Spor put do pravde

Udruženja sa područja Srebrenice i Bratunca okupljaju porodice čiji su članovi ubijeni na području te dvije opštine. Kažu kako nisu zadovoljni radom sudova i tužilaštava, jer još uvijek veliki broj osumnjičenih za ratne zločine slobodno šetaju u mjestima gdje su zločini počinjeni.

Munira Subašić iz Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa napominje da mnogi izvršioci genocida u Srebrenici nisu odgovarali za zločine, te da je glavni osumnjičeni Ratko Mladić još uvijek slobodan čovjek:

„Iako smo mi majke enklava Srebrenice i Žepe bili svjedoci i u Hagu i u Sudu za ratne zločine, i svjedočimo i svjedočićemo uvijek, nepravdeno je prema nama. Evropa, koja vodi prljavu politiku prema žrtvama genocida, je pokazala i poslije 15 godina da su zločinci još uvijek na slobodi, da su izvršioci još uvijek slobodni, da rade čak u institucijama BiH.“

Predsjednica udruženja Žene Podrinja - Bratunac Šuhra Sinanović smatra da su procesi koji se vode pred sudovima prespori, a kako vrijeme prolazi sve je manje šanse i za otkrivanje još neotkrivenih masovnih grobnica:

„Za 18 godina od nestalih 603 osobe u Bratuncu 1992. godine samo jedna je trećina ukopana, 201 osoba, a procesuiran je bio samo Deronjić u Hagu koji je odgovarao samo za 63 civila - 9. maja 1992. godine je strijeljano 65 civila Bošnjaka u Glogovoj pred džamijom. A šta je za ove ostale? Dokle ćemo ovako?“

Radojka Filipović, iz Udruženja poginulih i nestalih Bratunac, kaže kako su porodice ubijenih Srba na tom području takođe nezadovoljne procesuiranjem ratnih zločina:

„Vezano za stradanje Srba na području Bratunca i Srebrenice rekla bih da se stradanje Srba na ovim prostorima uglavnom dešavalo 1992. i početkom 1993. godine. Počinjeni su strašni zločini nad desetinama srpskih sela, ljudi su pobijeni, masakrirani, nestali - i danas se vode kao nestali, a za te zločine nikada niko nije odgovarao.“

Munira Subašić, iz udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa, smatra da nema dovoljno političke volje da se zahtjevi udruženja koja okupljaju članove porodica žrtava zločina i genocida uvaže i ispune:

“Mislim da politika koja se vodi prema nama žrtvama genocida je trebala to uraditi. Međutim, ta politika ne radi ništa da bismo mi došli do istine i pravde.“

Šuhra Sinanović iz Bratunca tome pridodaje da su i predstavnici međunarodne zajednice i sudovi i političari mogli učiniti mnogo više u rasvjetljavanju zločina i okrivanju i kažnjavanju zločinaca:

„Kada je bila kampanja sad pred izbore, oni koji su držali te kampanje nisu se nikad osvrnuli na nestalu osobu, da treba ubrzati proces identifikacije.“

A Munira Subašić dodaje da je politika kriva što mnoge majke neće dočekati da pronađu posmrtne ostatke svoje djece i da ih propisno ukopaju:

„Svaka majka, bez obzira kako se zvala, da li bila Srpkinja, Hrvatica, muslimanka, Jevrejka, Romkinja, ona ima samo jednu jedinu ulogu - da pronađe kosti i da zločinci odgovaraju za zločin koji su počinili nad njenim djetetom.“

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Spor put do pravde
Janja Beč Neumman: Fenomen poricanja genocida
Porodice žrtava nastavljaju život u Srebrenici
Zločinci moraju biti kažnjeni
Procesi haškog tribunala za ratne zločine u Srebrenici
Svjedoci zločina u Bratuncu

*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)