Monitoring suđenja u Crnoj Gori koje je obavio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), a koji je finansirala EU, pokazao je da se načelno poštuje pravo na pravično suđenje. No učesnici dvodnevnog okruglog stola koji je tim povodom počeo u Podgorici saglasni su da je, iako je napravljen iskorak prije svega u zakonodavnom okviru, neophodna primjena usvojenih zakona i nastavak pravosudne reforme.
Predstavnik kancelarije Evropske komisije u Podgorici Andrej List konstatovao je kako je Crna Gora postigla značajne pomake u reformi pravosuđa, ali je ostao jaz između proklamovanog pravnog okvira u nacionalnom zakonodavstvu i njegove primjene.
"Depolitizacija pravosudnih institucija mora biti vidljiva u praksi, a tužioci moraju da budu birani transparentno i u otvorenoj proceduri. Institucije moraju povratiti povjerenje građana u njihov rad, jer bez tog povjerenja napredak neće biti moguć. Građani ne samo da moraju da znaju da mora da im se omogući pošteno suđenje u poštenom pravosudnom sistemu, već i to da se mogu osloniti na to da će te institucije da zaštite njihova prava", ističe List.
"Kada kažem uspješan, ne znači da se kroz petogodišnju reformu pravosuđa sve posložilo, kako to diktiraju evropski standardi i sve usaglašeno sa evropskom Konvencijom o ljudskim pravima. Uspostavljanje nezavisnog pravosuđa je složen i višesmjeran proces. Nema jednostavnih niti unificiranih rješenja kada je riječ o uspostavljanju vladavine prava na političkom, socijalnom i ekonomskom planu. Za ovakve reforme, sa ovakvim ciljem mora da postoji konsenzus svih ključnih aktera", rekla je Medenica.
Suštinski test
Crna Gora je počela pregovore o članstvu u EU upravo najtežim poglavljima 23 i 24 koja se odnose na reformu pravosuđa i poštovanje osnovnih prava. Izvještaj Brisela o njenom napretku u evropskim integracijama ukazao je da i dalje postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu nezavisnosti crnogorskog pravosudnog sistema kakvo je neophodno, kako za zaštitu osnovnih, ljudskih prava, tako i za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.
Da je to ključni izazov pred kojim se crnogorsko pravosuđe nalazi priznala je i Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić.
"Ali obaveza pravosuđa u tom pravcu je naravno neupitna... Borba kroz primjenu krivičnog zakonodavstva je bitna i ono što je zahtjev domaće i međunarodne javnosti jeste što veći broj postupaka, pravosnažno okončanih postupaka u ovoj oblasti", naglasila je Čarapić.
No, kao prepreke u toj misiji pravosuđa Čarapić je markirala i nedovoljnu edukovanost novinara koji prate suđenja kao i, kako je rekla, politizovani dio NVO sektora.
"Onoliko koliko se bude insistiralo na nezavisnosti pravosuđa kao bitnog uslova za ostvarivanje rezultata u oblasti vladavine prava, toliko treba insistirati na jačanju kapaciteta svih onih koji prate i ocjenjuju pravosuđe, kao i jačanju svijesti da je crnogorskom društvu u ovom trenutku jednako važno imati nezavisno pravosuđe, nezavisne medije i nezavisne depolitizovane NVO koje pretenduju da prate pravosuđe i bave se aktivnostima na pomoći pravosuđu, na pomoći u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije", izjavila je ona.
Ocjene Čarapić kako su nevladine organizacije u Crnoj Gori ispolitizovane Zoran Vujičić, koordinator programa vladavine prava u Građanskoj alijansi smatra neumjesnim i tumači ih kao loš signal.
"Kako za međunarodnu zajednicu tako i za ukupnu javnost, jer mislim da je NVO sektor tu da pomogne da se izgradi bolje društvo, a ne da je ispolitizovan. Mislim da još nije sazrela svijest da ljudi, ne da prihvataju kritike nego dobronamjerne savjete da se ukaže na probleme koji postoje u pravosuđu", kaže Vujičić.
I za Vujičića primjena domaćeg zakonskog okvira usaglašenog sa evropskom legislativom suštinski je test pred kojim se crnogorsko pravosuđe nalazi.
"Apsolutno mislim da Crna Gora mnogo brže usvaja zakone nego što ih primjenjuje, što je veliki problem. Crna Gora šalje sliku međunarodnoj javnosti da može brzo da usvoji standarde, ali da ne može brzo i efikasno da ih primijeni".
