„Ja znam za jednu firmu u Nikšiću čiji radnici imaju terenski rad u drugim gradovima i tamo rade preko 10 sati i niko im ne plaća te prekovremene sate", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Krsto Đuričić, radnik u drvnoj industriji i bivši sindikalac u jednom privatnom preduzeću.
"Svaku subotu rade po 10 sati i neka što im ne plaća prekovremene sate, nego im poslodavac odbija i 3 posto od plate za prevoz. To se godinama tako dešava i niko ne vodi računa o tome, inspekcije nema da to sankcioniše“, dodaje sagovornik RSE.
Takvu praksu trebalo bi da spriječi novi Zakonu o radu, čije se usvajanje očekuje do kraja godine a koji predviđa da maksimalno prosječno radno vrijeme u toku sedmice, uključujući prekovremeni rad, bude 48 sati.
Tom satnicom će biti obuhvaćeno i dežurstvo i period pripravnosti u toku kojeg je zaposleni bio angažovan po pozivu poslodavca.
Najvažnije novine
Među najvažnijim novinama u izmijenjenom i dopunjenom Zakonu o radu, je rješenje prema kojem poslodavac više neće moći zaposlenog uslovljavati potpisivanjem sporazumnog raskida ugovora (blanko otkaz), na kojem može kad poželi da upiše datum, već će to morati da se potpisuje i ovjerava pred nadležnim organom - sudom ili kod notara.
Krsto Đuričić kaže da je pozitivno što je zakonodavac na taj način pokušao da zaštiti zaposlene od nezakonitog otkaza:
„To je dobro jer znamo da u nekim firmama, posebno u veleprodajama postoje ozbiljne sumnje da su radnici bili primoravani da potpisuju ugovore o radu a zajedno sa njim i ugovore o otkazu. Pozitivno je što to sada neće biti moguće bez prethodne ovjere nadležnog organa. Ja se samo bojim da ako ne bude inspekcije koja bi to pratila, da će poslodavci naći načina da izvrdaju i ovaj novi zakon i sve dobro što bi za radnika mogao da donese“, kaže Đuričić.
Pročitajte i ovo: Potpisivanje blanko otkaza, 'ropstvo' savremenog dobaZakon predviđa i da se zarada radnicima isplaćuje isključivo preko žiro–računa čime država pokušava da doskoči dosadašnjoj praksi pojedinih poslodavaca da dio zarade isplaćuju „na ruke“ zaposlenima a manji dio na tekući račun, čime izbjegava plaćanje dijela poreza i doprinosa.
Šta još predviđa novi zakon
Takođe, kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečaj doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposlene obavezan je da uplati Fond rada bez obzira na dužinu trajanja i ishod stečaja.
Do sada poslodavac nije mogao da da otkaz ženi samo za vrijeme porodiljskog i roditeljskog odstustva, a sada je to i u vrijeme trudnoće. U tom dijelu je još novost da i očevi mogu da koriste i imaju pravo na porodiljsko odsustvo bez obzira da li supruga radi ili ne radi.
Pročitajte i ovo: Istraživanje: Žene diskriminisane na radnom mjestu
Zoran Lazović, iz Unije poslodavaca Crne Gore, za RSE kaže da novi zakon uvodi brojne pozitivne novine a između ostalog ističe pojednostavljenu proceduru za pokretanje disciplinskog postupka protiv nesavjesnih radnika kao i zloupotrebe bolovanja:
„Novi zakon uvodi pojednostavljen postupak a da ni na koji način nije ugrožen zaposleni. Dakle, on ima ona ista prava koja je u tom postupku imao i ranije ali će sada sama procedura biti mnogo brža, kraća i efikasnija. Takođe u dijelu prijevremene spriječenosti za rad uvode se neki rokovi i ograničenja koja za onog zaposlenog koji je zaista bolestan neće biti problem, dok bi sa druge strane onom radniku koji zloupotrebljava bolovanje to moglo da zakomplikuje situaciju“, navodi Lazović.
Pročitajte i ovo: Jedan slobodan dan za 37 hiljada radnika?
Kada može biti dat otkaz
Predlog zakona o radu predviđa oko 50 slučajeva kada poslodavac može dati otkaz zaposlenom bez disciplinskog postupka.
Kao opravdani razlog, zakonopisac je predvidio otkaz “zbog neostvarivanja rezultata rada koji su utvrđeni kolektivnim ugovorom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu, u periodu koji ne može biti kraći od 30 dana”. Otkaz se daje i zbog dolaska na posao pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, zbog “upotrebe i raspolaganja službenim automobilom, mašinom i oruđem za rad suprotno aktu poslodavca sa kojim je zaposleni prethodno upoznat”.
Podsjetimo, socijalni partneri Vlada Crne Gore, Unija poslodavaca i crnogorski sindikati su pregovore o novom zakonu počeli prije pet godina.
Prijedlog novog zakona je prošao i „test“ Brisela budući da su njegov sadržaj socijalni partneri usaglasili sa ekspertima Evropske komisije (EK).
Potvrdio je to na današnjem skupštinskom odboru i ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić koji kaže da je usaglašavanje teksta zakona sa Evropskom komisijom trajalo godinu i po dana:
„Mi smo implementirali tu pravnu tekovinu (Evropske komisije) u naš novi zakon. To je u mnogome popravilo norme koje se bave zaštitom zaposlenih. Možemo kazati da ovaj zakon uvodi evropske standarde u tu oblast.“
Pročitajte i ovo: Da li će i u Srbiji nedelja biti neradan dan za trgovce?Sindikati nisu potpuno zadovoljni
Željko Burić iz Unije slobodnih sindikata (USS) je ukazao da postoje neka rješenja koja nijesu u potpunosti zadovaljavajuća te da će sindikati pratiti sprovođenje zakona:
„Pojaviće se problemi u praksi jer je dalje poslodavac neko ko ima preveliku moć kroz ovaj sistemski zakon. Neko ko ima preveliku snagu u odnosu na zaposlenog, koji nema nikakvog načina da se može suprotstaviti jačini nekoga kao što je kapital i kao što je poslodavac“, rekao je Burić.
Skupstinski Odbor za rad i socijalno staranje jednoglasno je danas bez prisustva opozicije usvojio prijedlog zakona o Radu a očekuje se da u Skupštini Crne Gore bude usvojen do kraja ove godine.
Puna primjena ovakvog zakona kada se on donese i zakona o zaštiti i zdravlju na radu je zatvarajuće mjerilo za Poglavlje 19 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom - socijalna politika i zapošljavanje.