Rast bitcoina pokazao je snagu globalne potražnje za kriptovalutom. Na Zašto smo analizirali šta je, zapravo, kako funkcioniše i isplati li se koristiti bitcoin.
Pizza, odmor, najam alpaka i limuzina - to su sve stvari koje možete navodno kupiti digitalnom valutnom bitcoinom u svijetu.
Mnoge tvrtke, često one koje vode zagovarači kriptovalute, počele su još godinama ranije prihvatati bitcoin, piše Dpa.
Jedan takav primjer je Leuchtstoff, udobna kafeterija sa mladim gostima u berlinskoj trendovskoj jugoistočnoj četvrti Neukoelln. Vlasnik kafića Niels Goettsch plaćanje bitcionom omogućio je od 2013. godine, uglavnom radi zabave, kažu za Dpa zaposleni u ovoj kafeteriji David Krause i Moritz Geipel.
"Bilo je zabavno...jednostavno povod za razgovor", kaže Krause, dodajući da ljudi tako rijetko plaćaju (jednom mjesečno), više je u pitanju što je to novina.
Plaćanje se obavlja tako što prvo pametni telefon pomoću aplikacije pretvara cijenu. Korisnik šalje pravi iznos vlasniku privatnog novčanika sa bitcoinima, što je ekvivalent bankovnog računa. Zatim se transakcija prenosi u poslovne knjige kafeterije, sa posebnom napomenom da je gost platio bitcoinom i oporezuje se isto kao i bilo koje drugo plaćanje.
U protekle dvije godine, niz glavnih online sajtova za kupovinu kao Amazon i eBay (ili njihova sestrinska kompanija, platni sistem PayPal takođe su počele privatati plaćanje bitcoinom, navodi Dpa.
- Nagli skok
Bitcoin je iskočio iz sjene u 2017, "zavodeći" Wall Street i pojedinačne ulagače, iako se mnogi još uvijek bore da razumiju šta je bitcoin zapravo. Razvoj kriptovalute takođe je podstaknuo regulatore da razmotre šta poduzeti, nakon što su godinama samo poticali na oprez.
Bitcoin je počeo 2017. godinu sa 1.000 američkih dolara po jedinici u januaru, ali je do sredine decembra porastao na 20.000 dolara, što je bio vrtoglavi uspon koji je izazvao strah čak i u financijskim krugovima naviknutim na spekulacije i promjenjivosti.
"Bitcoin ostaje kocka, jer je to velika neispitana vrijednost", izjavio je Nigel Green iz investicijske tvrtke deVere Group, te dodaje da bi "vrijednost koja raste gotovo potpuno vertikalno trebala bi podići alarmna zvona kod investitora".
Međutim, kako je naveo Green za AFP, rast bitcoina pokazao je snagu globalne potražnje za kriptovalutom.
Ovo je godina bitcoina, tvrde oni koji zagovaraju ovaj vid plaćanja
Digitalna valuta došla je u centar pažnje 10. decembra, prvim trgovanjem bitcoin vrijednosnim papirima na glavnom tržištu u Chicagu.
"Ovo je godina bitcoina i kriptovalute su dobile legitimitet", rekao je Timothy Enneking iz uprave Crypto Asset Managementa.
S peer-to-peer sistemom plaćanja koji se temelji na "blockchain" tehnologiji, bitcoin stvara prostor za sebe: u nekim mjestima potrošači sada mogu ručati u restoranima i kupiti automobile, pa čak i kuće koristeći bitcoin.
Tridesettrogodišnji Remi Coux nedavno je uložio u bitcoin i druge kriptovalute - ethereum i litecoin.
"Učinio sam to kako bih vratio sredstva u Francusku bez plaćanja taksi", rekao je za AFP ovaj genetičar Univerziteta u New Yorku, koji je objasnio da se plašio troškova konvencionalnih bankovnih transfera.
Roux sada drži u kriptovalutama vrijednost od oko 20.000 dolara ili otprilike tri puta više od onog koliko je u početku uložio. Kako bi izbjegao neugodna iznenađenja, ima aplikacije na mobilnom telefonu koje ga upozoravaju na svako naglo kretanje cijena.
"Ako se to dogodi, prodao bih što je brže moguće", kaže.
Zagovornici bitcoina žele iskoristiti zaluđenost ovom valutom kako bi izdejstvovali stvaranje fonda koji bi trgovao na berzi na osnovu bitcoina, kako bi običnim investitorima omogućio mjesto za čuvanje štednje.
"To će biti velika stvar", rekao je AFP-u Bob Fitzsimmons iz Wedbush Securities, koji je priznao da to može potrajati.
- Upozorenja
Međutim, velike banke, koje često imaju rizične transakcije, ukazuju na nedostatak transparentnosti u postavljanju kursa bitcoina i mogućnosti manipulisanja tržištem.
Bitcoinom, kreiranim 2009, trguje se na internetu uglavnom bez regulacije. Za razliku od dolara ili eura, nema centralnu banku ili državnu pomoć, uz kompjutere koji obavljaju vrlo složene izračune. Plaćanja se vrše bez posrednika, a lični podaci nisu potrebni.
Ovakva anonimnost i nedostatak regulacije privukli su trgovce i druge kriminalce koji pokušavaju prati fondove, isključujući iz posla konvencionalne investicijske stručnjake.
S izuzetkom Japana, druge svjetske glavne ekonomije digle su crvene zastavice
Bivši federalni tužilac koji trenutno radi na platformi digitalne valute coinbase Kathryn Haun izjavila je za AFP da mnogi pogrešno vjeruju da je finansijski sektor otporan na bilo kakvu regulaciju.
"Ono što industrija ne želi je regulatorna nesigurnost", rekla je, dodajući da prije nego što se uključe mnoge finansijske institucije žele znati kako vrijednosni papiri i bankarski regulatori gledaju na kriptovalute.
Haun, koja predaje o kripto berzama u poslovnoj školi Stanford, uspoređuje nervozu oko bitcoina s onom koja je pratila rast interneta devedesetih godina.
"Prilično brzo slučajevi dobrog korištenja nadmašili su loše slučajeve korištenja i svaki dan tehnologija je postala sve više i više mainstream", rekla je.
No, s izuzetkom Japana, koji je u aprilu priznao bitcoin kao zakonsku mogućnost, druge svjetske glavne ekonomije digle su crvene zastavice.
Predsjedavajuća Američkih federalnih rezervi Janet Yellen izjavila je kako bitcoin nije legalan takmac i pozvala banke da budu sigurne da su njihove digitalne devizne transakcije u skladu sa propisima protiv pranja novca, navodi AFP.
Takođe, advokat u Komorama Winheller u Berlinu i stručnjak za kriptovalute Benjamin Kirschbaum upozorio je da je to daleko od sigurne investicije, prenosi Dpa.
"Svatko ko želi uložiti u bitcoin mora biti svjestan spekulativne prirode ulaganja. Preporučljivo je da tome pristupite kao kockanju u kazinu u Las Vegasu: uzmite samo onoliko novca koliko možete ponijeti kako bi mogli podnijeti gubitak", rekao je Kirschbaum.
U prošlosti, objašnjava, bilo je ogromne zarade. Sada, s visokim cijenama, teško je reći je li još uvijek vrijedno ulagati, a neispitana priroda bitcoina čini ga promjenjivim.
"Sumnjam da bilo ko može predvidjeti gdje će bitcoin stajati za pet godina, Mogao bi postati način plaćanja prihvaćen u cijelom svijetu ... Ili bi, na primjer, mogao postati potpuno bezvrijedan zbog tehničkih problema", rekao je Kirschbaum.