Zašto je Island najuspješnija zemlja Evrope u borbi s COVID-om?

Građani na ulicama Rejkjavika, mart 2020.

"Kod nas je sve otvoreno", kazala je islandska premijerka Katrín Jakobsdóttir u nedavnom intervjuu za NBC.

Dok se većina svijeta bori s nabavkom vakcina, novim valom epidemije, zatvaranjima i novim sojevima, ova mala otočna država trenutno živi gotovo kao da pandemija ne postoji. Svi studenti su u učionicama, barovi i restoran su puni ljudi željnih zabave, a turisti su dobrodošli.

Zemlja sedmicama nije zabilježila slučajeve lokalnog prijenosa COVID-a 19, a uspjela je zaustaviti opasne nove sojeve bez zatvaranja granica.

Građani slušaju preporuke

Od početka pandemije, ova država je registrirala 29 umrlih i 6.083 zaraženih COVID-om 19. Četrnaestodnevna incidencija broja zaraženih na 100.000 stanovnika je 4,12, dok je prosječna incidencija novozaraženih u Evropi oko 300, a stopa smrtnosti je već sedmicama nula, prema podacima Evropske agencije za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Najočitiji faktor zašto Island nikad nije zatvarao granice države i uvodio tzv. tvrdi lockdown njegova je izoliranost te mala populacija koja broji oko 350.000 stanovnika. Međutim, ni izoliranost nekim državama ili otocima nije bila dovoljna da ukrote pandemiju.

"Ako razmišljam o ovoj pandemiji, ono što se doista ističe je, zaista, kako je islandska javnost sudjelovala, kako su ljudi zaista vjerovali savjetima stručnjaka i naučnika. Građani su zapravo promijenili svoje ponašanje", naglasila je 45-godišnja premijerka u spomenutom intervjuu za NBC.

Islandske vlasti su se umjesto na zatvaranje fokusirale na rigorozni sistem testiranja, traganja za kontaktima, karantenu i izolaciju, pravila kojih su se pridržavali kako stanovnici tako i turisti.

Maske i fizička distanca obavezni su na svim javnim mjestima, a Islanđanima se, kako izvještavaju mediji iz drugih zemalja, ne može desiti da uđu u lift bez maske. Pri ulasku u državu, državljanin ili turist je morao pokazati negativan PCR test i ponovno se na granici testirati.

Nakon toga je išao u petodnevnu karantenu i ponovno se testirao. Vlasti navode kako je 98 posto ljudi samo ponovno došlo na to ponovljeno PCR testiranje, istovremeno odajući priznanje javnom zdravstvenom sistemu, jasno komunicirajući s javnošću uz općenito veliki osjećaj solidarnosti građana što je polučilo i uspjeh te zemlje. Oni koji su primili vakcinu ili su preboljeli COVID-19 nisu morali ići u karantenu.

Držanje škola otvorenim, za vlasti je bio prioritet, misleći, između ostalog, na mentalno zdravlje djece kao i na roditelje, posebno majke koje moraju raditi.

Ogromna je i uloga naučne zajednice. Ova zemlja je sekvencionirala svih 6.083 slučaja COVID-a koje su registrirali PCR testiranjem i zasigurno znaju da nemaju niti jedan slučaj tzv. južnoafričkog soja te da su imali 60-ak slučajeva britanskog soja korona virusa SARS-CoV-2.

Pfizer ih odbio "jer imaju premalo infekcija"

Zanimljivo je kako je Island zatražio od kompanije Pfizer-BioNTech SE da u toj zemlji provede studiju na nacionalnom nivou o sposobnosti cjepiva, koje proizvodi ta kompanija, da u kratkom roku stvori kolektivni imunitet.

Još prije Nove godine Kari Stefansson, šef islandske kompanije DeCode Genetics i Thorolfur Gudnason, glavni epidemiolog u zemlji, obratili su se rukovoditeljima Pfizera: Ako bi Island mogao brzo dobiti 500.000 doza vakcina Pfizer-BioNTech SE, zemlja bi mogla cijepiti oko 70 posto svoje populacije do kraja marta, stvarajući osnovu studije u stvarnom vremenu o tome može li se postići kolektivni imunitet.

Štoviše, islandska kompanija deCode, koja vrši testiranja i sekvencioniranja korona virusa, također je prikupila ogromnu bazu podataka o islandskim genomima, što se očekuje da bude korisno za odgovaranje na pitanja o ulozi koju genetika ima u određivanju zašto bolest različito utječe na ljude.

Međutim, to se neće desiti. Naime, kako je broj novih infekcija opadao, u Pfizeru su zaključili da na Islandu ima premalo slučajeva kako bi podržali takvu studiju.

"Kako ćete dokazati da je vakcina nudi dobru zaštitu kad nema infekcija", pojasnio je Stefansson odgovor Pfizera, a prenio Bloomberg.

Na Islandu je do sad vakcinirano nešto više od 14.500 ljudi, ili oko četiri posto stanovništva, jednom ili dvije doze vakcina kompanija Pfizer ili Moderne Inc. ili AstraZeneca Plc. Vakcine su dobili u sklopu sudjelovanja Islanda u paneuropskom sporazumu kojim su zemlje mogle dobiti vakcine na temelju broja stanovništva.

Vaš browser nepodržava HTML5

Nova zatvaranja usled pandemije, AstraZeneca na proveri

Otvaranje za sve turiste

Island je postao i prva evropska država koja je od utorka 16. marta odlučila otvoriti svoje granice državljanima trećih zemalja bez PCR testiranja i karantene ako imaju dokaz da su preboljeli COVID-19 i imaju antitijela ili da su se vakcinirali, pravilo koje vrijedi za državljane zemalja Šengena još od decembra.

To bi moglo imati značajan ekonomski utjecaj, jer otvara vrata turistima iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Kine, triju najvećih islandskih turističkih tržišta u posljednjih nekoliko godina. Ministrica turizma Þórdís Kolbrún Reykfjörð Gylfadóttir je, za razliku od kolega iz Evropske unije, kazala kako sa stajališta prevencije bolesti nije važno odakle pojedinac dolazi ako ima potvrdu da je cijepljen.

Pročitajte i ovo: Digitalna potvrda samo za vakcine koje je odobrila EU

“Jednostavno mnogo ovisimo o ponovnom uspostavljanju normalne veze s vanjskim svijetom, kada to uvjeti dopuštaju. Naš je zadatak tražiti sva sredstva da se otvorimo kad god možemo s mjerama koje smatramo potrebnima i kad smo u stanju donijeti takve odluke pod vlastitim uvjetima”, kazala je Gylfadóttir zambl.is.

Odluku su donijeli na osnovu mišljenja glavnog epidemiologa Þórólfuru Guðnasono koji smatra kako “zvuči čudno prihvaćati samo one potvrde za cijepljenje i antitijela koje su izdane na teritoriju Šengena”.

“Barem s mog i epidemiološkog i patološkog gledišta, ne vidim svojstvenu razliku”, naglasio je Guðnasono, kako je prenio Iceland Review.

No, donedavno ni na Islandu nije sve radilo. Škole su otvorene u avgustu 2020. godine, u decembru su otvoreni javni bazeni, restorani i kafići, a teretane su otvorene tek u januaru 2021.

Državu trenutno muči jedan problem. U proteklih nekoliko sedmica registrirano je više od 20.000 zemljotresa, a naučnici se plaše da je to predznak erupcije nekog od vulkana u toj regiji za što se vlada intenzivno priprema.