Vlada Republike Srpske utvrdila je u četvrtak Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji ovog entiteta, a pod zabranom je raspolaganja. Zakon predviđa da se imovina na teritoriji RS, a na koju je OHR svojim zakonom 2005. godine stavio zabranu raspolaganja, smatra njenim vlasništvom.
Jednostrana odluka Vlade naišla je na osudu Kancelarije visokog predstavnika. Vlasti u Banjoj Luci, čini se, ponovo stavljaju prst u oko međunarodnoj zajednici jer postoje jasnim zaključci Vijeća za implementaciju mira o potrebi postizanja dogovora između entiteta i države o pitanju državne imovine, što je jedan od uslova iz paketa «pet plus dva» za transformaciju OHR-a.
Ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman kaže da se Vlada na ovaj korak odlučila jer se Komisija za državnu imovinu, koju je imenovao Savjet ministara BiH, već pet godina ne može da riješi pitanje imovine BiH:
„Suština zakona je da se imovina koja je pod privremenom zabranom raspolaganja, a koja se nalazi na teritoriji RS, pripada RS, odnosno nešto pripada RS kao entitetu, a jedan dio imovine pripada lokalnim zajednicama.“
Ovaj zakon naći će se pred poslanicima Narodne skupštine na sljedećoj sjednici koja će se održati od 6. do 8. jula. Odluku Vlade RS da uputio svoj zakon o državnoj imovini u preceduru osudila je Kancelarija Visokog predstavnika. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Ambasadori Upravnog odbora su u više navrata apelovali na organe vlasti u BiH da ne preduzimaju bilo kakve unilateralne radnje u pogledu državnei vojne imovine. Stoga se na jednostrani potez Vlade RS može gledati samo kao na smišljenu provokaciju sa namjerom podizanja političkih tenzija u predizbornom periodu. Vijeće za implementaciju mira će razgovarati o ovom posljednjem potezu na svom sastanku sljedeće sedmice.“
Političko rješenje
Uz ocjenu da je reakcija OHR-a očekivana, ministar Selman kaže da su predstavnici Vlade imali intenzivne razgovore sa pravnim timom visokog predstavnika za popis imovine u vezi sa ovim zakonom:
„Mi smo davali već nekoliko inicijativa i prijedloga kako da prevaziđemo ovu situaciju, s tim da mi ne prihvatamo inicijativu da RS popiše dio imovine koji je njoj potreban, pa da tek onda se utvrđuje razlika, jer smatramo da na osnovu teritorijalnog i funkcionalnog principa ta imovina, ipak, pripada entitetima, a da BiH kao država i njene institucije mogu da dobiju takvu imovinu dok im treba.“
Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Zaseban zakon o imovini RS bi samo mogao podrijeti izglede za postizanje održivog rješenja o ovom pitanju, te na taj način nadalje odgoditi ispunjenje programa ’pet plus dva’, zatvaranje OHR-a, kao i odložiti dogovoreno rješenje između organa vlasti RS, države, Federacije BiH i Brčko Distrikta.“
Rješavanje pitanja dijela državne imovine na ovaj način, nažalost, ide samo u pravcu političkog rješenja, a ne pravnog. Nije sporno da neko može upravljati imovinom, niti je sporna raspodjela imovine, već način njenog evidentiranje, kaže predsjednik Radne grupe za popis državne imovine Zenit Kelić:
„Sporazumom za pitanje sukcesije, kao i Ustavom, rečeno je da BiH ima kontinuitet države, znači sve ono što je bilo na SRBiH kao članici bivše zajednice, federacije Jugoslavije knjiži se i postaje vlasništvo novog subjekta nekog, s tim da neki titular - ko će raspolagati ili raspodijeliti - normalno može biti i entitetski i općinski i bilo kog nivoa. Na kraju-krajeva, samo način upisa u zemljišne knjige tako to govori.“
Prof. dr. Ćazim Sadiković, predsjednik Skupštine Udruženja demokratskih pravnika u BiH i član Venecijanske komisije, nišljenja je da bi usvajanje ovog zakona bilo kršenje Ustava Bosne i Hercegovine:
„Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava ima prioritet nad svakim drugim pravom. Mislim da u ovom slučaju mi bismo morali poštovati Evropsku konvenciju i odredbu perema kojoj sva pravna lica, naravno i fizička, imaju pravo ne neometano uživanje ili korištenje svoje imovine. Država je pravno lice i ona svakako po tom osnovu ima pravo na neometano uživanje svoje imovine.“
Kako aktuelna vlast neće u Republici Srpskoj, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata, ima ubjedljivu većinu u entitetskom parlamentu, teško je vjerovati da Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji, a pod zabranom je raspolaganja neće biti usvojen.
Ostaje da se vidi da li će nakon toga visoki predstavnik Valentin Incko posegnuti za svojim ovlastima i staviti ovaj zakon van snage, kao što je to nedavno uradio kada je Pravobranilaštvo BiH pokušalo da dio imovine upiše na Bosnu u Hercegovinu.
