji, uglavnom podrazumijevaju osnovnu ili komunalnu infrastrukturu na jednom broju objekata čija gradnja ne može ili ne bi trebalo da stane. To je uostalom praksa i u drugim turističkim državama, s tim što su tamo bolje organozovana gradilišta i gdje se vodi računa o boljem organizovanju radnog vremena, pitanja buke i tako dalje.
Mi se moramo priklanjati tim trendovima i naučiti kako sinhronizovati turističku sezonu sa određenim radovima koji se vrše umjesto da utvrđujemo vremenski, termine kada nešto nastupa, a kada nešto prestaje. Mislim da je u tome ključ za ubuduće, a za ovu godinu mogu da garantujem da će turisti u najmanjoj mogućoj mjeri osjetiti da se nešto gradi. Oni su ovdje došli da provedu odmor i da uživaju u onome što je priroda, što je more, planine, jezera i gostoprimstvo u Crnoj Gori.
Za ovu godinu mogu da garantujem da će turisti u najmanjoj mogućoj mjeri osjetiti da se nešto gradi. Oni su ovdje došli da provedu odmor i da uživaju u onome što je priroda, što je more, planine, jezera i gostoprimstvo u Crnoj Gori.
RSE: Jedna od simbola crnogorskog turizma je i slogan "Divlja ljepota". Kako je moguće da sa ovako romantičnom porukom istovremeno postoje i pojave kao što je divlja gradnja i betoniranje obale, na koje se često ukazuje?
Nenezić: To je pojava koja prati Crnu Goru i cijeli Mediteran preko pet ili šest decenija. Mi možemo da budemo prezadovoljni što u jednom periodu kada se intezivno gradio Mediteran, Crna Gora nije bila u prilici da prati te trendove poznatih dešavanja, izolacije i tog investicionog moratorijuma. Možemo da kažemo da je jedina sreća u nesreći tih devedesetih da nijesmo bili u prilici da ponovimo greške koje je napravila konkurencija na mnogim lokacijama. Doduše, bilo je grešaka i u vremenu prije 90-tih a i sada i do sada, kada su se u hodu dešavale neke greške. Ko radi taj i griješi. No, mislim da to nije dovoljno dobro opravdanje i ono što smo mi uradili je da smo prije dvije godine usvojili zakon prema kojem je svaka nelegalna gradnja krivično djelo.
Dakle, sveli smo na najmanju moguću mjeru broj pokušaja takve gradnje koja se odmah sankcioniše. Ono što je na nama sada jeste ono što smo usvojili a to je primjena prostorno planske dokumentacije za područje morskog dobra, zatim Prostornog plana Crne Gore i velikog broja planova nižeg reda. Uskoro će biti usvojena prostorno planska dokumentacija cijelog prostora planine Bjelasice, tako da se pridržavamo strogo tih normi koje smo definisali, koje su usaglašene sa međunarodnim principima.u međuvremenu smo usvojili zakonsku regulativu koja podrazumijeva strateške procjene uticaja na životnu sredinu, zatim tu procjenu za svaki pojedinačni projekat i tako dalje. Ja sam siguran da takvih pojava u Crnoj Gori više ne smije i neće biti.Svaki pedalj našeg prostora je toliko vrijedan da ne smijemo dozvoliti niti jednu jedinu grešku.Ako pogledamo prostor, koliko je iskorišćeno do sada, koliko je izgrađeno a koliko je još netaknuto, možemo biti vrlo zadovoljni.
Proglasili smo i peti Nacionalni park u Crnoj Gori a preko 20 posto crnogorske teritorije se sada nalazi u nacionalnim parkovima a ono što me posebno čini optimistom je i to što je svijest građana Crne Gore u međuvremenu porasla na taj nivo da svi razumijemo šta je to što moramo čuvati i što moramo ostaviti narednim generacijama ali isto tako iskoristiti u maksimalnoj mjeri mogućega. To su resursi koje smo naslijedili. Priroda je bila vrlo izdašna i mi to moramo čuvati.
Pred Ulcinjem svijetla budućnost
RSE: Nedavno su na vašu adresu u Skupštini pristigle optužbe da ste "upropastili turizam u Ulcinju". Odavno je jasno da od desetina milijardi, koje su planirane za Veliku plažu, nema ništa. Sada ni postojeći hoteli ne rade, kao što je Otrant. Šta će vaše ministarstvo preduzeti?
