Ministarstvo zdravlja priznalo je da problem narušenog odnosa u polnoj strukturi novorođenje djece u Crnoj Gori postoji, te da trendovi ukazuju da se već dvije decenije rađa više dječaka nego djevojčica. Konstatovali su i da je takav poremećaj rezultat i zloupotrebe savremenih medicinskih metoda ranog utvrđivanja pola i selektivnih abortusa.
Genetičar i predstavnik Crne Gore u komitetu za bioetiku Savjeta Evrope Olivera Miljanović saopšila je u petak konferenciji za medije da se Centru za medicinsku genetiku u Podgorici obraćaju parovi koji traže prenatalni odabir pola:
"Posljednjih desetak ili 20 godina bilo je dosta bračnih parova koji dođu sa idejom da bi posle nekoliko ostvarenih muških potomstava htjeli i djevojčicu. Na žalost, nikada nije bilo obrnutih situacija nego su uvijek htjeli dječaka. Takvi roditelji su dobijali ne samo informaciju da ne mogu to da urade nego su prolazili cijeli jedan proces da kažem javnog zdravstvenog prosvećivanja gdje m je objašnjen svaki rizik", navela je Miljanović.
Miljanović je ukazala je da se zabrinjavajući dvadesetogodišnji trend poremećaja u broju rođenih dječaka i djevojčica ne može objasniti samo naukom i socio-kulturološkim razlozima:
"Najveći mogući disbalans može da bude do 106, ali obično je 102 ili 103 u odnosu na 100 muških beba. Sve preko toga se smatra nekim uplivom jatrogenih metodologija, odnosno zloupotrebom savremenih dostignuća medicinske genetike u nemedicinske svrhe. O tome moramo definitivno razgovarati i to je Crna Gora prepoznala."
To je relevantne međunarodne organizacije natjeralo da posumnjaju da je riječ o selektivnom uklanjanju ženskih fetusa zbog čega je iz Savjeta Evrope i zatražena rekacija nadležnih u Crnoj Gori.
Sa stanovista bioetike selektivni abortusi su nedopustivi, ističe Miljanović i jezikom brojki ilustruje pogubne posljedice:
"Na 8.000 porođaja, koliko Crna Gora ima na godinu, to je 800 dječaka godišnje više. Ako računamo da se generacijski ljudi žene i udaju u periodu od 10 godina, to znači da među kandidatima i kandidatkinjama koji će zasnovati odnos sa ciljem da osnuju prodicu biće 8.000 muškaraca više."
Crna Gora je među par zemalja, članica Savjeta Evrope, koja izričito zabranjune prekid trudnoće motivom odabira pola.
U zdravstvenom sistemu smatraju da zakoni i kontrola daju rezultate, a da ljudi zbog selektivnih abortusa odlaze u zemlje u okruženju, gdje su propisi liberalniji.
"Dr. Dušan Protić, specijalista ginekologije i akušerstva, kazao je za Vijesti da su se toj klinici tokom godine obratilo za pomoć 20-ak parova koji su se odlučili da utvrde pol u prve dvije nedjelje trudnoće sa željom da beba bude muškog pola. To je naš mentalitet i to je odgovor naših građana na zakone koje smo donijeli 2009. godine, gdje smo kroz normativni okvir pokušali striktno da zabranimo zloupotrebu prenatalnog određivanja pola nerođenog djeteta", kaže pomoćnik ministra Mensud Grbović.
Problem je prepoznat i on je drustveni, a na njemu smatraju mora se raditi podizanjem svijestu o problemu.
"To je društvena pojava u kojoj svi zajedno moramo da radimo i zato mi je drago da danas pričamo ovome", kaže genetičarka Miljanović.
Genetičar i predstavnik Crne Gore u komitetu za bioetiku Savjeta Evrope Olivera Miljanović saopšila je u petak konferenciji za medije da se Centru za medicinsku genetiku u Podgorici obraćaju parovi koji traže prenatalni odabir pola:
"Posljednjih desetak ili 20 godina bilo je dosta bračnih parova koji dođu sa idejom da bi posle nekoliko ostvarenih muških potomstava htjeli i djevojčicu. Na žalost, nikada nije bilo obrnutih situacija nego su uvijek htjeli dječaka. Takvi roditelji su dobijali ne samo informaciju da ne mogu to da urade nego su prolazili cijeli jedan proces da kažem javnog zdravstvenog prosvećivanja gdje m je objašnjen svaki rizik", navela je Miljanović.
Miljanović je ukazala je da se zabrinjavajući dvadesetogodišnji trend poremećaja u broju rođenih dječaka i djevojčica ne može objasniti samo naukom i socio-kulturološkim razlozima:
"Najveći mogući disbalans može da bude do 106, ali obično je 102 ili 103 u odnosu na 100 muških beba. Sve preko toga se smatra nekim uplivom jatrogenih metodologija, odnosno zloupotrebom savremenih dostignuća medicinske genetike u nemedicinske svrhe. O tome moramo definitivno razgovarati i to je Crna Gora prepoznala."
Mensur Grbović i Olivera Miljanović
Relevantna istraživanja su Crnu Goru, zajedno sa Albanijom, Azerbejdžanom i Jermenijom svrstala u sami vrh zemalja sa najvećim poremećjem odnosa broja novorođene muške i ženske djece, 100 naprema 110, dok je prosjek 100 naprema 102, 104.To je relevantne međunarodne organizacije natjeralo da posumnjaju da je riječ o selektivnom uklanjanju ženskih fetusa zbog čega je iz Savjeta Evrope i zatražena rekacija nadležnih u Crnoj Gori.
Sa stanovista bioetike selektivni abortusi su nedopustivi, ističe Miljanović i jezikom brojki ilustruje pogubne posljedice:
"Na 8.000 porođaja, koliko Crna Gora ima na godinu, to je 800 dječaka godišnje više. Ako računamo da se generacijski ljudi žene i udaju u periodu od 10 godina, to znači da među kandidatima i kandidatkinjama koji će zasnovati odnos sa ciljem da osnuju prodicu biće 8.000 muškaraca više."
Crna Gora je među par zemalja, članica Savjeta Evrope, koja izričito zabranjune prekid trudnoće motivom odabira pola.
U zdravstvenom sistemu smatraju da zakoni i kontrola daju rezultate, a da ljudi zbog selektivnih abortusa odlaze u zemlje u okruženju, gdje su propisi liberalniji.
"Dr. Dušan Protić, specijalista ginekologije i akušerstva, kazao je za Vijesti da su se toj klinici tokom godine obratilo za pomoć 20-ak parova koji su se odlučili da utvrde pol u prve dvije nedjelje trudnoće sa željom da beba bude muškog pola. To je naš mentalitet i to je odgovor naših građana na zakone koje smo donijeli 2009. godine, gdje smo kroz normativni okvir pokušali striktno da zabranimo zloupotrebu prenatalnog određivanja pola nerođenog djeteta", kaže pomoćnik ministra Mensud Grbović.
Problem je prepoznat i on je drustveni, a na njemu smatraju mora se raditi podizanjem svijestu o problemu.
"To je društvena pojava u kojoj svi zajedno moramo da radimo i zato mi je drago da danas pričamo ovome", kaže genetičarka Miljanović.