Predstavnik kancelarije Evropske komisije u Podgorici Andrej List konstatovao je kako je Crna Gora postigla značajne pomake u reformi pravosuđa, ali je ostao jaz između proklamovanog pravnog okvira u nacionalnom zakonodavstvu i njegove primjene.
"Depolitizacija pravosudnih institucija mora biti vidljiva u praksi, a tužioci moraju da budu birani transparentno i u otvorenoj proceduri. Institucije moraju povratiti povjerenje građana u njihov rad, jer bez tog povjerenja napredak neće biti moguć. Građani ne samo da moraju da znaju da mora da im se omogući pošteno suđenje u poštenom pravosudnom sistemu, već i to da se mogu osloniti na to da će te institucije da zaštite njihova prava", ističe List.
Vesna Medenica
Okupljenim predstavnicima pravosuđa, državnih organa, diplomatskog kora, međunarodnih i nevladinih organizacija potom se obratila predsjednica crnogorskog Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica konstatujući kako je prvi reformski ciklus crnogorskog pravosuđa obavljen uspješno."Kada kažem uspješan, ne znači da se kroz petogodišnju reformu pravosuđa sve posložilo, kako to diktiraju evropski standardi i sve usaglašeno sa evropskom Konvencijom o ljudskim pravima. Uspostavljanje nezavisnog pravosuđa je složen i višesmjeran proces. Nema jednostavnih niti unificiranih rješenja kada je riječ o uspostavljanju vladavine prava na političkom, socijalnom i ekonomskom planu. Za ovakve reforme, sa ovakvim ciljem mora da postoji konsenzus svih ključnih aktera", rekla je Medenica.
Suštinski test
Crna Gora je počela pregovore o članstvu u EU upravo najtežim poglavljima 23 i 24 koja se odnose na reformu pravosuđa i poštovanje osnovnih prava. Izvještaj Brisela o njenom napretku u evropskim integracijama ukazao je da i dalje postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu nezavisnosti crnogorskog pravosudnog sistema kakvo je neophodno, kako za zaštitu osnovnih, ljudskih prava, tako i za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.
Da je to ključni izazov pred kojim se crnogorsko pravosuđe nalazi priznala je i Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić.
Ranka Čarapić
"Ali obaveza pravosuđa u tom pravcu je naravno neupitna... Borba kroz primjenu krivičnog zakonodavstva je bitna i ono što je zahtjev domaće i međunarodne javnosti jeste što veći broj postupaka, pravosnažno okončanih postupaka u ovoj oblasti", naglasila je Čarapić.
No, kao prepreke u toj misiji pravosuđa Čarapić je markirala i nedovoljnu edukovanost novinara koji prate suđenja kao i, kako je rekla, politizovani dio NVO sektora.
"Onoliko koliko se bude insistiralo na nezavisnosti pravosuđa kao bitnog uslova za ostvarivanje rezultata u oblasti vladavine prava, toliko treba insistirati na jačanju kapaciteta svih onih koji prate i ocjenjuju pravosuđe, kao i jačanju svijesti da je crnogorskom društvu u ovom trenutku jednako važno imati nezavisno pravosuđe, nezavisne medije i nezavisne depolitizovane NVO koje pretenduju da prate pravosuđe i bave se aktivnostima na pomoći pravosuđu, na pomoći u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije", izjavila je ona.
Ocjene Čarapić kako su nevladine organizacije u Crnoj Gori ispolitizovane Zoran Vujičić, koordinator programa vladavine prava u Građanskoj alijansi smatra neumjesnim i tumači ih kao loš signal.
"Kako za međunarodnu zajednicu tako i za ukupnu javnost, jer mislim da je NVO sektor tu da pomogne da se izgradi bolje društvo, a ne da je ispolitizovan. Mislim da još nije sazrela svijest da ljudi, ne da prihvataju kritike nego dobronamjerne savjete da se ukaže na probleme koji postoje u pravosuđu", kaže Vujičić.
I za Vujičića primjena domaćeg zakonskog okvira usaglašenog sa evropskom legislativom suštinski je test pred kojim se crnogorsko pravosuđe nalazi.
"Apsolutno mislim da Crna Gora mnogo brže usvaja zakone nego što ih primjenjuje, što je veliki problem. Crna Gora šalje sliku međunarodnoj javnosti da može brzo da usvoji standarde, ali da ne može brzo i efikasno da ih primijeni".