Odbor za međunarodne odnose i evropske integracije crnogorske Skupštine većinom glasova usvojio je prijedlog Zakona o readmisiji kojim je potvrđen sporazum crnogorske i Vlade Kosova o vraćanju lica sa Kosova koja nelegalno borave na teritoriji Crne Gore.
No, toj odluci prethodila je rasprava koja je podsjetila na stare podjele i političke konfrotacije između vlasti i opozicije po pitanju Kosova.
"Stare rane koje bole kada se otvore najteže su. Nema potrebe danas da pričamo o tome, niti ima potrebe da tumačimo jedni druge. Mi smatramo da je teritorija Kosova i Metohije dio teritorije Republike Srbije i smatramo da je rezolucijom 1244 Generalne skupštine UN cjelokupan proces uspostavljanja tih bilateralnih odnosa uspostavljen preko misije EULEKS i KFOR", obrazložio je Vasilije Lalošević zbog čega članovi odbora za međunarodne odnose iz SNP-a izdvajaju mišljenje o prijedlogu Zakona o readmisiji između Crne Gore i Kosova.
Svaka priča sa političkom pozadinom za predsjedavajućeg Miodraga Vukovića iz vladajuće DPS bespotrebna je pošto je sporazum o readmisiji između Crne Gore i Kosova u funkciji dobrih odnosa sa susjedima.
"Činjenica je da politički različito gledamo na taj proces od trenutka kada je Vlada Crne Gore priznala Republiku Kosovo, kada je priznala novu realnost, kako mi to kažemo, na Balkanu. Postoje unutar Crne Gore različiti stavovi o tretmanu tog dijela Balkana. Ja mislim da je ovo naslonjeno na zahtjev EU da, u punom smislu te riječi razvijamo dobre odnose sa susjedima", kaže Vuković.
Obaveza dvije države
Reagovao je Predrag Bulatović iz SNP.
"EU vodi pregovore sa državom Srbijom. Nije mi poznato da za bilo kakve pregovore tretira državu Kosovo. Poznato je da EU nema jedinstven stav oko te kvazi-države. Tako da priča o usklađivanju sa evropskim standardima, pravnim tekovinama odnosa između Crne Gore i Kosova apsolutno se ne može podvesti pod ustanovljavanje odnosa između Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i to je savršeno jasno", ocjenjuje Bulatović.
Branko Radulović iz Pokreta za Promjene takođe je izdvojio mišljenje o crnogorsko-kosovskom sporazmu o readmisiji i sugerisao je Vladi da treba da bude obazrivija i senzibilnija u regionalnoj saradnji.
"Barjačiti nije dobro. Ukoliko vi potencirate borbu protiv organizovanog kriminala, na čemu EU insistira i ukazuje prstom kada je u pitanju Kosovo, tada da. Ali sve van toga nije dobro za Crnu Goru. Ja mislim da je ovo dosta nepromišljen potez kao što su dosta nepromišljeni bili i neki drugi potezi kada je u pitanju ta teritorija", smatra Radulović.
Potom je većinom glasova usvojen prijedlog Zakona o readmisiji između Crne Gore i Kosova i upućen je skupštinskom plenumu na razmatranje.
Obrad Mišo Stanišić iz DPS ne sumnja u ispravnost takve odluke
"To nema veze ni sa Srbijom ni sa Evropskom unijom. To je samo jedna obaveza koju dvije države treba da ispune. Dobro bi bilo, ali nije tako da Srbija ima bar jednu funkciju na tim teritorijama na kojima treba da se vrši readmisija. I o čemu mi ovdje raspravljamo? Mi smo u novembru 2008. godine priznali državu Kosovo i mi moramo sa tom državom da uspostavljamo bilateralne odnose i na nas zbog toga nema ko razloga da se ljuti, posebno ne EU", poručio je Stanišić.
U Crnoj Gori je donedavno od 16 000 raseljenih osoba 11 000 bilo sa Kosova. Oni koji ne žele da se vrate, imaju rok do 7. novembra da ostvare status stranca sa stalnim boravkom koji im omogućava sva prava, uključujući i pravo na rad, obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
Svi ostali, ako Zakon o readmisiji bude usvojen u crnogorskoj Skupštini, biće vraćeni na teritoriju Kosova.
