Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja na svijetu čiji se predstavnici vlasti ne mogu dogovoriti oko popisa imovine države. Već godinama traju politička prepucavanja o tome kome pripada. I dok jedni smatraju kako se imovina treba uknjižiti isključivo na državu, drugi tvrde da ona pripada entitetima.
Kada je već postalo jasno da nikakav dogovor ne mogu postići, visoki predstavnik u BiH krajem prošle godine donio je odluku kojom je stručni tim OHR-a popisao državnu imovinu. Međutim, ni to za bh. političare nije prihvatljivo. Ne samo da se ne slažu u načinu na koji je popisana, već ne prihvataju ni posljednji zaključak Vijeća za provođenje mira u kojem se od bh. predstavnika vlasti traži da da naprave međuvladin sporazum o podjeli državne imovine.
Već sad se može ustvrditi kako do tog kompromisnog rješenja neće doći. To potvrđuje i stav visokog funkcionera SNSD-a Lazara Prodanovića:
„Ako imovinu ima RS, pa podrazumijeva se da je ta imovina u BiH i da je RS entitet u BiH.“
Sulejman TihićPredsjednik SDA Sulejman Tihić smatra da će međuvladin sporazum o raspodjeli državne imovine biti moguće sačiniti tek nakon što se donese zakon o njenom popisu. Sva imovina prvo treba preći na državu, kaže Tihić, a nakon toga biti raspoređena na ostale nivoe vlasti - od države do lokalnog nivoa. Prvi čovjek SDA priznaje da, ako se u obzir uzme postojeći odnos političkih snaga u BiH, tako nešto neće biti moguće:
„Problem je nepostojanje spremnosti za dogovor i iz RS i isto tako iz jednog dijela Federacije, gdje se zastupaju isključivi stavovi ’ili će biti kako ja kažem, ili neće biti nikako’.“
Ni u Kancelariji visokog predstavnika ne odustaju od rješenja koje su ponudili bosanskohercegovačkim vlastima. Kažu kako su popis imovine napravili samo zbog toga što to nisu uradili predstavnici vlasti, uprkos brojnim upozorenjima koja su slali, prvenstveno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću. Govori portparol OHR-a Oleg Milišić:
„Sljedeći korak je jasan. Svaka vlada treba da sačini popis imovine koja je njoj potrebna kako bi izvršila svoje ustavne nadležnosti. Naravno, nakon toga treba da dođe do razgovora između vlada kako bi se državna imovina koja postoji podijelila.“
Prvo povratak pa popis
Nažalost, neće samo pitanje raspodjele državne imovine biti problem u narednom periodu, već i jedan od zadataka Vijeća za provođenje mira, oko kojeg se bosanskohercegovačka vlast, također, godinama ne može dogovoriti - popis stanovništva. Iako je Vijeće za provođenje mira zatražilo od BiH da 2011.godine napravi popis, koji će sljedeće godine biti sačinjen i u cijeloj Evropi, teško da će to uraditi i BiH.
Lazar ProdanovićNaime, posljednji popis stanovništva je obavljen 1991. godine. Takvo stanje ne odgovara Republici Srpskoj. Oni žele novi popis stanovništva koji, praktično, ne bi po nacionalnoj strukturi oslikavao taj dio Bosne i Hercegovine kakav je bio prije 20 godina.
S obzirom na činjenicu da u Evropi popis stanovništva obuhvata socijalno - ekonomske pokazatelje, za Republiku Srpsku to nije dovoljno. Oni traže da se građani izjašnjavaju o vjerskom i nacionalnom opredjeljenju. Lazar Prodanović:
„Ne vjerujem da je moguće doći do usvajanja zakona o popisu stanovništva koji ne bi imao ove odrednice.“
Stav o popisu stanovništva 2011. godine iznosi i predsjednik SDA Sulejman Tihić:
„Popis stanovništva i po etničkom i vjerskom i jezičkom kriteriju, ali prethodno revidirana strategija povratka i prethodno kredit od 500 miliona za povratak, s tim da se rezultati popisa 2011. ne primjenjuju odmah nego se odgađaju na određeni vremenski period dok se ne implementira Aneks 7 Dejtonskog sporazuma.“
Zaključci Vijeća za provođenje mira nisu ni do sada bili poštovani, pa ne treba iznenaditi ako u praksi ne budu provedeni ni ovi posljednji. Otežavajuća je i okolnost što su stranke fokusirane na predizbornu kampanju i ne mare za ono što od njih Evropa traži.
