Kako bi nacionalnu avio kompaniju Montenegro Airlines (MA) spasila od stečaja i gašenja, Vlada predlogom zakona predviđa izdvajanja od 155 miliona eura novca poreskih obveznika. Od tog iznosa, sa 105 miliona Vlada planira da pokrije postojeća dugovanja i obaveze Montenegro Airlinesa (MA), dok će u narednih šest godina izdvajati sukcesivno za investiciona ulaganja.
"U tu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona eura neto za kupovinu novih crnogorskih vazduhoplova", saopšteno je iz Vlade nakon usvajanja Prijedloga zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegor Airlinesa, koji je Vlada u formi leks specijalisa po hitnoj proceduri uputila Skupštini na razmatranje. Državni avio prevoznik će ovaj novac "vratiti" ustupanjem svojih akcija Vladi.
Ministar saobraćaja Osman Nurković u četvrtak (12. decembra) je kazao da se ne radi o pomoći i spasavanju kompanije nego o "u ulaganju u nacionalnu ekonomiju".
"Svjesni značaja ove kompanije za ekonomiju, a time i za državu Vlada nije dozvolila da dođe do stečaja i eventualnog gašenja. Sve kalkulacije nedvosmisleno pokazuju da bi gašenje imalo dalekosežne posljedice, a da benefiti od rada daleko prevazilaze troškove ulaganja u konsolidaciju i razvoj", kazao je Nurković, navodeći da kompanija doprinosi turizmu u vrijednosti 150 miliona eura godišnje.
Da li su argumenti racionalni?
S druge strane, ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da vladin "leks specijalis definiše izdašno izdvajanje prema kompaniji koja je na privrednom i finansijskom izdisaju".
"Nema racionalnih argumenata koji mogu ekonomski i finansijski opravdati odluku Vlade Crne Gore. Tako da ovim prijedlogom zakona Montenegro airlines iz naše najskuplje reklame prelazi da bude nezvanična budžetska jedinica koja će samo formalno biti komercijalna kompanija", rekla je Kasalica.
Kontrola državne pomoći i preostalo poglavlje za EU
Još jedan potez Vlade izaziva zabrinutost opozicije i stručne javnosti, a to je odnos Evropske komisije (EK) prema vladinom zakonu, odnosno kontroli državne pomoći kao mjerilu za otvaranje pregovora u Poglavlju 8 – Politika konkurencije, jedinog poglavlja koje Crna Gora nije otvorila.
Ministar Nurković je saopštio je da Vlada od EK nije dobila mišljenje da li je ovaj zakon u skladu sa pravilima EU o državnoj pomoći.
"Kada je predstavnik EU Tomas Haglajtner boravio u Podgorici obavijestio sam ga o ovom zakonu i saopštio mu da ovo nije pomoć MA već ulaganje u državu", kazao je Nurković i objasnio da su Prijedlog zakona dostavili Delegaciji EU u Podgorici.
Evropska komisija je u poslednjem izvještaju za Crnu Goru izrazila zabrinutost zbog kontinuirane podrške nacionalnoj avio-kompaniji.
"Nacionalna aviokompanija Montenegro Airlines se suočava sa velikim problemima održivosti, akumulirajući značajne finansijske dugove. Plan restrukturiranja od 2012. godine za aviokompaniju je samo djelimično implementiran, ali je dalja državna podrška odobrena da bi aviokompanija bile operativna", navodi EK u Izvještaju za Crnu Goru, koji je objavljen u aprilu 2019.
Pročitajte i ovo: Evropska komisija: Halo, Podgorica, da li se čujemo?Kako će EK reagovati na još jedno spašavanje MA problematizuje i ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
"Dan nakon neotvaranja Poglavlja 8-Konkurencija, poglavlja iz Agende o pridruživanju Evropskoj uniji, naša javna administracija je odlučila da po hitnom postupku nonšalantno prospe 155 miliona eura sredstava poreskih obveznika za višedecenijskog gubitaša. Možda su benefiti na strani patriotskog barjačenja u smislu dolaska 660.000 gostiju i nekih 180 miliona eventualno doprinosa turističkoj sezoni, ali su sa druge starne troškovi i nedostaci u cjelosti se čitaju u knjigama MA", kazala je Kasalica.
Godine finansijske pomoći
Država je, podsjetimo, iz godine u godinu spašavala i pomagala nacionalnog avio prevoznika novcem iz budžeta i to je činila, kako je upozoravao civilni sektor, netransparentno, pa o ukupnoj sumi nema preciznih podataka.