Nenezić: Slažem se sa ocjenama da je u Ulcinju moglo ići brže. Na žalost nije iz objektivnih razloga. Prvo, zato što prostorno planska dokumentacija nije bila spremna. Mi smo završili jedan dio privatizacije, vrlo ozbiljan dio i sada se objavljivanje tendera za kontrolni dio akcija Ulcinjske rivijere i hotela koji su preostali kao što su Belvi, Olimpik kao i jedan značajan dio zemljišta. Za Vladanos su pregovori u završnoj fazi i upravo se usaglašavaju ti kapaciteti koji će se graditi da se postojeći kapaciteti tog područja ne bi ugrozili.Velika plaža i Ada Bojana na žalost, zbog ekonomske krize je projekat koji je zastao ali mi ćemo i ovoga ljeta objaviti tender i postoje šanse da bi smo posle toga mogli da krenemo u razvoj ovoga projekta modularno, dakle modul po modul ali, imajući u vidu potrebu da se integralno razvije to područje. Tako da je pred Ulcinjom, koji možda ima najveći potencijal u jednoj opštini u cijelom Mediteranu,da je pred tim gradom svijetla budućnost.
Zašto nije išlo brže? Rekao bih i zbog naslijeđene neažurnosti postojeće prostorno planske dokumentacije, sporosti u donošenju nekih odluka i izradi nekih planova. U međuvremenu se te stvari brže rješavaju i država je preuzela da uradi niz studija lokacija za hotele koji su privatizovani. Tako da i za hotele Meditera, Galeb, Lido možemo očekivati početak radova do kraja ove godine. Hotel Otrant je posebna priča i tu smo vrlo neprijatno iznenađeni. To je hotel koji je poslovao pod njemačko – španskim brendom Ibero star, u vlasništvu ruske kompanije Barkli. Mislimo da je to neozbiljan odnos prema zemlji domaćinu, Ulcinju i Crnoj Gori. Mi ćemo preduzeti sve ono što nam zakon dozvoljava, ali prije svega čekamo ovih dana izvještaje koje ćemo dobiti od inspekcijskih organa, prije svega poreske uprave i Inspekcije rada da bi smo zatim preduzeli ono što se može preduzeti i moguće je da će to podrazumijevati neke radikalne mjere.
Sigurno je da je ovo teška turistička godina i hotelijeri na Jadranu, Mediteranu i naravno Crnoj Gori, ne posluju sjajno, neki od njih prave gubitke ali ne zatvaraju hotele. Zbog toga mi mislimo da Otrant nije postupio odgovorno i zato mislimo da ćemo se prema tome vrlo brzo odrediti.izrazili smo već protest i vrlo oštro negodovali, ali naravno i da ćemo preduzeti sve ono što nam zakon dozvoljava kako bi takvim pojavama i u buduće stali na put. Ja računam da će u Ulcinju špic sezone dočekati spremno, u okviru objektivnih mogućnosti, da smo pripremili praktično sve ono što je trebalo pripremiti za novi investicioni zamah. Što se tiče tih zahtjeva za ostavkom, njih ima svakodnevno jer ljudi i u ovakvim vremenima pokušavaju da profitiraju politički ili nekih političkih partija koje misle da bi mogle bolje da razvijaju turizam u Crnoj Gori. Kada osvoje vlast – srećno bilo. Do tada, građani su nama dali povjerenje.
Sveti Stefan u punom sjaju ove sezone
RSE: Ima još hotela koji nijesu otvoreni. Aman rizorts se često isticao kao jedan od najvažnijih i najuglednijih investitora u Crnoj Gori. Međutim, taj Aman je uspio da zamrači simbol Crne Gore, Sveti Stefan, koji je i u ono vrijeme sankcija i ratova u okruženju bio bar osvijetljen. Sada se konačno najavljuje, bar djelimično otvaranje. Međutim, to nije slučaj sa hotelom As, u Perazića dolu. Svake godine se najavljuje otvaranje tog hotela za naredno ljeto. Zar nije vrijeme da se razmišlja o raskidu aranžmana sa tim investitorima?
Nenezić: Umjesto 20 miliona eura za Sveti Stefan i mnogo kraćeg perioda investiranja, ispostavilo se da je za taj posao potrebno 55 miliona eura i to se privodi evo kraju i ja mislim da Svetac neće biti samo najljepši hotel na Mediteranu već i mnogo, mnogo šire. Prosto smo takav Sveti Stefan predali Amanu nakon nekoliko decenija neulaganja da je moralo sve iz početak da se radi. Samo možemo pomisliti kako je teško restaurirati nešto što je spomenik druge kategorije i gdje se svaki kamen mora vratiti na svoje mjesto.Dakle, kompletna infrastruktura Svetog Stefana, vodosnabdijevanje, otpadne vode, sanbdijevanje strujom pa do učvršćivanja svih zidova i svakog pojedinačnog krova moralo je da se izvrši da bi se tek krenulo u renoviranje onoga što su hotelski kapaciteti onoga što je vidljivo. Tako da sam ja prezadovoljan što se ove godine otvara Sveti Stefan. Ispraviću vas: Biće u punom kapacitetu otvoren u toku sezone i do sredine avgusta će primiti sve goste.
