Kako se bliži odluka o pozivu u NATO članstvo, tako se u Crnoj Gori intenzivira kampanja vlasti koja je ulazak u savez zacrtala kao glavni spoljnopolitički cilj, ali i kampanja onih subjekata koji su otvoreno protiv atlantskih integracija.
Prema poslednjem istraživanju agencije DAMAR, ulazak Crne Gore u NATO podržava 42 odsto građana, prenose u petak crnogorski mediji. Protiv pristupanja tom savezu bilo je blizu 39 odsto ispitanika, dok 19 odsto nema određeno mišljenje na tu temu.
Vlast je intenzivirala kampanju nakon što su i pojedini visoki funkcioneri priznali da je prethodnih godina komunikaciona strategija bila loša i nakon što je sa međunarodnih adresa, koje će imati jak uticaj na odluku o pozivu, podvučeno da je stepen podrške jedan od ključnih kriterijuma za zeleno svijetlo.
U sklopu intenzivirane kampanje objavljeni su i video spotovi u kojima se pojavljuju sportisti, preduzetnici, umjetnici, od rukometnog trenera i selektora Dragana Adžića do mlade pjevačice Milene Vučić.
Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera kaže da očekuje da će kampanja biti još intenzivinija u susret sjednici Savjeta ministara zemalja članica NATO-a, na kojoj bi u decembru trebalo da se donese odluka da li će i Crna Gora biti pozvana u članstvo. Uz podsjećanje da je rast podrške veoma bitan kriterijum za dobijanje poziva, Kentera kaže da se preostalo vrijeme mora maksimalno iskoristiti.
Savo Kentera
„Prethodnih godina se nije radilo, nažalost, toliko kao što se radilo ove godine i možda bi situacija bila mnogo bolja da se ranije počelo raditi na povećanju podrške. Ali, evo, nikad nije kasno. Pošto očekujemo poziv u decembru mjesecu, imamo još nekih par mjeseci pred nama da intenziviramo kampanju i uložimo sve napore da dođe do povećanja te podrške“, navodi Kentera.
Pitanje biti ili ne biti
Nedavno je i skupštinski Odbor za međunarodne odnose, uz protivljenje dijela opozicije koja je anti-NATO raspoložena, usvojio Prijedlog rezolucije o podršci integraciji u NATO. Tekst rezolucije potpisalo je 49 od ukupno 81 poslanika.
Sa druge strane, zahuktava se i kampanja subjekata i snaga koje su protiv atlantskih integracija.
Lider Demokratske narodne partije i visoki funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević nedavno je na sastanku opozicionih lidera sa sveštenstvom Srspke pravoslavne crkve u Crnoj Gori, iznio ideju o formiranju anti-NATO koalicije, ali ideja da se taj pokret formalizuje nije naišla na dobar odziv drugih pozvanih stranaka.
Savo Kentera, međutim, kaže da te stranke ionako predano rade sve, da do poziva ne dođe. On tvrdi i da su protesti protiv vlasti, u organizaciji Demokratskog fronta, zakazani za 27. septembar, dio anti-NATO kampanje.
„Koji je prije svega usmjeren kao dio anti-NATO kampanje. Taj datum nije slučajno odabran, to i gospoda koja organizuju skup vrlo dobro znaju. To je, čini mi se, zvaničan početak te njihove anti-NATO kampanje“, komentariše Kentera.
Strahinja Bulajić, funkcioner glavnog konstituenta DF-a, NOVE srpske demokratije koja je oštro protiv NATO integracija kaže da se jedra razapinju samo sa jedne strane.
"Očigledno je da se kampanja oko NATO-a zahuktava, ali ja bih rekao d aje to zahuktavanje uočljivije sa strane vlasti. Da je to za vlast pitanje – biti ili ne biti. Svi problemi i sva rješenja za sve probleme se stavljaju u kontekst učlanjenja u NATO, sa čim se ja naravno ne slažem. Ja i dalje stojim na stanovištu da je NATO postao instrument za sukob civilizacija", kaže Bujalić.
RSE: Kažete da se kampanj azahultava sa jedne strane, alis a druge strane, iz vlasti tvrde da su najavljeni opozicioni protesti, čiji je DF organizator, da su zapravo anti-NATO protesti. I Vi ste jednom sami rekli da su ti protesti dobra prilika da se iskaže anti-NATO raspoloženje.
Bulajić: Ti protesti nisu anti-NATO protesti. Mislim da ne mora pretjerano da se elaborira o kakvim se protestima radi. To su prije sve protesti ekonomsko socijalne prirode.