Država priprema zakon po kojem će njeni predstavnici, javne ličnosti i mediji biti u obavezi da poštuju rodno senzitivni jezik što je u javnosti izazvalo oprečne rekacije.
Dok jedni tvrde da će i na taj način žene biti vidljivije u društvu, drugi međutim smatraju da bi to moglo da izazove kontra efekat i bude doživljeno kao nametanje rogobatnih termina koji nijesu svojstveni svakodnevnom jeziku.
Kako god ga budu doživljavali, novi zakon je predvidio i oštre sankcije za one koji ne budu poštovali nove propise.
Vozačica je odvela vodičkinju do borkinje za ljudska prava ...
Tako glasi rečenica kojom pojedini korisnici socijalnih mreža i mediji pokušavaju da se našale sa najavljenim izmjenama Zakona o rodnoj ravnopravnosti kojim će upotreba rodno senzitivnih termina u javnom govoru biti obavezna.
Kako su u saopštenju pojasnili iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, osnovni razlog zalaganja za rodnosenzitivni jezik jeste da se u društvu stvori klima u kojoj bi žena bila vidljiva i po njima su ova rješenja jedan od načina da se to postigne.
Da država misli ozbiljno pokazuju propisane kazne od 500 do čak 20 hiljada eura.
U Centru za ženska prava saglasni su da je država pravi iskorak koji su žene u Crnoj Gori dugo čekale.
‚‚U pitanju je prije svega uticaj na svijest građana jer korištenjem obva oblika mi jednostavno činimo vidljivim da mnoge profesije u Crnoj Gori koej su nekada davno obavljali samo muškarci sada obavljaju i žene. Dakle, jezik je vrlo bitno sredstvo za uticaj na svijest građana i ta priča o navodnoj minornosti ovakvih izmjena i nebitnosti ovakvih zahtjeva je prosto rezultat neznanja i neinformisanosti onih koji to tvrde“, ističe Maja Raičević.
Profesorica i lingvistkinja Rajka Glušica kaže za RSE da se zalaže za unaprjeđenja položaja žene u crnogorskom društvu pa i na način kako su to zamislili u državi. No, primjećuje da red poteza nije odgovarajući i da je prije promjena u jeziku trebalo da se dogode promjene u društvu
‚‚U Crnoj Gori je žena definitivno neravnopravna i koliko god to pokušali da ispravimo jezikom nećemo uspjeti. Akcija za uvođenje rodno senzitivnog jezika je za svaku pohvalu, s tim što bih te kazne ja ili i umanjila, ublažila ili potpuno izbacila. U jeziku ništa ne možete silom uraditi, što god naređivali jezik ili prihvati ili ne prihvati. Zapravo jezik najbolje prihvati društvenu stvarnost.“
Ukoliko vladine izmjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti u dijelu koji se odnosi na upotrebu rodnosenzitivnog jezika budu u skorijoj budućnosti usvojene u parlamentu to će označiti uvođenje rodnosenzitivnih termina na javnoj sceni gdje će oni koji istupaju u ime države, javne ličnosti i mediji biti obavezni da poštuju nove propise.
Iako u pojedinim medijima novinari već koriste rodno senzitivni jezik i dalje je više onih koji to ne čine.
Neđeljko Rudović
Među onima koji vode računa o tome su i novinari dnevnika Vijesti čiji urednik Neđeljko Rudović kaže da to za njih nije problem. Problem je, ističe Đurović to što je država namjerila da kažnjava one koji ne budu poštovali nova rješenja u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti
‚‚Ono što jeste problem u ovoj situaciji jeste najava da će i mediji koji ne koriste rodno senzitivni jezik rječnik ili ga ne koriste u dovoljnoj mjeri biti kažnjavani. U ovakvoj ekonomskoj situaciji i imajući u vidu teškoće sa kojima se suočavaju svi mediji u Crnoj Gori ali i regionu, ja mislim da je to pretjerivanje i da o tome još jednom treba razmisliti.“
Upućeni kažu da nije jednostavno izvesti ni neko poređenje sa promjenama jezika koje država želi da uvede uvođenjem rodno senzitivnog govora sa rješenjima u nekim stranim jezicima, pogotovo ne u engleskom jeziku.
„U engleskom jeziku postoji jedan oblik riječi i za muški i za ženski rod i zato engleski nema taj problem, osim u jednom vrlo malom broju slučajeva. Tako da imamo samo jedan oblik riječi i tu ne možemo povući neku parlalelu sa crnogorskim jezikom. Ipak, jezici su različiti po svojoj strukturi pa onda imaju i svoje specifičnosti“, ističe dekan Instituta za strane jezike Igor Lakić.