Region Zapadnog Balkana koji je ulaskom Hrvatske u EU došao na samu granicu unije u poslednje vrijeme suočava se sa uvećanim prilivom imigranata ali i svih onih koji pokušavaju ilegalnim putevima da pređu granicu do neke od evropskih zemalja.
Zato je regionalna saradnja graničnih policija od presudnog značaja za zaustavljanje ilegalnih imigranata kao i borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala.
U Podgorici su se tim povodom u srijedu sastali šefovi graničnih policija BiH, Kosova, Makedonije i Albanije dok njihove kolege iz Srbije zbog iznenadnih obaveza nijesu doputovale u glavni grad Crne Gore.
Balkan je, htio ne htio, posljednjih godina postao prva linija odbrane EU od sve većeg broja ilegalnih imigranata, kao i onih koji traže azil.
Hiljade nevoljnika koji bježe od rata i krize koja je zahvatila pojedine zemlje poput Sirije ili Libije dolaze u zemlje regiona odakle traže azil za neku od evropskih zemalja.
U Crnoj Gori trenutno ih je 3.200, u ostalim državama regije još više. Njihov smještaj, ishrana i boravak države, odnosno njihove građane mnogo košta.
,,Sve zemlje regiona, uključujući i Crnu Goru se suočavaju sa izrazito povećanim brojem tražilaca azila. To su ljudi iz Sirije i ostal ih zemalja gdje vladaju rat i kriza i to je za nas ogroman izazov. Danas ćemo praviti koordinaciju, realizujemo cijeli projekat pod pokroviteljstvom IOM-a o jačanju saradnje koju granične policije treba da imaju”, kaže ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Raško Konjević.
Imigracija sa kriznih područja ka EU je nešto što neće u doglednoj budućnosti prestati i zemlje regiona moraju biti spremne za to, kaže regionalni koordinator Međunarodne organizacije za migracije za Zapadni Balkan Đanluka Roko:
“Problemi sa kojima se susrećemo su problem koji definitivno neće prestati i te redovne migracije su nešto što će uvijek postojati. Gledajući ljude koji dolaze ovdje i traže azil mi smo prosto svjesni da će se ti problem nastaviti. No, projekti poput ovog kojeg mi provodimo će možda pomoći državama regiona da smanje taj pritisak migracija.”
Projekat koji treba da ojača saradnju graničnih policija u regionu od presudnog je značaja i za sprječavanje ilegalnih prelazaka granice od čega pokušavaju da profitiraju lokalni lanci krijumčarenja imigranata, o čemu govori i posljednja akcija crnogorske policije pod nazivom Ruta u kojoj su uhapšene 22 osobe.
Direktor granične policije BiH Vinko Dumančić najavljuje skoro otvaranje zajedničkog centra graničnih policija BiH, Crne Gore i Srbije koji bi samo formalizovao i onako , kako je ocijenio odličnu saradnju koju su policije tih zemalja ostvarile:
“Mislim da je to garant da te ilegalne migracije nijesu toliki problem jer smo mi veoma dobro organizovani i uvezani. Mi gradimo jedan zajednički centar koji se gradi u Trebinju a koji će od iduće godine trebalo da participiraju granične policije BiH, Srbije i Crne Gore . Nadam se da će naši ministri to brzo potpisati i centar bi trebalo nakon toga ubrzo da počne rad. Cilj tog centra je razmjena informacija i još bolja saradnja, iako je ona i sada na itekako visokoj razini.”
Budući da je najnoviji talas azilanata stogao sa istoka , iz Azije prvi na udaru su Makedonija i Kosovo pa smo predstavnike graničnih policija te zemlje Nikolu Mirčevskog i Ragiba Bunjakua pitali koliko je taj problem izražen?
