Suđenje optuženima za ratni zločin u Kaluđerskom lazu nakon duže od tri godine, po svoj prilici, naći će se na samom početku, nakon što je predmetni sudija podnio ostavku pošto prelazi u Apelacioni sud. To bi moglo da znači odugovlaćenje u još jednom procesu za ratne zločine počinjene u Crnoj Gori koji nemaju konačni epilog.
Odluka sudije Draga Konatara da nakon tri godine napusti suđenje za ratni zločin u Kaluđerskom lazu, za zastupnika porodica žrtava Veliju Murića loša je okolnost, već viđena u crnogorskom pravosuđu kada je riječ i o drugim procesima koji se vode za ratne zločine.
"Naime, sudija koji je izabran za Viši sud, a zadužen je sa tako značajnim predmetom, bio bi dužan, bilo bi moralno, da okonča sudski postupak pogotovo što je on trajao tri godine. Izvedeni su veoma obimni dokazi, preko 70 svjedoka je izvedeno. Sudija Konatar je potpuno ušao u suštinu tog postupka i on je doveden u sami finiš. Međutim, taj predmet će sada biti predat drugom sudiji da se drugi sudija edukuje, da tako kažem, upozna sa tim slučajem i da nastavi dalje", kaže Murić.
Suđenje za slučaj Kaluđerski laz, gdje su u proljeće 1999. godine, tokom NATO bombarodovanja, tadašnji pripadnici Vojske Jugoslavije pucali na nenaoružane kosovske civile na granici sa Crnom Gorom i, prema optužnici, ubili njih šestoro, počelo je u martu 2009.godine, a prvostepena presuda još nije donesena.
Za zločin je optužen pukovnik Predrag Strugar i još sedam vojnika koji su, nakon što su se dobrovoljno predali, tri godine proveli u pritvoru i potom pušteni.
Prvooptuženom Strugaru suđeno je u odsustvu. Tek nedavno je kao srpski državljanin izručen Crnoj Gori i trenutno se nalazi u pritvoru.
Komentar njegovog advokata Gorana Rodića na rokadu sudija nijesmo uspjeli da dobijemo.
Advokat Velija Murić smatra da može doći do daljeg odugovlačenja suđenja.
"Stvar je krajnje neizvjesna. Prvenstveno zbog toga što se može dogoditi da odbrana, odnosno zastupnici oštećenih porodica, ili pak tužilac, insistira da novi sudija neposredno izvodi dokaze, dolazi do svog sopstvenog zaključka o činjenicama, odnosno da ne čita već izvedene dokaze i zapisnike sa ranijih pretresa. Onda je neizvjesno kada će se suđenje završiti", kaže Murić.
Opstrukcije institucija
Ako izuzmemo oslobođajuću pravosnažnu presudu za etničko čišćenje u Bukovici, ostali su neriješeni slučajevi deportacije bosanskih izbjeglica, kao i tortura nad civilnim ratnim zarobljenicima u logoru Morinj.
I Upravo ovih dana, na 21. godišnjicu napada na Dubrovnik, u Akciji za ljudska prava podsjetili su da, osim Morinja, nije bilo drugih procesuiranja za taj zločin, iako je Crna Gora platila odštetu za ratnu pljačku na tom području.
Tea Gorjanc Prelević zaključuje kako sve to nije dobro za vladavinu pravu u zemlji koja počinje pregovore sa EU:
"Ono što je jasno je da će Brisel svakako obratiti posebnu pažnju na procesuiranje ratnih zločina, naročito sada u postupku pridruživanja. Ne znam da li će već u ovom izvještaju i kako dozirati tu kritiku, ali iskustvo Hrvatske sasvim dovoljno govori da je ozbiljno procesuiranje ratnih zločina bilo ključno za zatvaranje poglavlja 23. Hrvatska je morala da donese posebnu strategiju i da vrlo uverljivo pokaže da su organi gonjenja, znači policija i tužilaštvo, spremni da dosledno i nepristrasno procesuiraju te zločine . To u Crnoj Gori očigledno nije slučaj."
I Velija Murić, koji je i predsjednik Komiteta crnogorskih pravnika za zaštitu ljudskih prava, konstatuje kako konačnih presuda za ratne zločine u Crnoj Gori nije bilo zbog opstrukcija državnih institucija.
"Crnogorsko pravosuđe još uvijek se nije osmjelilo da na optuženičku klupu stavi one ljude koji su odgovorni za to vrijeme. Ja sam čvrsto uvjeren da su sva ta suđenja, svi ti događaji, duboko ispolitizovani prvenstveno zbog toga što su se oni desili pod državnim patronatom vlasti koja još uvijek bitiše na najvišem političkom tronu u Crnoj Gori", zaključuje Murić.
