Oba sindikalna udruženja koja okupljaju radnike zaposlene u javnom sektoru Savez sindikata (SSCG) i Unija slobodnih sindikata (USS) nezadovoljna su Prijedlogom zakona o zaradama koji je usvojila Vada, a kojim je predviđeno uvećanje zarada oko pet odsto. Sindikati optužuju Vladu da je Prijedlog zakona donijela jednostrano, pa traže hitnu sjednicu Socijalnog savjeta.
Nakon dvije godine rada na tekstu, Vlada je usvojila Prijedlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji bi, ukoliko prođe Skupštinu, prema objašnjenju ministra finansija Radoja Žugića, značio povećanje zarada u prosjeku pet odsto, ali i istovremeno ukidanje naknada za rad u komisijama i radnim tijelima.
Ovaj Prijedlog zakona je neprihvatljiv za SSCG jer je donešen jednostrano - ocjenjuje generalni sekretar Duško Zarubica. Iako je SSCG, do jednog momenta, učestvovao u izradi teksta Prijedloga zakona u tom sindikatu nijesu zadovoljni – kaže Zarubica.
„Na sjednici Socijalnog savjeta koja je održana u petak dogovoreno je i zaključak je da će se tokom sljedeće nedjelje održati sjednica tog Savjeta i da će biti pozvan ministar finansija sa saradnicima. Ministar je izrazio spremnost da dođe pošto je jedan postignuti dogovor i praksa za napredak socijalnog dijaloga da svi zakoni iz radnih odnosa i koji se tiču rada prođu prvo Socijalni savjet, pa potom idu u proceduru. SSCG će već u ponedjeljak ili utorak imati sjednicu kada će analizirati taj Prijedlog zakona i doći spremni na sjednicu Socijalnog savjeta i dostaviti koji su to naši prijedlozi sa čim se slažemo, a sa čim se ne slažemo“, kazao je Zarubica.
Radoje Žugić
Podsjetimo, nakon što je Vlada usvojila Prijedlog zakona ministar Radoje Žugić je između ostalog kazao da očekuje „većinsku podršku u Skupštini“ za Prijedlog zakona o zaradama.
„Prednost ovog zakona je utransparentnosti u pravednosti u objektivnosti u adekvatnoj valorizaciji određenih javnih poslova, gdje se za iste ili slične prima ista ili slična nadoknada odnosno, zarada“, kazao je ministar Žugić.
Prosječna plata u Crnoj Gori za septembar je iznosila 477 eura ali nije poznato kolika je prosječna zarada u javnom sektoru jer državni Zavod za statistiku „Monstat“ u redovnim mjesečnim izvještajima objavljuje samo podatke po sektorima klasifikacije djelatnosti.
Šta bi za resor prosvjete koji se finansira iz budžeta značila primjena ovakvog zakonskog rešenja u praksi, objašnjava predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević. On kaže da je prosječna plata u prosveti oko 460 eura, a ako bi ovaj Prijedlog zakona bio usvojen u Parlamentu plata prosvjetarima bi se„možda izjednačila sa državnim prosjekom“.
U tom sindikatu su „iznenađeni informacijom da je Vlada usvojila Prijedlog zakona“, kaže Pavićević i objašnjava zašto je Prijedlog zakona za taj zakon za prosvetare – neprihvatljiv:
„Tražimo da se povuče taj zakon, da ponovo sjednemo da razgovaramo oko tog zakona i da pokušamo da ga usaglasimo, jer mislim da bi taj zakon prije bio usvojen u Skupštini ako bi bio usaglašen između socijalnih partnera. Malo nas čudi zašto smo zaobiđeni ako je komisija formirana, ako je komisija počela da radi i ako je dobila mandat od Socijalnog savjeta“, kaže Pavićević.
A na pitanje RFE da li je zakon „pravedniji“, kako je to obrazložio ministar Žugić, Pavićević odgovara:
„Teško, pa teško. Ima pokušaja da se ujednači međutim, pojedina rešenja iz tog zakona bacila su sjenku na suštinu zakona kako je to i ministar rekao, na 'pravičnost, transparentnost i ujednačenost'. Imamo tamo nekih poslova koji su izuzetno nagrađeni, tamo neki specijalni dodaci, varijabila...“, kazao je Pavićević.
I za Sindikat zdravstva Prijedlog zakona o zaradama nije prihvatljiv:
„Ne odgovara i mi smo to jasno uvijek govorili. Mi imamo svoje granske kolektivne ugovore koje prepoznaju sve strukture zaposlenih u zdravstvenom sistemu. Znači, kroz koeficijente u okviru Granskog kolektivnog ugovora mi to treba da regulišemo. Ovo je prosto neki zakon koji se odnosi za administrativni deo i za funkcionere. Ali imamo i stavke koje su zajedničke, poput minulog rada koji ovim Prijedlogom zakona sada svima iznosi po 0,5. I zbog toga smo protiv ovog zakona. Zato što nemamo drugi način razlikovanja iskustvenosti sem preko minulog rada“, objašnjava predsjednica sindikata Ljiljana Krivokapić.
Ona ovako ocjenjuje tekst Prijedloga zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektor:
„Ovo je, ustvari, jedan obrnut Robin Hud efekat. Vi uzimate od nekog da biste opet dali nekome“, kazala je Krivokapić.