No, toj odluci prethodila je rasprava koja je podsjetila na stare podjele i političke konfrotacije između vlasti i opozicije po pitanju Kosova.
Vuković: Činjenica je da politički različito gledamo na taj proces od trenutka kada je Vlada Crne Gore priznala Republiku Kosovo.
"Stare rane koje bole kada se otvore najteže su. Nema potrebe danas da pričamo o tome, niti ima potrebe da tumačimo jedni druge. Mi smatramo da je teritorija Kosova i Metohije dio teritorije Republike Srbije i smatramo da je rezolucijom 1244 Generalne skupštine UN cjelokupan proces uspostavljanja tih bilateralnih odnosa uspostavljen preko misije EULEKS i KFOR", obrazložio je Vasilije Lalošević zbog čega članovi odbora za međunarodne odnose iz SNP-a izdvajaju mišljenje o prijedlogu Zakona o readmisiji između Crne Gore i Kosova.
Svaka priča sa političkom pozadinom za predsjedavajućeg Miodraga Vukovića iz vladajuće DPS bespotrebna je pošto je sporazum o readmisiji između Crne Gore i Kosova u funkciji dobrih odnosa sa susjedima.
"Činjenica je da politički različito gledamo na taj proces od trenutka kada je Vlada Crne Gore priznala Republiku Kosovo, kada je priznala novu realnost, kako mi to kažemo, na Balkanu. Postoje unutar Crne Gore različiti stavovi o tretmanu tog dijela Balkana. Ja mislim da je ovo naslonjeno na zahtjev EU da, u punom smislu te riječi razvijamo dobre odnose sa susjedima", kaže Vuković.
Obaveza dvije države
Reagovao je Predrag Bulatović iz SNP.
Predrag Bulatović
"EU vodi pregovore sa državom Srbijom. Nije mi poznato da za bilo kakve pregovore tretira državu Kosovo. Poznato je da EU nema jedinstven stav oko te kvazi-države. Tako da priča o usklađivanju sa evropskim standardima, pravnim tekovinama odnosa između Crne Gore i Kosova apsolutno se ne može podvesti pod ustanovljavanje odnosa između Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i to je savršeno jasno", ocjenjuje Bulatović.
Branko Radulović iz Pokreta za Promjene takođe je izdvojio mišljenje o crnogorsko-kosovskom sporazmu o readmisiji i sugerisao je Vladi da treba da bude obazrivija i senzibilnija u regionalnoj saradnji.
"Barjačiti nije dobro. Ukoliko vi potencirate borbu protiv organizovanog kriminala, na čemu EU insistira i ukazuje prstom kada je u pitanju Kosovo, tada da. Ali sve van toga nije dobro za Crnu Goru. Ja mislim da je ovo dosta nepromišljen potez kao što su dosta nepromišljeni bili i neki drugi potezi kada je u pitanju ta teritorija", smatra Radulović.
Potom je većinom glasova usvojen prijedlog Zakona o readmisiji između Crne Gore i Kosova i upućen je skupštinskom plenumu na razmatranje.
Obrad Mišo Stanišić iz DPS ne sumnja u ispravnost takve odluke
"To nema veze ni sa Srbijom ni sa Evropskom unijom. To je samo jedna obaveza koju dvije države treba da ispune. Dobro bi bilo, ali nije tako da Srbija ima bar jednu funkciju na tim teritorijama na kojima treba da se vrši readmisija. I o čemu mi ovdje raspravljamo? Mi smo u novembru 2008. godine priznali državu Kosovo i mi moramo sa tom državom da uspostavljamo bilateralne odnose i na nas zbog toga nema ko razloga da se ljuti, posebno ne EU", poručio je Stanišić.
U Crnoj Gori je donedavno od 16 000 raseljenih osoba 11 000 bilo sa Kosova. Oni koji ne žele da se vrate, imaju rok do 7. novembra da ostvare status stranca sa stalnim boravkom koji im omogućava sva prava, uključujući i pravo na rad, obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
Svi ostali, ako Zakon o readmisiji bude usvojen u crnogorskoj Skupštini, biće vraćeni na teritoriju Kosova.