Na obali hotel Miločer radi već dvije godine i mi ćemo dobiti kompleks koji je najluksuzniji na ovom dijelu Jadranske obale a prvi Aman na Mediteranu. Ono što me raduje je i podatak da ćemo radove na hotelu Kraljičina plaža početi ove godine, što je drugi dio aranžmana sa Amanom i da ćemo tako dobiti potpuno novi hotel sa 100 smještajnih jedinica i tri restorana koji će na samoj obali ove godine biti u funkciji. Dakle, Sveti Stefan će zasijati u punom sjaju tokom ove sezone. Što se tiče Asa to je još jedan projekat koji je davno započeo i gdje je prvo bilo problema sa građevinskim dozvolama, zatim naravno krupnom investicijom za koju je potrebno i vrijeme ali i velika sredstva.Bolje je sačekati i vidjeti realizaciju jednog takvog projekta nego raskidati ugovor i tražiti novog investitora. Za sada je tamo jako puno uloženo i naša procjena je da će do kraja 2011 taj hotel biti u funkciji.Imajući u vidu da ništa ne smijemo prepuštati slučaju i procjenama, Komisija Savjeta za privatizaciju će tokom jula napraviti dodatnu analizu, o tome informisati Savjet i Vladu i mi ćemo zauzeti konačan stav.Treba pomenuti da u Crnoj Gori imamo 277 hotela,35.000 kategorisanih ležajeva, 65.000 ležajeva u privatnom smještaju, da su 57 posto hotela u rangu 3 do 5 zvjezdica po međunarodnim standardima. Ako to uporedimo sa periodom od prije 10 ili 20 godina, vidjećemo da je to veliki pomak koji je napravljen.Moramo da budemo svjesni da u privatizaciji koja je u 85 do 90 posto bila uspješna moramo imati nešto što ide sporije i da je to nešto sa čim se svakako moramo boriti.
Strategija
RSE: Crna Gora je prije nekoliko godina odbacila masovni ili tzv. "paradajz", turizam. Međutim, crnogorski turizam se u regionu ovih dana reklamira sa cijenom od 42 eura. Šta se desilo sa konceptom elitnog turizma? Jasno je da je ekonomska kriza, ali zar se ovako ne ide iz jedne u drugu krajnost?
Nenezić: Često se postavlja to pitanje i želim da samo prije odgovora prokomentarišem da nikada ovo Ministarstvo niti ja u ovih 9 godina nijesmo izgovorili termin "paradajz turizam", jer je to nešto što je uvrjedljivo.
RSE: Ja nijesam ni rekao da ste to vi izgovorili.
Nenezić: To su, na žalost neki izrazi koji su se pojavljivali u svakodnevnom govoru i ponekad u novinskim naslovima.Crna Gora ni za milimetar ne odstupa od svoje strategije koja znači da treba stvoriti visokokvalitenu turističku destinaciju. Strategija je takođe, izgraditi elitni segment koji Crna Gora nikada nije imala, ako izuzmemo Sveti Stefan. Dakle, visoki kvalitet, prije svega i u svakom segmentu ponude, od dvije pa do pet zvjezdica. U restoranima, od onih sa jednostavnijom uslugom do onih najsofisticiranijih i da odnos cijene i kvaliteta bude na adekvatnom nivou.
Mi smo ovoga puta koordinirali nešto što je bila ideja privatnog smještaja i crnogorskog Turističkog udruženja. Zbog toga sam zadovoljan i vjerujem da će efekti jula i avgusta biti veoma dobri.
Prvo, da ostvarimo približno iste finansijske efekte kao ranijih godina i to smo prošle godine uspjeli, a drugo - da zadržimo tržište regiona jer to su tržišta iz kojih nama dolazi 48 posto turista i ta će tržišta biti sve bogatija gdje ljudi neće putovati samo u špicu sezone već preko cijele godine. I na nama je da i ove godine pokažemo tim našim gostima da ima ponudu i za njih da bi nam dolazili i narednih godina, kada njihovi budžeti budu veći i kada budu mogli da potroše više. Za takav plan dobili smo podršku Vlade i što je njvažnije – od privatnog sektora koji se potpuno uključio. Mi smo ovoga puta koordinirali nešto što je bila ideja privatnog smještaja i crnogorskog Turističkog udruženja. Zbog toga sam zadovoljan i vjerujem da će efekti jula i avgusta biti veoma dobri.
