Ovo su razlozi čekanja sa proglašenjem pobjednika izbora u SAD

Piše: Mike Eckel

Prije dvadeset godina, sat vremena nakon što su se zatvrorila biračka mjesta na američkoj istočnoj obali, uključujući i važnu saveznu državu Floridu, televizijske mreže proglasile su predsjedničku trku: demokrata Al Gore je pobijedio. Poražen je republikanac George W. Bush.

To je bilo u novembru 2000., a glasanje naroda na ivici žileta značilo je da je teško definitivno proglasiti pobjednika.

Međutim, zapravo nekoliko sati kasnije, TV mreže učinile su nešto bez presedana: kako su se brojali dodatni glasovi, uključujući glasove putem pošte, povukli su svoju proglašenje pobjede za Gora i promijenili je u pobjedu za Busha.

Zatim se margina suzila do tačke kada je naloženo zakonski propisano ponovljeno brojanje. Sljedećih 36 dana advokati su nadzirali i borili se oko glasačkih listića na Floridi.

Bush je proglašen pobjednikom tek 12. decembra 2000. godine, nakon što je američki Vrhovni sud ušao u priču i naredio da se prekine brojanje na Floridi.

Pročitajte i ovo: Zašto je Florida važna za izbor predsjednika SAD-a?

Premotajmo naprijed do novembra 2020.

Kako su prolazili sati 4. novembra nakon zatvaranja birališta, još nije bilo jasno ko je pobijedio: sadašnji predsjednik Donald Trump ili njegov demokratski rival Joe Biden.

Zašto je potrebno toliko vremena da se sazna ko će biti sljedeći američki predsjednik?

Rezultati sve tješnji

Iz čitavog niza razloga, američki izborni elektorat se uveliko polarizovao tokom posljednjih 20 ili više godina. Takođe je postao i više podijeljen.

To znači da su, barem što se tiče nacionalnih izbora, margine pobjede pobjednika nad poraženima mnogo uže nego proteklih godina. To znači manje lakih pobjeda i više vremena prije nego što rezultat bude jasan.

Posljednja ubjedljiva pobjeda bila je 1984. godine, kada je republikanski predsjednik, Ronald Reagan, potukao svog demokratskog izazivača Waltera Mondalea, pobijedivši u svim američkim saveznim državama osim Mondaleove matične države Minnesote.

Od tada, izbori su postajali sve tješnji u razlikama što je učinilo teže da se brzo proglasi pobjeda.

Pročitajte i ovo: Mapa rezultata izbora u SAD

Druga stvar koju treba zapamtiti je da kada je pobjednik proglašen - u izbornoj noći ili u narednim satima – to proglašenje ne objavi vladina agencija.

Izjava je neslužbena: predsjednika proglašavaju američki mediji - glavne TV mreže i kablovski kanali, Associated Press, agencije a i druge velike novinske organizacije - oslanjajući se na algoritam istorijskih obrazaca glasanja, izlazne ankete birača, i trendove dok se broje stvarni glasovi.

Šta je drugačije ove godine?

Kao i na većini demokratskih izbora širom svijeta, velika većina američkih glasača glasa na licu mjesta.

Ove godine, stvar je malo drugačija.

Razlog tome je pandemija izazvana korona virusom, koja je uzrokovala da države prošire mogućnosti da se glasa putem pošte.

Prema Američkom izbornom projektu, nestranačkoj inicijativi za praćenje glasova koji vodi Univerzitet na Floridi, više Amerikanaca glasalo je poštom nego na bilo kojim prethodnim izborima. Otpremljeno je oko 64 miliona glasačkih listića, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2016. godinu.

Brojanje glasačkih listića koji su došli putem pošte, obavlja se na nivou države, dugotrajniji je postupak od brojanja glasačkih listića skupljenih na biračkim mjestima.

Ono uključuje upoređivanje evidencije birača, kao i provjeru ispravnosti potpisa na priloženoj koverti.

Zatim uključuje i osiguravanje da poštanski pečat na koverti s glasačkim listićima bude ispravno datiran i da ispunjava zakonski rok: što je gotovo uvijek prije dana izbora.

Takođe, različite države imaju različita pravila kada ih lokalne vlasti zapravo mogu primiti. A različite države imaju i različita pravila za brojanje glasačkih listića.

Pročitajte i ovo: Posle izbora u SAD: Optužbe za prevaru i spremanje pravnih timova

Na primjer, u Sjevernoj Karolini izborni službenici već nedeljama broje glasačke listiće; rezultati će biti objavljeni zajedno sa ličnim glasovima vjerovatno do 4. novembra, dan nakon izbora.

Međutim, u Pensilvaniji je zakonodavno tijelo pod kontrolom republikanaca blokiralo je brojanje glasačkih listića primljenih prije dana izbora.

To znači poplavu glasačkih listića koje službenici nisu mogli početi sortirati i brojati do nakon zatvaranja birališta 3. novembra.

Michigan i Wisconsin su još dvije države u kojima je izbornim zvaničnicima bilo zabranjeno da čak započnu postupak obrade glasačkih listića neposredno pred dan izbora.

