Koliko je crnogorska politička scena distancirana od promišljanja realnosti i dugoročnih društvenih interesa, najbolje govori primjer odnosa političara prema veličini kakva je Petar II Petrović Njegoš.
Dok ga i vlast i opozicija povlače po dnevno-političkoj ledini, iz Ministarstva kulture, zanemarujući da je riječ o ličnosti koja ima dvjestogodišnju potvrdu vrijednosti državničkog, filozofskog i pjesničkog djela, pretenciozno poručuju da su predlogom da se Njegošev rođendan proglasi za državni praznik kulture željeli da promovišu Njegoša.
"Da vi sada od Njegoša Srbina pravite Njegoša Crnogorca zbog dnevno političkih potreba Vlade Crne Gore to zaista nema nikakvog smisla i moja ruka se nikada neće dići za ovakav zakon", poručio je funkcioner Nove srpske demokratije Slaven Radunović.
"Je li ovo država Crna Gora, je li ovo crnogorski parlament, je li Njegoš bio gospodar Crne Gore ili neke druge države? Je li ovdje odlučujemo o praznicima ove ili neke druge države? Čiji će biti praznik nego crnogorski?" pita Milorad Vuletić iz vladajuće DPS.
Ova kratka razmjena vatre u kojoj su učestvovali Slaven Radunović i Milorad Vuletić, a koja se može smatrati tipičnim uzorkom rasprave u četvrtak, pokazala je da ni veličina poput Njegoša ne može ostati izvan dnevne politike. Naročito je zanimljivo da su se, upravo za dnevno političku zloupotrebu Petra II Petrovića, vlast i opozicija optuživali jedni druge.
Počeo je Vladislav Bojović, iz opozicione koalicije Demokratski front kaže:
"Nakon perioda distanciranja sada imamo rekao bih period neke vulgarne intimizacije sa Njegošem. Smatram da je ovo po ko zna koja instrumentalizacija velikih istorijskih ličnosti u Crnoj Gori od strane ovog režima i to zbog dnevno političkih potreba. Mislim da je svima jasno da trenutna partijsko politička računica stoji u pozadini ove inicijative i ja bih zamolio predstavnike vlasti da ne uvlače Njegoša u blato dnevne politike".
Odgovorio je Jovan Martinović iz vladajuće Demokratske partije socijalista.
"Ove komentare vezane za intimizaciju vladajuće garniture, odnosno koalicije DPS i SDP sa Njegošem nazivam upravo dnevnom politikom koju vi pokušavate da spočitate i kojom vi pokušavate Njegoša da zaštitite od nas. Prije svega Njegoša treba štititi od one mitologije i mitomanije koja je vladala i kojom ste vi pokušavali Njegoša da predstavite kao većeg Srbina nego Crnogorca ili da uopšte nije ni bio Crnogorac", rekao je Martinović.
Povod za raspravu skupštinskog Odbora za politički sistem je bio prijedlog Minstarstva kulture da se dan Njegoševog rođenja, 13. novembar proglasi za državni praznik. Prosrpskom dijelu opozicije koji nema primjedbe na suštinu predloga, u formulaciji Njegošev dan - crnogorski praznik kulture ne odgovara prisvojni pridjev - crnogorski.
"Sada su praktično napravljene dvije nacije od jedne nacije, imamo Srbe i imamo Crnogorce. I nemojte da smo sada naivni jer svi znamo da postoji dobra namjera Vlade Crne Gore i da ovo svi građani Crne Gore treba da doživljavaju kao svoj praznik ne bi bilo sporno da se prihvati naš savjet ili sugestija da se ovaj dan zove Njegošev dan, praznik kulture Crne Gore. Oni sada žele da najboljeg i najvažnijeg igrača prebace u svoj tim i da igra za njih. Ko ne razmije metafore neka se vrati u školu, a ne bi to bilo loše jer bi onda mogao da pročita Gorski vijenac i kada otvori bilo koju stranu našao bi utemeljenje za ovo o čemu ja govorim", naveo je Slaven Radunović iz Demokratskog fronta.
Vladin predlog će se naći na plenarnom zasijedanju parlamenta iako u četvrtak nije usvojen na Odboru za politički sistem čemu je kumovala uzdržanost manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije u kojoj smatraju da predlog nije dobro formulisan, ali ni pravnički kvalitetno uobličen. Nije pomoglo ni obrazloženje predstavnice Ministarstva kulture, Dragice Milić koje kao da je zanemarivalo činjenice na koje je i sama podsjetila - da je riječ o duhovnom i svjetovnom vladaru Crne Gore, pjesniku za kog se ni danas ne zna da li je veći u lirskoj "Noći skupljoj vijeka", epskom "Gorskom vijencu" ili filozofskoj "Luči mikrokozmi", koji ima dvjestogodišnju potvrdu vrijednosti sopstvenog djela i kome ne treba pretenciozna administrativna odluka da bude promovisan.
"Naša namjera je bila zaista dobra, da afirmišemo Njegoša ne samo kao nekoga ko je postavio temlje moderne Crne Gore, nego kao književnika, stvaraoca, filosofa, mislioca".