Zadnju riječ će, ipak, dati građani, koji će odlučiti kome će u naredne četiri godine dati svoje povjerenje - onima koji će državu približiti Evropskoj uniji, ili onima koji ne znaju ili neće.
Pročitajte i ovo
Zaključci Vijeća za provedbu mira u BiH nisu donijeli ništa novo
Kada je već postalo jasno da nikakav dogovor ne mogu postići, visoki predstavnik u BiH krajem prošle godine donio je odluku kojom je stručni tim OHR-a popisao državnu imovinu. Međutim, ni to za bh. političare nije prihvatljivo. Ne samo da se ne slažu u načinu na koji je popisana, već ne prihvataju ni posljednji zaključak Vijeća za provođenje mira u kojem se od bh. predstavnika vlasti traži da da naprave međuvladin sporazum o podjeli državne imovine.
Već sad se može ustvrditi kako do tog kompromisnog rješenja neće doći. To potvrđuje i stav visokog funkcionera SNSD-a Lazara Prodanovića:
„Ako imovinu ima RS, pa podrazumijeva se da je ta imovina u BiH i da je RS entitet u BiH.“
„Problem je nepostojanje spremnosti za dogovor i iz RS i isto tako iz jednog dijela Federacije, gdje se zastupaju isključivi stavovi ’ili će biti kako ja kažem, ili neće biti nikako’.“
Ni u Kancelariji visokog predstavnika ne odustaju od rješenja koje su ponudili bosanskohercegovačkim vlastima. Kažu kako su popis imovine napravili samo zbog toga što to nisu uradili predstavnici vlasti, uprkos brojnim upozorenjima koja su slali, prvenstveno predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću. Govori portparol OHR-a Oleg Milišić:
„Sljedeći korak je jasan. Svaka vlada treba da sačini popis imovine koja je njoj potrebna kako bi izvršila svoje ustavne nadležnosti. Naravno, nakon toga treba da dođe do razgovora između vlada kako bi se državna imovina koja postoji podijelila.“
Prvo povratak pa popis
Nažalost, neće samo pitanje raspodjele državne imovine biti problem u narednom periodu, već i jedan od zadataka Vijeća za provođenje mira, oko kojeg se bosanskohercegovačka vlast, također, godinama ne može dogovoriti - popis stanovništva. Iako je Vijeće za provođenje mira zatražilo od BiH da 2011.godine napravi popis, koji će sljedeće godine biti sačinjen i u cijeloj Evropi, teško da će to uraditi i BiH.
S obzirom na činjenicu da u Evropi popis stanovništva obuhvata socijalno - ekonomske pokazatelje, za Republiku Srpsku to nije dovoljno. Oni traže da se građani izjašnjavaju o vjerskom i nacionalnom opredjeljenju. Lazar Prodanović:
„Ne vjerujem da je moguće doći do usvajanja zakona o popisu stanovništva koji ne bi imao ove odrednice.“
Stav o popisu stanovništva 2011. godine iznosi i predsjednik SDA Sulejman Tihić:
„Popis stanovništva i po etničkom i vjerskom i jezičkom kriteriju, ali prethodno revidirana strategija povratka i prethodno kredit od 500 miliona za povratak, s tim da se rezultati popisa 2011. ne primjenjuju odmah nego se odgađaju na određeni vremenski period dok se ne implementira Aneks 7 Dejtonskog sporazuma.“
Zaključci Vijeća za provođenje mira nisu ni do sada bili poštovani, pa ne treba iznenaditi ako u praksi ne budu provedeni ni ovi posljednji. Otežavajuća je i okolnost što su stranke fokusirane na predizbornu kampanju i ne mare za ono što od njih Evropa traži.
Zadnju riječ će, ipak, dati građani, koji će odlučiti kome će u naredne četiri godine dati svoje povjerenje - onima koji će državu približiti Evropskoj uniji, ili onima koji ne znaju ili neće.
Pročitajte i ovo
Zaključci Vijeća za provedbu mira u BiH nisu donijeli ništa novo