Amerikanci pušteni u razmjeni iz zatvora u Iranu sletjeli u Dohu

Siamak Namazi i Morad Tahbaz, koji su pušteni u razmjeni zatvorenika između SAD-a i Irana, stižu na međunarodni aerodrom Doha, Katar 18. septembra 2023.

Pet američkih državljana, četiri muškarca i jedna žena, stigli su u Dohu nakon što su Sjedinjene Države i Iran postigli dogovor o razmjeni.

Iranska Press TV ranije je objavila da su dvojica od pet iranskih zatvorenika koje su oslobodile SAD, Mehrdad Moein Ansari i Reza Sarhangpour, sletjela u Dohu.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da je razgovarao sa razmijenjenim američkim državljanima.

"Mogu vam reći da je to za njih, za mene, bio emotivan razgovor", rekao je Blinken novinarima.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova ranije je reklo da će se razmjena zarobljenika u kojoj će učestvovati pet Iranaca i pet Amerikanaca biti obavljena u narednim satima 18. septembra nakon višemjesečnih pregovora za postizanje sporazuma.

Oko šest milijardi dolara iranske imovine koja je nekada bila zamrznuta u Južnoj Koreji sada je u Kataru, što je ključni element za razmjenu zarobljenika, rekao je glasnogovornik ministarstva Nasser Kanaani na konferenciji za novinare emitiranoj na državnoj televiziji.

Reuters je izvijestio da je katarski avion u pripravnosti u Iranu i čeka da odleti sa pet Amerikanaca za Dohu.

Razmjena dolazi usred velikog gomilanja američke vojske u Perzijskom zaljevu.

Sporazum je već otvorio put ka predsjedniku Joe Bidenu za nove kritike republikanaca i drugih koji kažu da njegova administracija pomaže u jačanju iranske ekonomije u trenutku kada Iran predstavlja rastuću prijetnju američkim trupama i bliskoistočnim saveznicima.

Prema dogovoru, sredstva će se čuvati na računima u Kataru, američkom savezniku na Arapskom poluostrvu i domu velikog američkog vojnog objekta. Ta sredstva bi bila dozvoljena za takozvanu humanitarnu potrošnju, kao što su hrana i lijekovi, već dozvoljeni sankcijama, saopštile su Sjedinjene Države.

još detalja o zarobljenicima i odnosima irana i sad

Američki zatvorenici izvedeni iz iranskog zatvora usred izvještaja o razmjeni zatvorenikaBiden: SAD ne traže sukob sa Iranom, ali štite Amerikance u SirijiBela kuća demantovala da je sporazum sa Iranom 'plaćanje otkupnine' Iran objavio da će proces razmene zatvorenika sa SAD trajati do dva meseca

Iranski zvaničnici identifikovali su pet osoba u američkom pritvoru koje bi Teheran želeo da im preda kao dio sporazuma.

Među njima su trojica Iranaca, Mehrdad Ansari, Reza Sarhangpour Kafrani i Kambiz Attar Kashani, optuženi za ilegalno pribavljanje napredne ili potencijalne tehnologije dvostruke namjene za koju se smatra da je namijenjena Iranu koji je pod strogim sankcijama SAD-a od 2018.

Druga dvojica, Kaveh Lotfolah Afrasiabi i Amin Hasanzadeh, zatvoreni su jer se nisu registrovali kao strani agenti i krali su inženjerske planove u ime Irana.

"Od pet iranskih državljana u Americi, dvoje će se vratiti u Iran, dvoje će ostati u Americi na vlastiti zahtjev, a jedna osoba će otići u treću zemlju na njihov zahtjev", rekao je Kanaani. Nije naveo koji će se zatvorenici vratiti u Iran, a koji ne.

Među američkim zatvorenicima je i Siamak Namazi, koji je priveden 2015. godine, a kasnije osuđen na 10 godina zatvora zbog optužbi za špijunažu koje je kritizirala međunarodna zajednica; Emad Sharghi, rizični kapitalista osuđen na 10 godina; i Morad Tahbaz, britansko-američki zaštitnik prirode iranskog porijekla koji je uhapšen 2018. i također je osuđen na 10 godina zatvora.

Četvrti i peti zatvorenik nisu identifikovani.

Iran je optužen da je uzeo strane državljane za taoce pod krinkom kršenja zakona kako bi ih koristio kao monetu za pregovaranje. Iranske snage sigurnosti privele su oko 40 stranih državljana tokom trenutnog talasa nemira, često bez otkrivanja optužbi.

Iran je izolovan i pogođen pooštrenim ekonomskim i diplomatskim sankcijama otkako se tadašnji predsjednik Donald Trump jednostrano povukao 2018. iz trogodišnjeg sporazuma između svjetskih sila i Irana o obuzdavanju nuklearnog programa Teherana u zamjenu za oslobađanje od prethodnih mjera usmjerenih na zaustavljanje zemlje od razvoja svojih atomskih kapaciteta.

Osim diplomatskih i ekonomskih posljedica, posmatrači od tada Teheranu pripisuju niz zapljena brodova i napada u ključnoj regiji Hormuz.

Navodi se da Pentagon razmatra plan da se američke trupe ukrcaju na komercijalne brodove u regionu, koji je kanal za otprilike jednu petinu svih globalnih isporuka nafte.

Teheran je također sarađivao s Rusijom na Bliskom istoku, osim što je Moskvi obezbijedio kritične dronove za napad kako bi unaprijedio ratne planove Kremlja u Ukrajini.

Uz izvještavanje AP-a