Još jedan slučaj ratnog zločina ostao je bez utvrđene krivice. Svi optuženi u slučaju Kaluđerski laz, masovnom ubistvu albanskih izbjeglica na teritoriji Crne Gore tokom NATO intervencije 1999. godine, pravosnažno su oslobođeni zbog nedostatka dokaza. Mnogo pitanja je ostalo otvoreno – od učesnika u zločinu do kontroverznog postupanja tokom istrage.
Penzionisani pukovnik Predrag Strugar i sedam pripadnika bivše Vojske Jugoslavije oslobođeni su optužbe za ratni zločin protiv civilnog stanovništva koji je, prema optužnici, počinjen u Kaluđerskom lazu u proljeće 1999. godine.
Njima se optužnicom stavljalo na teret da su, kršeći pravila međunarodnog prava, nečovječno postupili prema civilnom stanovništvu albanske nacionalnosti, a u obrazloženju presude Apelacionog suda oslobođeni su zbog nedostatka dokaza.
Time je višegodišnji proces definitivno okončan, tokom kojeg su najprije bili optuženi za smrt 22 albanska civila, ali je taj broj kasnije smanjen na 15. Prema riječima zastupnika porodica civilnih žrtava advokata Velije Murića, niz pitanja je nakon ovakvog sudskog epiloga ostalo otvoreno.
"Crna Gora mora dati odgovor ko je ubio 22 civila i šta se dogodilo 1999 godine? Zbog čega za punih pet godina tužilaštvo i policija nisu pokrenuli nikakav postupak? Zbog čega su leševi iz događaja u Kaluđerskom lazu kamionom komunalnog preduzeća, iz Berana u to vrijeme, prevezeni iz Andrijevice gdje je vršena obdukcija, u mjesto Novo Selo kod Peći, gdje su pronađeni od ekipe stručnjaka Unprofora? Sve su to otvorena pitanja još uvjek", ističe Murić.
Advokat Velija Murić je podnio novu krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužiocu u Podgorici i očekuje djelovanje tužilaštva. Kada je riječ o okončanom postupku Murić kaže da je od samog početka proces pogrešno vođen, te da je učinjen niz propusta tokom istrage:
Pravda, ilustrativna fotografija
"Optužba je po mojem dubokom uvjerenju i po uvjerenju stručne javnosti pogrešno osmišljena. Da li namjerno ili ne, ne znam. Ali to nije smjelo da se dogodi timu stručnjaka kao što su Specijalni tužilac ili Vrhovno državno tužilaštvo. Optužnica iz tog vremena je sročena kada je Vrhovni državni tužilac bila Vesna Medenica, a sadašnji predsjednik Vrhovnog suda. I presuda je donijeta opet u vrijeme njnog mandata kada se odlučivalo o toj optužnici. Zašto je to tako... ja ga samo mogu nazvati kontroverznim postupanjem ili pristupom ovom slučaju", kaže Murić.
Podsjetimo, slučaj ubistva albanskih civila na granici između Kosova i Crne Gore bio je jedan od predmeta kritike međunarodnih organizacija zbog odugovlačenja procesa koji je trajao više od sedam godina. Ova presuda još jednom potvrđuje da su u Crnoj Gori žrtve ratnih zločina nesporne, a da za njihova stradanja niko nije odgovoran.
"Zaista mora da nas zabrine i da se postavi veliko pitanje kako ćemo i na koji način graditi građansko društvo ako nismo spremni da na adekvatan način da se suočimo s prošlošću i da naši pravosudni organi izvedu, ono što su zločini, na čistac na svjetlo dana i da zaista nađu počinioce, kazne ih i da dođemo do onog što je pravda, što je funkcionalna uloga pravosudnog sistema. Da bi mogli da imamo nešto što je građanska država što je sjutra evropska država. Ovako ostaje jedan gorak ukus", navodi Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje.
I Marić smatra da se uzroci nalaze u samom početku, od podizanja optužnice i nedostatak kapaciteta i političke volje:
"Nedostatak kapaciteta, nedostatak političke volje, optužnice koje boluju od mnogo toga, gdje onda naravno što je najvažnije, nemamo kao praksu otkriće nalogodavaca i kreatora i onih koji su osmišljavali sve te užasne zločine i na kraju krajeva sve ono krvavo što se dešavalo tokom devedesetih", zaključuje Marić.