Međunarodni praznik muzejske umjetnosti i Noć muzeja već osam godina se obilježava u Bosni i Hercegovini. I u subotu će svoja vrata brojnim posjetiteljima otvoriti bezmalo pa sve muzejske institucije u ovoj zemlji. Međutim, jedna od njih okovala je svoje kapije još u oktobru prošle godine i unatoč očekivanjima kako će se stanje promijeniti, vrata će ostati zaključana i u svečanoj noći. Radi se o najvećoj i najstarijoj instituciji te vrste u državi, Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Na veliku žalost bosanskohercegovačke javnosti, vrata Zemaljskog muzeja, institucije na čije se otvaranje već mjesecima čeka, i u subotu ostaju okovana. Tamo, zapravo, traje duga, hladna noć, pa im do simboličnih noći ni u snu nije. Direktor Adnan Busuladžić najavljuje:
„Mi nećemo obilježiti ni na kakav klasični način taj dan, nego ćemo jednim kratkim okupljanjem u subotu u 12 sati samo podsjetiti javnost na stanje u kome se Muzej nalazi, nažalost ne svojom voljom.“
Sedamdesetak zaposlenih Zemaljskog muzeja, među kojima su doktori i magistri nauka, visokostručni i specijalizirani konzervatori, arhivari, istraživači i pomoćno osoblje, već 21 mjesec nisu primili plate, niti su im uplaćivane nadoknade za penzije i zdravstvenu zaštitu.
Svoju su nevolju, na zajedničku žalost, morali potražiti posezanjem za radikalnim mjerama. Zakivanjem velikih vrata kroz koja se pristupa najvećoj riznici koja svjedoči o civilizacijskom kontinuitetu na ovim prostorima. Bilo je to početkom oktobra prošle godine. Stizala je podrška javnosti, stručne i one druge, izrazi razumijevanja ponekog političara, ali rezultati su ostali na nuli.
„Mi smo imali nesretnu okolnost i sudbinu da smo, ne svojom voljom, ušli u različita politička prepucavanja, u doslovnom smislu te riječi, i, naravno, različit koncept kuda ova država treba dalje da ide i na koji način treba prelomio se preko naših leđa, a da nas nije niko za to pitao. Neriješen status i dilema koja je nama već kao vječnost - da li smo državni, entitetski, gradski, općinski, kantonalni, rezultirala je konačno potpunim krahom sistema i funkcioniranja institucije. Mi preživljavamo, blago rečeno, tragična vremena ako imamo još i dodatnu oklonost da se radi o vrlo deficitarnim strukama, strukama kojih nema u našoj zemlji", kaže direktor Busuladžić.
Direktorica Muzeja savremene umjetnosti u Banjaluci Ljiljana Labović Marinković, i sama svjesna velike opasnosti koja prijeti ukupnoj kulturi, podsjeća na činjenicu da se u ovom slučaju, s pravom naravno, pažnja javnosti fokusira na zgrade i eksponate, ali da se posve narazumno zapostavlja blago koje Muzej i muzeji imaju među svojim djelatnicima:
„Počesto zaboravljamo ljude koji rade u tim institucijama - jer ako jedan doktor nauka, arheolog, magistar, etnolog gubi deset godina ne radeći ništa, šta to znači za njegovu karijeru, šta to znači za njegov život? Kada će on napisati i objaviti knjige? Kada će promovisati svoje znanje pozivima na stručne kongrese po svijetu? Može jedan muzej koji je star preko stotinu godina da dočeka svoju sudbinu sljedećih stotinu, ali šta je sa smrtnicima koji pod njihovim krovovima žive?“, pita direktorica banjalučkog muzeja.
(FOTOGALERIJA: Zemaljski muzej simbolično obilježio Međunarodni dan muzeja)
Adnan Busuladžić,još dok je menadžerska odluka o ključu u vratima bila pod sumnjom nekih kolega, nije dijelio njihov optimizam u vezi sa razrješenjem krize ovoga muzeja, ali ni ostalih institucija kulture čiji je osnivač bivša Republika Bosna i Hercegovina:
„Bojim se da nema ljudskog razumijevanja. Ima nekih vrlo časnih izuzetaka u politici, to moram istaći, i to u svim političkim opcijama, ali konačnu odluku moraju donijeti bukvalno lideri, vrh političkih partija koje participiraju na svim mogućim razinama vlasti. A tu nema volje da se to riješi", ustvrdio je Busuladžić.
Ne hoteći suprotstavljati mišljenja, nego se naprosto nadajući kako poneko ima i drugo saznanje, upoznajem vas i sa stanovištem Envera Hadžiomerspahića, lidera velikog likovnog projekta ARS AEVI, u čijem su fundusu odavna djela najvećih svjetskih likovnih umjetnika današnjice:
„Mislim da je došao trenutak prosvjetljenja kada će naši politički autoriteti shvatiti da je budućnost ove zemlje, grada Sarajeva, BiH, pa i sveukupnog balkanskog regiona u kulturi i u turizmu. Ja sam optimista da će se već u finansijskim planovima za narednu, 2014. godinu naći stabilna rješenja za institucije kulture", kaže Hadžiomerspahić.
