Posljednja istraživanja o navikama i ponašanju mladih u Crnoj Gori ukazuju na neke trendove koji su zabrinjavajući, poput tog da sve manje mladih prati tradicionalne medije, da se jako malo njih bavi sportom kao i da ne mali broj kocka.
Šta na to kažu stručnjaci i podgorički srednjoškolci?
“Imamo Fejsbuk i tu imamo sve što nam je potrebno. Mnogi novinski članci tu izlaze, budu poštovani i mi možemo da pročitamo ilajkujemo. Tamo sve imamo što nam treba”.
Možda je ovakav odgovor Nađe koja je učenica podgoričke gimnazije “Slobodan Škerović” najbolji pokazatelj koliko su mladi nezainteresovani da budu informisani putem tradicionalnih medija i kako onlajn mediji, odnosno internet, polako preuzimaju prevagu.
Vuk Čađenović iz agencije Damar kaže da na to upućuju i neki drugi podaci iz njihovog istraživanja.
“Oko 65 odsto mladih je izjavilo da svakodnevno koristi internet, što podrazumjeva da se ova populacija informiše i putem internet portala, koji su u plasiranju informacija brži i raznovrsniji”.
Psihološkinja Aida Perović Ivanović kaže da mladi ne čitaju štampu zato što u novinama nema sadržaja koji se bave mladima.
“U štampanim medijima, pa ni na internet portalima tih štampanih medija nema informacija, pod jedan koje se tiču mladih i pod dva koje zanimaju te mlade ljude”
Da mladi sve manje prate televiziju, radio i čitaju štampu a da se sve više informišu putem interneta i socijalnih mreža potvrđuju i gimnazijalci Nikola i Ana.
Vaš browser nepodržava HTML5
Nikola i Ana
Da sve više postajemo nacija gojaznih, a sve manje fizički aktivnih, pokazuje i podatak iz istraživanja kako se preko 40 posto mladih uopšte ne bavi sportom niti je fizički aktivno.
Profesor fizičke kulture Mirko Krunić, koji je angažovan i u Centru za borbu protiv gojaznosti kaže da je internet danas otuđio mlade ne samo jedne od drugih nego i u odnosu na fizičku aktvnost i bavljenje sportom
“Kada smo mi bili djeca u to vrijeme naši roditelji su radili i mi nijesmo imali drugog izbora. Bilo je par televizijskih kanala i to je bilo to. Mi smo tražili izlaz u dječjim igrama u sportu. Danas to, međutim, nije slučaj. Imamo sve veći broj roditelja koji nam se žale da im pomognemo i da pomognemo njihovoj djeci iz razloga što ih oni tjeraju vani ali djeca ne znaju kako i šta da se igraju. Prije neki dan jedna majka nam je poslala mejl u kojem traži preporuku kako da razgovara sa sinom kojem je organizovala proslavu rođendana i druženje sa drugarima, a oni nijesu znali kako da se igraju i zabave. Dolazimo dakle u paradoskalnu situaciju zbog sveopšte digitalizacije života naše djece koja na njih i njihov društveni život negativno utiče”.
Srednjoškolci, međutim, kažu da nije samo internet problem već i nedostatak slobodnog vremena. Marko je košarkaš i kaže da danas nije lako odvojiti vrijeme za sport pored drugih obaveza.
“Ne može svako sebi da priušti tih sat da se istrči i slično od učenja i obaveza u školi. Roditelji takođe insistiraju da se sve više uči a sve manje bavi sportom. I profesori nas demotivišu. Mene profesor pita čime se bavim i kada mu kažem da treniram košarku on mi kaže šta će ti to, uči školu”
Drugi zabrinjavajući trend na koji ukazuje istraživanje Damara jeste da 12 posto mlade populacije kocka. Na to su nedavno ukazali i predstavnici NVO i stručnjaci čija je specijalnost da pomažu patološkim kockarima. Prema njihovim podacima, 35 do 40 posto punoljetnih građana Crne Gore praktikuje neki vid kockanja ali je zazvonio podatak da je od tog procenta većina mladih.
Da mladi jako rano počinju sa kockom pokazuje primjer mladog Podgoričanina o kojem je za RSE govorio psihoterapeut u savjetovalištu za zavisnike od kocke u Podgorici Milan Radovanović.
„Mi trenutno radimo sa Podgoričaninom koji je sa 19 godina znao da nakocka po četiri ili pet hiljada eura. Kako mi njemu sada da objasnimo zbog čega da studira? Zbog čega da završava fakultet? Za neki tamo neizvjesni posao koji će možda dobiti pa ako ga dobije imaće platu koja je za njega smiješna. To su ljudi koji su igrali teksaški poker i koji znaju dileru da ostave bakšiš u visini nečije plate ako dobiju nešto to veče. To je ogroman, ogroman problem“
A šta mladi kažu o razlozima zbog kojih posežu za kockom?
Ponovo Marko iz gimnazije "Slobodan Škerović"
