U petak veče na podgoričkoj TV IN emitovan je film pod naslovom "Heroj našeg doba" autora Šekija Radončića, u kome su prikazane izjave porodica deportovanih bosanskih izbjeglica koje bacaju novo svjetlo na slučaj deportacije.
Iz njih proizilazi da bivši policijski inspector Slobodan Pejović nije govorio istinu kada je svjedočio o svojoj ulozi u tom zločinu.
Pejović je međutim najavio da će na optužbe odgovoriti na konferenciji za novinare za nekoliko dana.
Novi film Šekija Radončića u kome se bavi odgovornošću Slobodana Pejovića, penzionisanog policijskog inspektora iz Herceg Novog, u slučaju deportacije bosanskih izbjeglica početkom 90-ih iz Crne Gore, od kojih su većinu pobile snage bosanskih Srba, izazvao je pažnju domaće javnosti.
Za razliku od prvog Radončićevog filma pod nazivom "Karneval" u kome se Pejović označava kao neko ko je prvi javno progovorio o deportaciji, u "Heroju našeg doba" pod lupu se stavlja njegova uloga u tom zločinu i prikazuju izjave pojedinih članova porodica pobijenih koje upravo u njemu prepoznaju krivca.
Nasuprot tvrđenju Pejovića, kako je oslobodio trojicu uhapšenih, u filmu se pojavljuju trojica braće Sijerić koji zaslugu za spas od deportacije pripisuju, sada pokojnom, policijskom inspektoru Milanu Jokiću.
U prvim reakcijama na film komentari javnosti idu od toga da je nepobitno razotkrio nove činjenice, do toga da je riječ o propagandističkom pokušaju da se pažnja sa glavnih odgovornih za ratni zločin deportacije, prebaci na Slobodana Pejovića.
Sam Pejović oglasio se u ponedeljak najavljujući u podgoričkoj štampi kako će na optužbe odgovoriti na konferenciji za novinare u narednih nekoliko dana.
Policajci oslobođeni optužbi
Komentarišući film, direktorka NVO Centar za građansko obrazovanje, koja je članica koalicije za REKOM, Daliborka Uljarević, izjavila je za Radio Antena M kako očekuje novo suđenje za deportaciju bosanskih izbjeglica, pošto film, kako je konstatovala, nudi bitno nove dokaze o tom slučaju.
Uljarević međutim smatra kako se ne smije zanemariti činjenica da su procesi koji su obuhvatali ratne zločine u Crnoj Gori postali politički, u kojima je pravni sistem instrumentalizovan kako se ne bi mogla utvrditi objektivna odgovornost počinilaca zločina.
Direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, koja je godinama pratila ovaj slučaj, istakla je kako nikada od žrtava deportacije nije čula da sumnjaju u Slobodana Pejovića, ali je dodala da se svjedočenja u filmu "Heroj našeg doba" ne smiju ignorisati.
Podsjetimo, Slobodan Pejović, koji je prvi progovorio o zločinu deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, zbog čega mu je prijećeno smrću, više puta bio je fizički napadan, a njegov auto demoliran, dobio je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada za građansku hrabrost.
Sam slučaj deportacije okončan je prvostepenom presudom kojom je grupa bivših policijskih funkcionera oslobođena optužbi.
Tokom procesa od državnog rukovodstva Crne Gore saslušan je samo tadašnji predsjednik Momir Bulatović koji je ocijenio da je deportacija bila "državna greška", dok tadašnji premijer Milo Đukanović nije bio svjedok na sudu .
Slobodan Pejović izjavio je na svjedočenju kako je lično video depešu njima podređenog bivšeg ministra policije Pavla Bulatovića, kojom je deportacija navodno naložena.
Država Crna Gora je nakon sudskog poravnjanja 2008. godine porodicama ubijenih i deportovanih Bošnjaka-muslimana isplatila više od četiri miliona eura, što je doživljeno kao svojevrsno priznanje krivice.
Iz njih proizilazi da bivši policijski inspector Slobodan Pejović nije govorio istinu kada je svjedočio o svojoj ulozi u tom zločinu.
Pejović je međutim najavio da će na optužbe odgovoriti na konferenciji za novinare za nekoliko dana.
Novi film Šekija Radončića u kome se bavi odgovornošću Slobodana Pejovića, penzionisanog policijskog inspektora iz Herceg Novog, u slučaju deportacije bosanskih izbjeglica početkom 90-ih iz Crne Gore, od kojih su većinu pobile snage bosanskih Srba, izazvao je pažnju domaće javnosti.
Za razliku od prvog Radončićevog filma pod nazivom "Karneval" u kome se Pejović označava kao neko ko je prvi javno progovorio o deportaciji, u "Heroju našeg doba" pod lupu se stavlja njegova uloga u tom zločinu i prikazuju izjave pojedinih članova porodica pobijenih koje upravo u njemu prepoznaju krivca.
Nasuprot tvrđenju Pejovića, kako je oslobodio trojicu uhapšenih, u filmu se pojavljuju trojica braće Sijerić koji zaslugu za spas od deportacije pripisuju, sada pokojnom, policijskom inspektoru Milanu Jokiću.
U prvim reakcijama na film komentari javnosti idu od toga da je nepobitno razotkrio nove činjenice, do toga da je riječ o propagandističkom pokušaju da se pažnja sa glavnih odgovornih za ratni zločin deportacije, prebaci na Slobodana Pejovića.
Sam Pejović oglasio se u ponedeljak najavljujući u podgoričkoj štampi kako će na optužbe odgovoriti na konferenciji za novinare u narednih nekoliko dana.
Policajci oslobođeni optužbi
Komentarišući film, direktorka NVO Centar za građansko obrazovanje, koja je članica koalicije za REKOM, Daliborka Uljarević, izjavila je za Radio Antena M kako očekuje novo suđenje za deportaciju bosanskih izbjeglica, pošto film, kako je konstatovala, nudi bitno nove dokaze o tom slučaju.
Uljarević međutim smatra kako se ne smije zanemariti činjenica da su procesi koji su obuhvatali ratne zločine u Crnoj Gori postali politički, u kojima je pravni sistem instrumentalizovan kako se ne bi mogla utvrditi objektivna odgovornost počinilaca zločina.
Direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević, koja je godinama pratila ovaj slučaj, istakla je kako nikada od žrtava deportacije nije čula da sumnjaju u Slobodana Pejovića, ali je dodala da se svjedočenja u filmu "Heroj našeg doba" ne smiju ignorisati.
Sam slučaj deportacije okončan je prvostepenom presudom kojom je grupa bivših policijskih funkcionera oslobođena optužbi.
Tokom procesa od državnog rukovodstva Crne Gore saslušan je samo tadašnji predsjednik Momir Bulatović koji je ocijenio da je deportacija bila "državna greška", dok tadašnji premijer Milo Đukanović nije bio svjedok na sudu .
Slobodan Pejović izjavio je na svjedočenju kako je lično video depešu njima podređenog bivšeg ministra policije Pavla Bulatovića, kojom je deportacija navodno naložena.
Država Crna Gora je nakon sudskog poravnjanja 2008. godine porodicama ubijenih i deportovanih Bošnjaka-muslimana isplatila više od četiri miliona eura, što je doživljeno kao svojevrsno priznanje krivice.