Možda će ova mrva optimizma, u susret Danu muzeja, naslutiti svečanu noć u Zemaljskom muzeju već za naredni praznik ove plemenite djelatnosti.
(FOTOGALERIJA: Zatvoren zemaljski muzej u Sarajevu, oktobar 2012.)
Na veliku žalost bosanskohercegovačke javnosti, vrata Zemaljskog muzeja, institucije na čije se otvaranje već mjesecima čeka, i u subotu ostaju okovana. Tamo, zapravo, traje duga, hladna noć, pa im do simboličnih noći ni u snu nije. Direktor Adnan Busuladžić najavljuje:
„Mi nećemo obilježiti ni na kakav klasični način taj dan, nego ćemo jednim kratkim okupljanjem u subotu u 12 sati samo podsjetiti javnost na stanje u kome se Muzej nalazi, nažalost ne svojom voljom.“
Sedamdesetak zaposlenih Zemaljskog muzeja, među kojima su doktori i magistri nauka, visokostručni i specijalizirani konzervatori, arhivari, istraživači i pomoćno osoblje, već 21 mjesec nisu primili plate, niti su im uplaćivane nadoknade za penzije i zdravstvenu zaštitu.
Svoju su nevolju, na zajedničku žalost, morali potražiti posezanjem za radikalnim mjerama. Zakivanjem velikih vrata kroz koja se pristupa najvećoj riznici koja svjedoči o civilizacijskom kontinuitetu na ovim prostorima. Bilo je to početkom oktobra prošle godine. Stizala je podrška javnosti, stručne i one druge, izrazi razumijevanja ponekog političara, ali rezultati su ostali na nuli.
„Mi smo imali nesretnu okolnost i sudbinu da smo, ne svojom voljom, ušli u različita politička prepucavanja, u doslovnom smislu te riječi, i, naravno, različit koncept kuda ova država treba dalje da ide i na koji način treba prelomio se preko naših leđa, a da nas nije niko za to pitao. Neriješen status i dilema koja je nama već kao vječnost - da li smo državni, entitetski, gradski, općinski, kantonalni, rezultirala je konačno potpunim krahom sistema i funkcioniranja institucije. Mi preživljavamo, blago rečeno, tragična vremena ako imamo još i dodatnu oklonost da se radi o vrlo deficitarnim strukama, strukama kojih nema u našoj zemlji", kaže direktor Busuladžić.
Direktorica Muzeja savremene umjetnosti u Banjaluci Ljiljana Labović Marinković, i sama svjesna velike opasnosti koja prijeti ukupnoj kulturi, podsjeća na činjenicu da se u ovom slučaju, s pravom naravno, pažnja javnosti fokusira na zgrade i eksponate, ali da se posve narazumno zapostavlja blago koje Muzej i muzeji imaju među svojim djelatnicima:
„Počesto zaboravljamo ljude koji rade u tim institucijama - jer ako jedan doktor nauka, arheolog, magistar, etnolog gubi deset godina ne radeći ništa, šta to znači za njegovu karijeru, šta to znači za njegov život? Kada će on napisati i objaviti knjige? Kada će promovisati svoje znanje pozivima na stručne kongrese po svijetu? Može jedan muzej koji je star preko stotinu godina da dočeka svoju sudbinu sljedećih stotinu, ali šta je sa smrtnicima koji pod njihovim krovovima žive?“, pita direktorica banjalučkog muzeja.
(FOTOGALERIJA: Zemaljski muzej simbolično obilježio Međunarodni dan muzeja)
Zemaljski muzej obilježio Međunarodni dan muzeja
Adnan Busuladžić,još dok je menadžerska odluka o ključu u vratima bila pod sumnjom nekih kolega, nije dijelio njihov optimizam u vezi sa razrješenjem krize ovoga muzeja, ali ni ostalih institucija kulture čiji je osnivač bivša Republika Bosna i Hercegovina:
„Bojim se da nema ljudskog razumijevanja. Ima nekih vrlo časnih izuzetaka u politici, to moram istaći, i to u svim političkim opcijama, ali konačnu odluku moraju donijeti bukvalno lideri, vrh političkih partija koje participiraju na svim mogućim razinama vlasti. A tu nema volje da se to riješi", ustvrdio je Busuladžić.
Ne hoteći suprotstavljati mišljenja, nego se naprosto nadajući kako poneko ima i drugo saznanje, upoznajem vas i sa stanovištem Envera Hadžiomerspahića, lidera velikog likovnog projekta ARS AEVI, u čijem su fundusu odavna djela najvećih svjetskih likovnih umjetnika današnjice:
„Mislim da je došao trenutak prosvjetljenja kada će naši politički autoriteti shvatiti da je budućnost ove zemlje, grada Sarajeva, BiH, pa i sveukupnog balkanskog regiona u kulturi i u turizmu. Ja sam optimista da će se već u finansijskim planovima za narednu, 2014. godinu naći stabilna rješenja za institucije kulture", kaže Hadžiomerspahić.
Možda će ova mrva optimizma, u susret Danu muzeja, naslutiti svečanu noć u Zemaljskom muzeju već za naredni praznik ove plemenite djelatnosti.
(FOTOGALERIJA: Zatvoren zemaljski muzej u Sarajevu, oktobar 2012.)
Zatvoren Zemaljski muzej u Sarajevu