Dok ga i vlast i opozicija povlače po dnevno-političkoj ledini, iz Ministarstva kulture, zanemarujući da je riječ o ličnosti koja ima dvjestogodišnju potvrdu vrijednosti državničkog, filozofskog i pjesničkog djela, pretenciozno poručuju da su predlogom da se Njegošev rođendan proglasi za državni praznik kulture željeli da promovišu Njegoša.
"Da vi sada od Njegoša Srbina pravite Njegoša Crnogorca zbog dnevno političkih potreba Vlade Crne Gore to zaista nema nikakvog smisla i moja ruka se nikada neće dići za ovakav zakon", poručio je funkcioner Nove srpske demokratije Slaven Radunović.
"Je li ovo država Crna Gora, je li ovo crnogorski parlament, je li Njegoš bio gospodar Crne Gore ili neke druge države? Je li ovdje odlučujemo o praznicima ove ili neke druge države? Čiji će biti praznik nego crnogorski?" pita Milorad Vuletić iz vladajuće DPS.
Ova kratka razmjena vatre u kojoj su učestvovali Slaven Radunović i Milorad Vuletić, a koja se može smatrati tipičnim uzorkom rasprave u četvrtak, pokazala je da ni veličina poput Njegoša ne može ostati izvan dnevne politike. Naročito je zanimljivo da su se, upravo za dnevno političku zloupotrebu Petra II Petrovića, vlast i opozicija optuživali jedni druge.
Počeo je Vladislav Bojović, iz opozicione koalicije Demokratski front kaže:
"Nakon perioda distanciranja sada imamo rekao bih period neke vulgarne intimizacije sa Njegošem. Smatram da je ovo po ko zna koja instrumentalizacija velikih istorijskih ličnosti u Crnoj Gori od strane ovog režima i to zbog dnevno političkih potreba. Mislim da je svima jasno da trenutna partijsko politička računica stoji u pozadini ove inicijative i ja bih zamolio predstavnike vlasti da ne uvlače Njegoša u blato dnevne politike".
Odgovorio je Jovan Martinović iz vladajuće Demokratske partije socijalista.
"Ove komentare vezane za intimizaciju vladajuće garniture, odnosno koalicije DPS i SDP sa Njegošem nazivam upravo dnevnom politikom koju vi pokušavate da spočitate i kojom vi pokušavate Njegoša da zaštitite od nas. Prije svega Njegoša treba štititi od one mitologije i mitomanije koja je vladala i kojom ste vi pokušavali Njegoša da predstavite kao većeg Srbina nego Crnogorca ili da uopšte nije ni bio Crnogorac", rekao je Martinović.
Povod za raspravu skupštinskog Odbora za politički sistem je bio prijedlog Minstarstva kulture da se dan Njegoševog rođenja, 13. novembar proglasi za državni praznik. Prosrpskom dijelu opozicije koji nema primjedbe na suštinu predloga, u formulaciji Njegošev dan - crnogorski praznik kulture ne odgovara prisvojni pridjev - crnogorski.
"Sada su praktično napravljene dvije nacije od jedne nacije, imamo Srbe i imamo Crnogorce. I nemojte da smo sada naivni jer svi znamo da postoji dobra namjera Vlade Crne Gore i da ovo svi građani Crne Gore treba da doživljavaju kao svoj praznik ne bi bilo sporno da se prihvati naš savjet ili sugestija da se ovaj dan zove Njegošev dan, praznik kulture Crne Gore. Oni sada žele da najboljeg i najvažnijeg igrača prebace u svoj tim i da igra za njih. Ko ne razmije metafore neka se vrati u školu, a ne bi to bilo loše jer bi onda mogao da pročita Gorski vijenac i kada otvori bilo koju stranu našao bi utemeljenje za ovo o čemu ja govorim", naveo je Slaven Radunović iz Demokratskog fronta.
Vladin predlog će se naći na plenarnom zasijedanju parlamenta iako u četvrtak nije usvojen na Odboru za politički sistem čemu je kumovala uzdržanost manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije u kojoj smatraju da predlog nije dobro formulisan, ali ni pravnički kvalitetno uobličen. Nije pomoglo ni obrazloženje predstavnice Ministarstva kulture, Dragice Milić koje kao da je zanemarivalo činjenice na koje je i sama podsjetila - da je riječ o duhovnom i svjetovnom vladaru Crne Gore, pjesniku za kog se ni danas ne zna da li je veći u lirskoj "Noći skupljoj vijeka", epskom "Gorskom vijencu" ili filozofskoj "Luči mikrokozmi", koji ima dvjestogodišnju potvrdu vrijednosti sopstvenog djela i kome ne treba pretenciozna administrativna odluka da bude promovisan.
"Naša namjera je bila zaista dobra, da afirmišemo Njegoša ne samo kao nekoga ko je postavio temlje moderne Crne Gore, nego kao književnika, stvaraoca, filosofa, mislioca".