Analize Istraživačkog centra Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i dnevnika Vijesti da je Vlada od osnivanja (1994.) do kraja 2014. godine, po osnovu dokapitalizacija i davanja subvencija, uložila ukupno 58,5 miliona eura. Prema nepotvrđenim podacima, poslednje dvije godine državna pomoć Montenegro Airlansu je iznosila oko 17 miliona eura.
Montenegro Airlines je u ovom trenutku dužan više od 90 miliona. Od toga državi i zaposlenima po osnovu poreza i doprinosa više od 25 miliona, a 32 miliona prema Aerodromima Crne Gore, za koje je raspisana tenderska procedura za koncesiju.
Pročitajte i ovo: Posljednji pokušaj privatizacije aerodroma u Podgorici i TivtuPozitivno poslovanje već iduće godine?
Uprkos dugovima, u Vladi navode da su razlozi za donošenje zakona i to što kompanija ima više 380 zaposlenih. Uz to ove godine je prevezla više od 660.000 putnika što je, tvrde, donijelo indirektnu dobit nacionalnoj ekonomiji od 180 miliona eura.
"Likvidacija Montenegro Airlinesa značila da bi Crna Gora izgubila preko 500.000 putnika godišnje. Možete pretpostaviti šta to znači za državu Crnu Goru i njenu ekonomiju, ne samo za turizam", kazao je premijer Duško Marković o novom Vladinom planu za nacionalnog avioprevoznika za koji je poručio da je investicioni, a ne sanacioni.
Izvršni direktor Montenegro Airlinesa Živko Banjević je naveo da očekuje da će kompanija pozitivno poslovati već u narednoj godini.
Ipak, ministar Nurković nije mogao dati garancije da se i sljedeće godine neće nastaviti sa praksom pravljenja gubitaka, navodeći da se uspjeh očekuje na osnovu urađenih analiza.
"Planirali smo u normalnim uslovima. Ne možemo za neke drastične uslove da prejudiciramo šta će se dešavati", kazao je današnjem presu Nurković.
Bez dugoročnog plana
"Ono što izaziva zebnju jeste što ne postoje nikakve garancije niti dugoročan plan razvoja kompanije", kazao je za RSE nezavisni opozicioni poslanik Aleksandar Damjanović i objasnio da je jedina dobra stvar u vezi Prijedloga zakona što će doći do javne rasprave u Parlamentu.
Pročitajte i ovo: Montenegro erlajns leti u gubitke„Ono što stvara dilemu", komentariše dalje Damjanović, "jeste zašto ovaj proces korenspondira sa izdavanjem Aerodroma Crne Gore u zakup".
"Jer ispada da izdajemo Aerodrome u zakup i da ćemo novac faktički potrošiti, i to ne kompletan, za sanaciju Montenegro Airlinesa. Dvije stvari je Vlada dužna svakako da odgovori tokom rasprave u Parlamentu. Prva stvar jeste, na bazi kojih garancija ćemo i nakon ovog sipanja novca u Montenegro Airlines faktički imati garancije da će kompanija poslovati stabilno i da neće za desetak godina ponovo dugovati nekih stotinak miliona eura. I drugo pitanje jeste, da li se ovo radi da bi se Montenegro Airlines u stvari pripremio za privatizaciju za već unaprijed poznate kupce. Jer se govori da su povezana lica istovremeno zainteresovana i za Aerodrome i za Montenegro Airlines", kazao je Damjanović.
I dok se čeka rasprava u Skupštini o vladinom Prijedlogu zakona, Mila Kasalica upozorava šta treba da brine poreske obveznike.
"To što na presu ni ministar ni direktor kompanije nijesu mogli da garantuju da će doći do profita čak poslije šest godina i prosutih ovih 155 miliona. Zaključujem, bilo bi lijepo kad bi svi mi kao poreski obveznici mogli pojedinačno zakucati na vrata Vlade Crne Gore, ili svaki privredni subjekat, i tražiti pare koje nikada nećemo morati vratiti odnosno, opravdati konkretnim ekonomskim razlozima", kazala je Kasalica.
Montenegro Airlines je nacionalna aviokompanija Crne Gore osnovana 1994. godine. Flotu danas čini pet modernih letjelica od kojih su tri tipa Embraer 195 i dvije tipa Fokker 100, sa kojima godišnje preveze oko 600.000 putnika, pokazuju podaci sa sajta kompanije.