Jednostrana odluka Vlade naišla je na osudu Kancelarije visokog predstavnika. Vlasti u Banjoj Luci, čini se, ponovo stavljaju prst u oko međunarodnoj zajednici jer postoje jasnim zaključci Vijeća za implementaciju mira o potrebi postizanja dogovora između entiteta i države o pitanju državne imovine, što je jedan od uslova iz paketa «pet plus dva» za transformaciju OHR-a.
Ministar pravde Republike Srpske Džerard Selman kaže da se Vlada na ovaj korak odlučila jer se Komisija za državnu imovinu, koju je imenovao Savjet ministara BiH, već pet godina ne može da riješi pitanje imovine BiH:
„Suština zakona je da se imovina koja je pod privremenom zabranom raspolaganja, a koja se nalazi na teritoriji RS, pripada RS, odnosno nešto pripada RS kao entitetu, a jedan dio imovine pripada lokalnim zajednicama.“
Ovaj zakon naći će se pred poslanicima Narodne skupštine na sljedećoj sjednici koja će se održati od 6. do 8. jula. Odluku Vlade RS da uputio svoj zakon o državnoj imovini u preceduru osudila je Kancelarija Visokog predstavnika. Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Ambasadori Upravnog odbora su u više navrata apelovali na organe vlasti u BiH da ne preduzimaju bilo kakve unilateralne radnje u pogledu državnei vojne imovine. Stoga se na jednostrani potez Vlade RS može gledati samo kao na smišljenu provokaciju sa namjerom podizanja političkih tenzija u predizbornom periodu. Vijeće za implementaciju mira će razgovarati o ovom posljednjem potezu na svom sastanku sljedeće sedmice.“
Političko rješenje
Uz ocjenu da je reakcija OHR-a očekivana, ministar Selman kaže da su predstavnici Vlade imali intenzivne razgovore sa pravnim timom visokog predstavnika za popis imovine u vezi sa ovim zakonom:
„Mi smo davali već nekoliko inicijativa i prijedloga kako da prevaziđemo ovu situaciju, s tim da mi ne prihvatamo inicijativu da RS popiše dio imovine koji je njoj potreban, pa da tek onda se utvrđuje razlika, jer smatramo da na osnovu teritorijalnog i funkcionalnog principa ta imovina, ipak, pripada entitetima, a da BiH kao država i njene institucije mogu da dobiju takvu imovinu dok im treba.“
Zaseban zakon o imovini RS bi samo mogao podrijeti izglede za postizanje održivog rješenja o ovom pitanju, te na taj način nadalje odgoditi ispunjenje programa ’pet plus dva’, zatvaranje OHR-a
Portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Zaseban zakon o imovini RS bi samo mogao podrijeti izglede za postizanje održivog rješenja o ovom pitanju, te na taj način nadalje odgoditi ispunjenje programa ’pet plus dva’, zatvaranje OHR-a, kao i odložiti dogovoreno rješenje između organa vlasti RS, države, Federacije BiH i Brčko Distrikta.“
Rješavanje pitanja dijela državne imovine na ovaj način, nažalost, ide samo u pravcu političkog rješenja, a ne pravnog. Nije sporno da neko može upravljati imovinom, niti je sporna raspodjela imovine, već način njenog evidentiranje, kaže predsjednik Radne grupe za popis državne imovine Zenit Kelić:
„Sporazumom za pitanje sukcesije, kao i Ustavom, rečeno je da BiH ima kontinuitet države, znači sve ono što je bilo na SRBiH kao članici bivše zajednice, federacije Jugoslavije knjiži se i postaje vlasništvo novog subjekta nekog, s tim da neki titular - ko će raspolagati ili raspodijeliti - normalno može biti i entitetski i općinski i bilo kog nivoa. Na kraju-krajeva, samo način upisa u zemljišne knjige tako to govori.“
Prof. dr. Ćazim Sadiković, predsjednik Skupštine Udruženja demokratskih pravnika u BiH i član Venecijanske komisije, nišljenja je da bi usvajanje ovog zakona bilo kršenje Ustava Bosne i Hercegovine:
„Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava ima prioritet nad svakim drugim pravom. Mislim da u ovom slučaju mi bismo morali poštovati Evropsku konvenciju i odredbu perema kojoj sva pravna lica, naravno i fizička, imaju pravo ne neometano uživanje ili korištenje svoje imovine. Država je pravno lice i ona svakako po tom osnovu ima pravo na neometano uživanje svoje imovine.“
Kako aktuelna vlast neće u Republici Srpskoj, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata, ima ubjedljivu većinu u entitetskom parlamentu, teško je vjerovati da Nacrt zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji, a pod zabranom je raspolaganja neće biti usvojen.
Ostaje da se vidi da li će nakon toga visoki predstavnik Valentin Incko posegnuti za svojim ovlastima i staviti ovaj zakon van snage, kao što je to nedavno uradio kada je Pravobranilaštvo BiH pokušalo da dio imovine upiše na Bosnu u Hercegovinu.