Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine je veoma ambiciozan cilj na kome treba raditi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen (von der Leyen) 26. oktobra za zajedničkoj na pres konferenciji sa premijerom Milojkom Spajićem u Podgorici.
Sastanak premijera Spajića i šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen
"Imate dobar razlog da budete ponosni na ono što je ostvareno. Impresionirana sam i brzinom i kvalitetom", rekla je Fon der Lajen najavljujući da će se to vidjeti i u Izvještaju o napretku Crne Gore.
Izvještaj će biti predstavljen iduće sedmice.
Premijer Spajić je ponovio da očekuje da Crna Gora bude primljena u članstvo Unije do 2028. godine:
"Sljedeće dvije godine su presudno važne za evropsku budućnost. Potrebne su nam sve parlamentarne partije koje će juriti ka istom cilju, da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026."
Fon der Lajen je posjetila Crnu Goru na kraju četvorodnevne zapadnobalkanske turneje.
Milatović: Crna Gora mora bolje!
U razgovoru sa šeficom EK, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je rekao da Crna Gora može bolje iako do kraja godine treba da zatvori četiri pregovaračka poglavlja.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem
"Mora bolje ukoliko želimo da ispunimo cilj i do 2026. godine zatvorimo preostalih 30 poglavlja. Ne smijemo da se zadovoljimo rezultatima koji su ispod očekivanja, prvenstveno građana naše zemlje", naveo je Milatović.
On je istakao da je potrebno konstantno prisustvo Evropske komisije i tijesna saradnja na ispunjavanju konkretnih obaveza iz pristupnih pregovora:
"Ne želimo da poništimo ranija dostignuća i stoga je važno da na vrijeme detektujemo i prekinemo negativne trendove na unutrašnjem planu koji bi mogli ugroziti naš evropski put", upozorio je Milatović u razgovoru sa Fon der Lajen.
Prva tranša evropskog novca do kraja godine
Evropska komisija odobrila je 23. oktobra Reformsku agendu Crne Gore, čime je otvoren put za isplatu 383,4 miliona eura koliko joj je opredijeljeno, iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Od toga je 110 miliona bespovratne pomoći, dok su 273,4 miliona povoljni krediti.
U prvoj tranši Crna Gora do kraja godine treba da dobije oko 26 miliona eura a ostatak u šest polugodišnjih tranši, do kraja 2027. u zavisnosti od realizacije planiranih reformi.
Premijer Spajić je ukazao da je Crna Gora za manje od godinu dana Crna Gora uspjela da ostvari dosta u procesu integracija:
"Da pokaže da je posvećena EU putu, dobili smo IBAR u junu, to je bio krupan korak za Crnu Goru."
Nakon konferencije Fon der Lajen i Spajić će posjetiti Vladin operativni centar za sajber bezbjednost (G-SOC), koji je osnovan uz podršku iz EU fondova.
Posljednji put, ona je posjetila Podgoricu oktobra prošle godine, kada je poručila da Crna Gora treba da bude fokusirana na proces pristupanja, čiji datum isključivo zavisi od ispunjenja uslova.
Pročitajte i ovo: Fon der Lajen: Crna Gora da pređe posljednju milju do EUPosjeta zapadnobalkanskoj regiji
Predsjednica EK započela je svoju balkansku turneju 23. oktobra sastankom s albanskim premijerom Edijem Ramom u Tirani. U Sjevernoj Makedoniji je boravila 24. oktobra prije podne, odakle je doputovala u Bosnu i Hercegovinu. Posjetila je Srbiju 25. oktobra a narednog dana Kosovo i Crnu Goru.
Uoči posjete, Evropska komisija je odobrila reformske agende za ovih pet zemalja regiona, osim za BiH, za period do 2027, s ciljem podsticanja rasta i povezivanja s EU.
Usvajanje agendi je bio uslov za aktiviranje paketa finansijske pomoći Plana za Zapadni Balkan od šest milijardi eura.
Agenda za BiH jedina nije odobrena zbog izostanka političkog dogovora unutar zemlje o nekoliko pitanja, uključujući imenovanje sudija Ustavnog suda BiH.
Prethodni sastanak Fon der Lajen sa liderima regije, održan je prošle sedmice na Samitu Berlinskog procesa i na Bledskom forumu početkom septembra.
Planovi reformi u Crnoj Gori
Reformsku agendu Crne Gore do 2027. Vlada je usvojila krajem septembra.
Dokument sadrži ukupno 32 mjere u okviru četiri prioritetna sektora – Poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, Digitalna i energetska/zelena tranzicija, Razvoj ljudskog kapitala, Vladavina prava i temeljna prava, kao i 14 podsektora.
Na poslednjoj međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore, 26. juna u Briselu, evropski zvaničnici saopštili da je Crna Gora spremna za novu fazu pristupanja EU.
To je potvrđeno usvajanjem Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), što je značilo da je Crna Gora ispunila prelazna mjerila u tim poglavljima (23 i 24).
Praktično to je značilo odmrzavanje pregovora o pristupanju koji su bili u zastoju zbog nedovoljnog progresa u ključnim poljima.
Nova faza pregovora znači ispunjavanje obaveza u cilju zatvaranja poglavlja. U novom pristupu fokus je stavljen na poglavlja vladavine prava u poglavljima 23 i 24, koja se posljednja zatvaraju.
Crna Gora je lider u procesu evropskih integracija, sa otvorenih svih 33 poglavlja, a zatvorenih tri.
Pročitajte i ovo: Kakve su šanse za proširenje EU do 2030. godine