U Budvi će ove godine biti posla za 5.000 sezonaca, uglavnom turističkih zanimanja. Iako ne jenjava interesovanje za sezonske poslove iz Srbije, Makedonije i BiH, domaći poslodavci se radije odlučuju za domaće radnike, jer ih papirologija i takse za angažovanje stranaca koštaju i do 300 eura.
Samo u Budvi biće ovoga ljeta posla za 5.000 sezonaca, kažu u Zavodu za zapošljavanje.
"I ove godine se očekuje da će potreba za sezoncima biti na prošlogodišnjem nivou. Sada imamo potražnju za oko hiljadu i 500 sezonskih radnika, a negdje do sredine juna se i primi najveći dio sezonskih radnika."
Najtraženija su turistička zanimanja. Najveći broj sezonaca koji posao nađu na rivijeri, dolaze iz gradova na sjeveru Crne Gore, kaže Nebojša Vujačić iz Zavoda za zapošljavanje.
"Najviše se traže kuvari, konobari, servirke, pomoćno osoblje za rad u kuhinji."
RSE: Ima li tog kadra?
Vujačić: Pa, mi sa naše evidencije možemo obezbijediti dovoljno radnika jer mi ovdje u Budvi imamo 600 nezaposlenih, a u saradnji sa drugim zavodima sa sjevera Crne Gore obezbjeđujemo veliki broj sezonskih radnika. Dakle, ukupno 5.000 sezonskih radnika, što iz Crne Gore što iz drugih krajeva bivše države.
Poslodavci i ugostitelji o sezoncima kažu:
"Tu nikakvog problema nema. Tu je sve onako uhodano."
,,Mi ne možemo uvijek imati radnike iz naše države, znate nastojimo, čak nas i jeftinije košta radna snaga odavde. Naći ćemo dobar dio, ali bojim se da ćemo morati da dopunjavamo nedostatak stranim sezoncima."
Za razliku od prije par godina, kada se u Crnoj Gori moglo zaposliti samo sa ličnom kartom iz susjednih zemalja, novi propisi uticali su da poslodavci prednost daju domaćem, a ne stranom državljaninu.
"Poslodavci pretežno gledaju da zaposle što više radnika iz Crne Gore jer ipak u startu treba 300 eura za angažovanje stranog radnika. Ipak se radne dozvole u bilo kojoj zemlji svijeta ne dobijaju lako. Znači da ni kod nas ta procedura ne može biti tako jednostavna."
Procedura zaposlenja stranog državljanina zahtijeva višednevno angažovanje poslodavca i prilično papirologije. Nebojša Vujović pojašnjava neka pravila:
,,Ne može više da bude samo lična karta. Mora biti pasoš, pa određeni papiri od firme znači uplata te takse 110 pa zahtjev za zapošljavanje sa Biroa rada Bar. Kasnije se vadi radna knjižica Crne Gore, zdravstvena knjižica, isto Crne Gore. Prijavljuje se sada, ne kao nekada u Fond PIO Kotor. Ima dosta administracije. I baš zato poslodavci, zbog troškova i papirologije traže domaće radnike. Jedino kada ne mogu da nađu određeni profil, kao što su roštiljdžije, onda angažuju strance."
Samo u Budvi biće ovoga ljeta posla za 5.000 sezonaca, kažu u Zavodu za zapošljavanje.
"I ove godine se očekuje da će potreba za sezoncima biti na prošlogodišnjem nivou. Sada imamo potražnju za oko hiljadu i 500 sezonskih radnika, a negdje do sredine juna se i primi najveći dio sezonskih radnika."
Najtraženija su turistička zanimanja. Najveći broj sezonaca koji posao nađu na rivijeri, dolaze iz gradova na sjeveru Crne Gore, kaže Nebojša Vujačić iz Zavoda za zapošljavanje.
"Najviše se traže kuvari, konobari, servirke, pomoćno osoblje za rad u kuhinji."
RSE: Ima li tog kadra?
Vujačić: Pa, mi sa naše evidencije možemo obezbijediti dovoljno radnika jer mi ovdje u Budvi imamo 600 nezaposlenih, a u saradnji sa drugim zavodima sa sjevera Crne Gore obezbjeđujemo veliki broj sezonskih radnika. Dakle, ukupno 5.000 sezonskih radnika, što iz Crne Gore što iz drugih krajeva bivše države.
Poslodavci i ugostitelji o sezoncima kažu:
"Tu nikakvog problema nema. Tu je sve onako uhodano."
,,Mi ne možemo uvijek imati radnike iz naše države, znate nastojimo, čak nas i jeftinije košta radna snaga odavde. Naći ćemo dobar dio, ali bojim se da ćemo morati da dopunjavamo nedostatak stranim sezoncima."
Za razliku od prije par godina, kada se u Crnoj Gori moglo zaposliti samo sa ličnom kartom iz susjednih zemalja, novi propisi uticali su da poslodavci prednost daju domaćem, a ne stranom državljaninu.
"Poslodavci pretežno gledaju da zaposle što više radnika iz Crne Gore jer ipak u startu treba 300 eura za angažovanje stranog radnika. Ipak se radne dozvole u bilo kojoj zemlji svijeta ne dobijaju lako. Znači da ni kod nas ta procedura ne može biti tako jednostavna."
Procedura zaposlenja stranog državljanina zahtijeva višednevno angažovanje poslodavca i prilično papirologije. Nebojša Vujović pojašnjava neka pravila:
,,Ne može više da bude samo lična karta. Mora biti pasoš, pa određeni papiri od firme znači uplata te takse 110 pa zahtjev za zapošljavanje sa Biroa rada Bar. Kasnije se vadi radna knjižica Crne Gore, zdravstvena knjižica, isto Crne Gore. Prijavljuje se sada, ne kao nekada u Fond PIO Kotor. Ima dosta administracije. I baš zato poslodavci, zbog troškova i papirologije traže domaće radnike. Jedino kada ne mogu da nađu određeni profil, kao što su roštiljdžije, onda angažuju strance."