,,Svakako da je veoma veliki broj ileglanih ulazaka u Makedoniju u poređenju sa 2012. godinu. U prvih devet mjeseci ove godine uhvatili smo 906 ilegalnih imigranata dok je taj broj prošle godine bio 532. Isto tako je veliki broj tražilaca azila. Do danas imamo 1.306 zahtjeva za azil u našoj državi”, kaže Nikola Mirčevski.
,,Kosovo kao i druge zemlje u regionu, suočava se sa ovim problemom. Imamo veliki broj migranata sa Istoka, preko Grčke i Makedonije. Imamo dobru saradnju sa državama regiona i na taj način i savladavamo ovaj problem”, ističe Ragib Bunjaku.
Zato je regionalna saradnja graničnih policija od presudnog značaja za zaustavljanje ilegalnih imigranata kao i borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala.
U Podgorici su se tim povodom u srijedu sastali šefovi graničnih policija BiH, Kosova, Makedonije i Albanije dok njihove kolege iz Srbije zbog iznenadnih obaveza nijesu doputovale u glavni grad Crne Gore.
Balkan je, htio ne htio, posljednjih godina postao prva linija odbrane EU od sve većeg broja ilegalnih imigranata, kao i onih koji traže azil.
Hiljade nevoljnika koji bježe od rata i krize koja je zahvatila pojedine zemlje poput Sirije ili Libije dolaze u zemlje regiona odakle traže azil za neku od evropskih zemalja.
U Crnoj Gori trenutno ih je 3.200, u ostalim državama regije još više. Njihov smještaj, ishrana i boravak države, odnosno njihove građane mnogo košta.
Imigracija sa kriznih područja ka EU je nešto što neće u doglednoj budućnosti prestati i zemlje regiona moraju biti spremne za to, kaže regionalni koordinator Međunarodne organizacije za migracije za Zapadni Balkan Đanluka Roko:
“Problemi sa kojima se susrećemo su problem koji definitivno neće prestati i te redovne migracije su nešto što će uvijek postojati. Gledajući ljude koji dolaze ovdje i traže azil mi smo prosto svjesni da će se ti problem nastaviti. No, projekti poput ovog kojeg mi provodimo će možda pomoći državama regiona da smanje taj pritisak migracija.”
Projekat koji treba da ojača saradnju graničnih policija u regionu od presudnog je značaja i za sprječavanje ilegalnih prelazaka granice od čega pokušavaju da profitiraju lokalni lanci krijumčarenja imigranata, o čemu govori i posljednja akcija crnogorske policije pod nazivom Ruta u kojoj su uhapšene 22 osobe.
“Mislim da je to garant da te ilegalne migracije nijesu toliki problem jer smo mi veoma dobro organizovani i uvezani. Mi gradimo jedan zajednički centar koji se gradi u Trebinju a koji će od iduće godine trebalo da participiraju granične policije BiH, Srbije i Crne Gore . Nadam se da će naši ministri to brzo potpisati i centar bi trebalo nakon toga ubrzo da počne rad. Cilj tog centra je razmjena informacija i još bolja saradnja, iako je ona i sada na itekako visokoj razini.”
Budući da je najnoviji talas azilanata stogao sa istoka , iz Azije prvi na udaru su Makedonija i Kosovo pa smo predstavnike graničnih policija te zemlje Nikolu Mirčevskog i Ragiba Bunjakua pitali koliko je taj problem izražen?
,,Svakako da je veoma veliki broj ileglanih ulazaka u Makedoniju u poređenju sa 2012. godinu. U prvih devet mjeseci ove godine uhvatili smo 906 ilegalnih imigranata dok je taj broj prošle godine bio 532. Isto tako je veliki broj tražilaca azila. Do danas imamo 1.306 zahtjeva za azil u našoj državi”, kaže Nikola Mirčevski.
,,Kosovo kao i druge zemlje u regionu, suočava se sa ovim problemom. Imamo veliki broj migranata sa Istoka, preko Grčke i Makedonije. Imamo dobru saradnju sa državama regiona i na taj način i savladavamo ovaj problem”, ističe Ragib Bunjaku.