Zašto Crna Gora ne proglašava vanrednu situaciju

Automobil na jednom od puteva ka Podgorici, 5. februar 2012.

Uslijed velikih snjegova koji su prouzrokovali neprohodnost pojedinih dionica, ali i opasnosti od obrušavanja snijega na vozila, saobraćajnice koje povezuju sjever i jug države su u nedjelju uveče, shodno odluci nadležnog Operativnog štaba, do daljeg zatvorene. Uprkos tome, ali i činjenici da su mnoga naselja u potpunosti odvojena od ostatka svijeta, u Crnoj Gori se ne proglašava vanredno stanje.

"Odluka da zbog nevremena ne bude proglašeno vanredno stanje može se svakog trenutka promijeniti", rekao je crnogorski ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović dodajući da će "ukoliko narednih dana vremenske prilike ne budu išle na ruku, vanrednu situaciju proglasiti Skupština kojoj to može da predloži i Savjet za odbranu i bezbjednost".

"Mi smo na koordinacionom timu za vanredne situacije, kojim je predsjedavao premijer Lukšić razgovarali i o toj mogućnosti. Zaključili smo da sve naše ekipe budu na terenu i da za sada to još uvijek ne radimo", istakao je on.

U domaćoj javnosti vlada opšti utisak da nadležne službe nijesu kvalitetno odgovorile na snježnu krizu u Crnoj Gori, a tome u prilog govori i ocjena samog ministra Brajovića od prije dva dana, da je trebalo "skoro potpuno zatvoriti puteve", ali i žaljenje načelnika generalštaba Dragana Samardžića što je vojska kasno pozvana.

Medijske strelice su odapinjane i ka pomoćniku ministra unutrašnjih poslova za vanredne situacije Zoranu Begoviću jer je uprkos blagovremenim najavama "sibirskog" talasa u petak, kada je bilo kritično, bio službeno odsutan iz Crne Gore.

Najkonkretniju ocjenu je iznio ministar poljoprivrede Tarzan Milošević koji je rekao da su meteorolozi dali dobru prognozu, a da ljudi, koji su pravili procjenu, iz Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova u tom dijelu snose odgovornost.

Ministar Ivan Brajović je, obrativši se novinarima nakon što je od slovačkog ambasadora u Crnoj Gori Františeka Lipke primio takozvane mobilne brane važne za borbu sa elementarnim nepogodama ali drukčije vrste od trenutne, odgovorio i na optužbe da Sektor za vanredne situacije nije blagovremeno reagovao.

"Krenuli smo kada smo zaključili da treba da se krene. U pojedinim slučajevima su lokalne samouprave mislile da će same moći da se izbore sa problemima koje su imali", naveo je Brajović.

Plužine i okolna sela potpuno blokirani

U Crnoj Gori je oblačno i veoma hladno, očekuje se jačanje sjevernog vjetra do olujne jačine, ali i nove snježne padavine.

Velika hladnoća i obilan snijeg je prouzrokovao mnoštvo problema među kojima je, vjerovatno najdrastičniji, prekid drumskog saobraćaja između sjevera i juga države, ali i izolacija brojnih naselja od ostatka svijeta.

Snijeg u Crnoj Gori


Opštinama na sjeveru je najteže, ali ni južni dio države nije pošteđen, pa je i glavni grad pod snijegom već više dana. U Golubovcima, jednoj od gradskih opština uspijevaju da izadju na kraj sa čišćenjem saobraćajnica, ali zato imaju druge probleme.

"Ono što je po meni ozbiljniji problem od problema u saobraćaju je problem poljoprivredne i plasteničke prozvodnje gdje imamo dosta štete, na osnovu onoga što smo čuli i vidjeli. Bojim se da je ova elementarna nepogoda osujetila narednu poljoprivrednu sezonu i da mnogi nakon ovoga neće moći da otpočnu pripreme za sezonu na vrijeme", ocjenjuje predsjednik gradske opštine Golubovci Dušan Radonjić.

Komentarišući negativne ocjene na račun reakcije nadležnih državnih službi, Radonjić je rekao da je vjerovatno bila potrebna bolja organizovanost ali i da sve, u poređenju sa drugima, i nije tako loše.

"Mislim da je u drugim državama situacija još teža. Uporedite samo stanje sa Srbijom i Hrvatskom gdje je proglašeno vanredno stanje na teritoriji pojedinih županija ili na teritoriji cijele države", kazao je on.

Možda slika, posmatrana s juga djeluje ljepše nego žiteljima sjevera.

"Za bolesne tražimo helikopter . Juče je evakuisana jedna žena a imamo informaciju da će i danas još jedna žena biti evakuisana. To je jedini način da bolesni dođu do bolnice", kaže gradonačelnik Plužina Mijuško Bajagić.

Na pitanje kakva je situacija sa snabdijevanjem osnovnih životnim namirnicama i ljekovima, Bajagić odgovara:

"Što se namirnica tiče ljudi su navikli i oni se spreme za zimu i teške uslove. Za lijekove je sigurno lošija situacija. Trebalo bi u toku dana da se dopreme lijekovi za dvije bolesne starije osobe. Sigurno da ima još onih kojima su lijekovi potrebni."

Sudeći po riječima Bajagića, može se zaključiti da su stanovnici sjevernih opština prilično ravnodušni prema pitanju eventualnog uvođenja vanrednog stanja što bi, po svoj prilici, za njih samo značilo ozvaničenje realnosti.

"Situacija u našoj opštini je veoma teška. Potpuno smo blokirani – Plužine i sva okolna sela i angažovali smo sve što se moglo angažovati. U toku dana očekujemo da ćemo magistralni put Nikšić - Plužine da se očisti da će moći da se dođe do Nikšića, a sela su u blokadi. Ogromni je snijeg, mećava je i eto sreće da u samo nekoliko sela nema struje. Još nemamo uslova da djeca idu u školu. Narednih dana vidjećemo da li da proglasimo vanredno stanje. To vanedno stanje na papiru ili bez njega, nama je ovdje sve isto", kazao je on.