U Pensilvaniji su republikanci uputili tužbu kako bi spriječili službenike da broje neke glasačke listiće koji su primljeni do tri dana nakon dana izbora. Slučaj je stigao do Vrhovnog suda SAD-a, koji je odbacio tužbu, što znači da se ti listići mogu prebrojati.

Pensilvanija nije bilo koja država. Ove godine se smatra ključnom državom - jednom od nekoliko država koje su u prošlosti išle između republikanaca i demokrata - i konačni rezultat bit će presudan za određivanje ukupnog pobjednika.

U Wisconsinu je američki Vrhovni sud donio drugačiju presudu u paralelnom slučaju, presudom koja je efektivno blokirala slično produženje za brojanje glasačkih listića.

Amerika i svijet u iščekivanju

Ne zaboravite glasanje u odsustvu

Glasački listići u odsustvu su nešto drugo što treba uzeti u obzir. To je odredba koja omogućava osobi koja nije fizički prisutna u matičnoj državi u kojoj je registrovana za izbore da glasa.

To je odredba koju obično koriste pripadnici vojske koji su u inostranstvu, ili diplomate, ili samo obični građani koji znaju da neće biti u svojim matičnim lokacijama na dan izbora.

Ključna razlika je u tome što je, u svakom slučaju, osoba morala navesti razlog zašto je odsutna. A morali su to učiniti nekoliko sedmica unaprijed.

S korona virusom su mnoge države prilagodile pravila tako da ljudi nisu morali navoditi razlog i jednostavno su mogli koristiti glasačke listiće kao da su odsutni iz svojih matičnih okruga.

Glasački listići u odsustvu bili su presudni za brojanje Floride u trci 2000. godine. Republikanci su se žestoko borili prisiljavajući lokalne izborne zvaničnike da prihvate glasačke listiće u odsustvu koji bi inače mogli biti odbijeni zbog stvari poput nedostatka poštanskih markica, nedostatka potpisa svjedoka ili čak glasačkih listića birača koji su glasali dva puta.

Ti su glasački listići na kraju bili ključni na Floridi, a Bushova konačna prednost u službenom zbiru iznosila je samo 537 glasova.

Šta je sa elektorskim koledžom?

Mišljenje da postoji službeni pobjednik na dan izbora ili ubrzo nakon njega, pogrešno je.

Ova izjava je neslužbena, daju je američki mediji. Ali to gotovo uvijek prihvataju predsjednički kandidati koji obično proglašavaju pobjedu ili priznaju poraz, u zavisnosto od izjava u medijima.

Al Gore je 2000. priznao poraz nakon što su TV mreže preokrenule svoje ranije proglašenje i objavile da je Bush pobjednik. Ali kasnije, Gore je povukao priznanje jer je glasanje postalo tijesno.

Službeni pobjednik na američkim izborima je kandidat koji osvoji većinu od 538 glasova na Izbornom koledžu: 270 elektorskih glasova ili više.

Kako funkcioniše izborni ili elektorski koledž SAD-a

Glasanje izbornog ili elektorskog koledža temelji se na rezultatima glasanja u svakoj državi SAD-a. To znači da kandidat može izgubiti na glasanju naroda, ali da svejedno pobijedi na izborima.

To se dogodilo pet puta u historiji SAD-a - posljednji put 2016. godine, kada je Trump pobijedio Hillary Clinton.

Službeno proglaženje izbornog koledža stići će tek mnogo kasnije: otprilike šest sedmica kasnije. Koledž se sastaje 14. decembra ove godine zbog prebrojavanja glasova, a potom novoizabrani Kongres održava sjednicu na kojoj treba da ratifikuje glasanje elektora 6. januara 2021. godine.

U tom periodu, međutim, postoje svakakve nejasnoće i pravne borbe, neke namjerne, neke nenamjerne, koje bi mogle odgoditi proglašenje pobjednika.

Na primjer, nakon što država izvrši preispitivanje, to moraju ratificirati zakonodavstvo države i guverner, kako bi se elektori te savezne države mogli sastati sa svim elektorima iz drugih država, a puni izborni koledž može da proglasi nacionalnog pobjednika.

Ali ako zakonodavstvo države ospori konačni rezultat - na primjer, iz političkih razloga - to bi moglo odgoditi sastanak izbornog koledža. Što bi moglo odgoditi da Kongres ratifikuje glasanje izbornog koledža.

Ili bi članovi Kongresa mogli imati prigovor na povratne podatke iz države. Ili, prema drugoj komplikovanoj odredbi koja stoji u američkom Ustavu, državne delegacije u Predstavničkom domu, a ne pojedinačni članovi, glasali bi ako Dom bude pozvan da odluči o pobjedniku na izborima.

Svega nekolicinu puta u historiji SAD-a Kongres je na kraju odlučivao o pobjedniku izbora. Ali, to je značilo da su Amerikanci sedmicama čekali da saznaju ko je njihov sljedeći predsjednik.

Jedno je apsolutno sigurno: prema američkom ustavu, 20. januara 2021. novi predsjednik će biti inaugurisan.

U ovom trenutku jednostavno nije jasno kada ćemo znati ko će to biti.