Odluka sudije Draga Konatara da nakon tri godine napusti suđenje za ratni zločin u Kaluđerskom lazu, za zastupnika porodica žrtava Veliju Murića loša je okolnost, već viđena u crnogorskom pravosuđu kada je riječ i o drugim procesima koji se vode za ratne zločine.
"Naime, sudija koji je izabran za Viši sud, a zadužen je sa tako značajnim predmetom, bio bi dužan, bilo bi moralno, da okonča sudski postupak pogotovo što je on trajao tri godine. Izvedeni su veoma obimni dokazi, preko 70 svjedoka je izvedeno. Sudija Konatar je potpuno ušao u suštinu tog postupka i on je doveden u sami finiš. Međutim, taj predmet će sada biti predat drugom sudiji da se drugi sudija edukuje, da tako kažem, upozna sa tim slučajem i da nastavi dalje", kaže Murić.
Suđenje za slučaj Kaluđerski laz, gdje su u proljeće 1999. godine, tokom NATO bombarodovanja, tadašnji pripadnici Vojske Jugoslavije pucali na nenaoružane kosovske civile na granici sa Crnom Gorom i, prema optužnici, ubili njih šestoro, počelo je u martu 2009.godine, a prvostepena presuda još nije donesena.
Za zločin je optužen pukovnik Predrag Strugar i još sedam vojnika koji su, nakon što su se dobrovoljno predali, tri godine proveli u pritvoru i potom pušteni.
Prvooptuženom Strugaru suđeno je u odsustvu. Tek nedavno je kao srpski državljanin izručen Crnoj Gori i trenutno se nalazi u pritvoru.
Komentar njegovog advokata Gorana Rodića na rokadu sudija nijesmo uspjeli da dobijemo.
Advokat Velija Murić smatra da može doći do daljeg odugovlačenja suđenja.
"Stvar je krajnje neizvjesna. Prvenstveno zbog toga što se može dogoditi da odbrana, odnosno zastupnici oštećenih porodica, ili pak tužilac, insistira da novi sudija neposredno izvodi dokaze, dolazi do svog sopstvenog zaključka o činjenicama, odnosno da ne čita već izvedene dokaze i zapisnike sa ranijih pretresa. Onda je neizvjesno kada će se suđenje završiti", kaže Murić.
Opstrukcije institucija
Velija Murić
Suđenje za Kaluđerski laz nije jedino za ratne zločine koje ni nakon dugo godina nema konačan epilog.Ako izuzmemo oslobođajuću pravosnažnu presudu za etničko čišćenje u Bukovici, ostali su neriješeni slučajevi deportacije bosanskih izbjeglica, kao i tortura nad civilnim ratnim zarobljenicima u logoru Morinj.
I Upravo ovih dana, na 21. godišnjicu napada na Dubrovnik, u Akciji za ljudska prava podsjetili su da, osim Morinja, nije bilo drugih procesuiranja za taj zločin, iako je Crna Gora platila odštetu za ratnu pljačku na tom području.
Tea Gorjanc Prelević zaključuje kako sve to nije dobro za vladavinu pravu u zemlji koja počinje pregovore sa EU:
"Ono što je jasno je da će Brisel svakako obratiti posebnu pažnju na procesuiranje ratnih zločina, naročito sada u postupku pridruživanja. Ne znam da li će već u ovom izvještaju i kako dozirati tu kritiku, ali iskustvo Hrvatske sasvim dovoljno govori da je ozbiljno procesuiranje ratnih zločina bilo ključno za zatvaranje poglavlja 23. Hrvatska je morala da donese posebnu strategiju i da vrlo uverljivo pokaže da su organi gonjenja, znači policija i tužilaštvo, spremni da dosledno i nepristrasno procesuiraju te zločine . To u Crnoj Gori očigledno nije slučaj."
I Velija Murić, koji je i predsjednik Komiteta crnogorskih pravnika za zaštitu ljudskih prava, konstatuje kako konačnih presuda za ratne zločine u Crnoj Gori nije bilo zbog opstrukcija državnih institucija.
"Crnogorsko pravosuđe još uvijek se nije osmjelilo da na optuženičku klupu stavi one ljude koji su odgovorni za to vrijeme. Ja sam čvrsto uvjeren da su sva ta suđenja, svi ti događaji, duboko ispolitizovani prvenstveno zbog toga što su se oni desili pod državnim patronatom vlasti koja još uvijek bitiše na najvišem političkom tronu u Crnoj Gori", zaključuje Murić.