Jučerašnja odluka vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, da nakon osam dana vaganja, prelomi i zatraži od specijalnog tužioca Milivoja Katnića da Nebojši Medojeviću, osumnjičenom za pranje novca, ne odredi pritvor, tema je dana u Crnoj Gori.
To što je Stanković istu odluku donio i kada je Katnić pritvaranje tražio za ostalu dvojicu lidera Demokratskog fronta (DF), Andriju Mandića i Milana Kneževića, koji su optuženi za učešće u navodnoj pripremi državnog udara, otvorilo je prostor za razne spekulacije ali se kao ključno nametnulo pitanje – da li svojevrsni ping pong Stankovića i Katnića podriva autoritet crnogorskog tužilaštva.
"Nije Crna Gora Milo Đukanović", rekao je poslanik DF-a Nebojša Medojević, na jučerašnjoj konferenciji za novinare u zgradi parlamenta, na kojoj nije krio likovanje što je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković spriječio njegovo hapšenje.
"Kakvo je to tužilaštvo ako se mora izdavati svaka dva dana žuti ili crveni karton? Zemlja je u vanrednom stanju, zemlja je u pravnom neredu", rekao je Medojević.
Dok Medojević govori o pravnom neredu u zemlji, kompletna opozicija i dio civilnog sektora upravo se bojao političkih nereda i rasta tenzija, nakon što su se poslanici Demokratkog fronta bunkerisali u zgradi Skupštine, sa ciljem da ne dopuste Medojevićevo privođenje.
Nebojši Medojeviću je u četvrtak 29. juna vladajuća većina u Skupštini ukinula poslanički imunitet, da bi specijalni tužilac Milivoje Katnić mogao da ga krivično goni i eventualno odredi pritvor, kako se navodilo u Katnićevom zahtjevu.
Vaš browser nepodržava HTML5
[RSE/Video, Podgorica, 2017.]
Zato su opozicija i dio civilnog sektora sa olakšanjem dočekali ovakav epilog, tim prije što se u čitavu priču uključio i sam predsjednik države Filip Vujanović, apelujući na Stankovića da onemogući hapšenje Medojevića, što nije pozdravljeno u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Za Borisa Raonića iz Građanske alijanse, Stankovićev potez je očekivan.
"Očekivan, jer nije samo opozicija, već i dio vlasti i civilni sektor, kao i, slobodno možemo reći, neki dijelovi međunarodne zajednice, bili zainteresovani da na ovaj način dođe do spuštanja političkih tenzija koje su bile dovedene do usijanja. I, na ovakav način ćemo vjerovatno ući u neko lagodnije političko ljeto. To ne znači da se već od jeseni tenzije neće dodatno podgrijati, iz više razloga", riječi su Raonića.
I dok se politička bura stišava, na površinu izbija ključna činjenica da je ovo drugi put da je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković posegnuo za obavezujućim uputstvom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.
I prvog puta takođe je bilo riječi o čelnicima Demokratskog fronta, Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, čije je pritvaranje Katnić tražio pošto ih je optužio da su dio organizovane kriminalne grupe, koja je navodno pripremala državni udar na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. oktobra prošle godine.
Da se pravo i politika prepliću i na tom primjeru, pokazao je javni prijekor na račun Ivice Stankovića koji je stigao od bivšeg premijera Mila Đukanovića. Đukanović je ocijenio kako u odluci Stankovića ima manjka prava i viška politike i zaključio kako je prije donošenja tako osjetljive odluke trebalo da konsultuje relevantne političke činioce u Crnoj Gori.
Kako god, Ivica Stanković je i u slučaju Medojevića, kao i u slučaju Mandića i Kneževića, postupio kao nadređeni Milivoju Katniću i posegnuo za mjerom koju mu Ustav dozvoljava. Ipak, da li ponavljanjem tog nepopularnog poteza, Stanković podriva poziciju Katnića i urušava autoritet kompletnog tužilaštva?
"Takav stav državnog tužioca u odnosu na postupke specijalnog tužioca, ne bih definisao kao bilo kakvo mimoilaženje ili disproporciju. Da li se radi o diskreditaciji? Mislim da nije o tome riječ. Tužilac ima svoj interes, svoj cilj. Ima zakon u rukama i on ga je iskoristio u toj situaciji. Dalji tok postupka o kome je riječ pokazaće ko je bio u pravu", kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik advokatske komore Zdravko Begović.
"Kao advokat po profesiji i po vokaciji imam jedan drugi rezon koji me tangira i provocira – to je status onih drugih običnih smrtnika koji nijesu u prilici da tim uputstvom budu privilegovani da im se ukine pritvor. Samo bih volio da se povede računa o jednakosti zakona pred svima", dodaje Begović.
Ni Boris Raonić iz Građanske alijanse ne smatra da tužilac Stanković svojim djelovanjem narušava kredibilitet tužioca Katnića, navodeći za to svoje razloge.
"Ukoliko vidimo što se dešavalo u ozbiljnim aferama, gdje je Crna Gora imala i po 120 miliona eura gubitka, kao što je u slučaju KAP ili nekim drugim aferama poput Limenke, Zlatice i tako dalje, govoriti o autoritetu specijalnog tužioca, u ovom trenutku je upitno. Vrhovni državni tužilac je čovjek koji ima taj, po svojoj funkciji, luft da razmišlja i malo šire o društvenom ambijentu u kome funkcioniše samo tužilaštvo", ističe Raonić.
U međuvremenu, crnogorska javnost se priprema za početak suđenja akterima navodnog pokušaja nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori, koja počinju 19. jula, na osnovu optužnice specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Na optuženičkoj klupi između ostalih naći će se lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Njima je na zahtjev Milivoja Katnića Viši sud u Podgorici upravo danas oduzeo pasoše.
"S obzirom na to da je suđenje veoma brzo, mislim da se ni sami gospoda Knežević i Mandić neće osjetiti previše kažnjeno na taj način. Tako će se možda ući laganije u taj sudski proces", konstatuje Boris Raonić.