Vlada u Podgorici odlučila je da ograniči marže na dio osnovnih namirnica kako bi zaustavila stalni rast cijena u Crnoj Gori.
Marže su razlika između nabavne i prodajne cijene.
Planirano je da primjena ove odluke, koja se odnosi na 66 proizvoda, počne u septembru i da traje do kraja januara 2025.
To znači da će u praksi građani po nižim cijenama moći da kupe mlijeko, sir, svinjsko i juneće meso i prerađevine, kućnu hemiju...
Premijer Milojko Spajić je kazao da žure s ograničenjem cijena prije povećanja plata u oktobru kako " trgovci ne bi pojeli" benefite programa "Evropa sad 2", odnosno povećanja plata.
Program predviđa skok prosječne zarada sa 820 na 1.000 eura. Do povećanja će doći smanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje, koje će se preliti na zarade.
A upravo najavljeno povećanje plata građani povezuju sa skokom cijena.
"To pod jedan. Pod dva, ne znam šta dobijaju s tim što povećavaju minimalne plate kada toliko rastu cijene. Jer se sve vraća na isto, odnosno, biće još skuplje", kaže Biljana iz Podgorice za Radio Slobodna Evropa (RSE)
Kako navodi, cijene hrane su veće nego ikad.
Pročitajte i ovo: Sumnje da cijene hrane u Crnoj Gori 'diže' dogovor trgovačkih lanacaAnka, penzionerka iz Podgorice, smatra da je ograničenje marži samo zavaravanje.
"Manite, to je samo priča. Može biti da će nešto sitno biti sniženo. Ali kod visokih cijena slabo tu nema efekta, pa neke stvari tipa maslinovo ulje ni ne gledam, odavno. Eto tako."
Ekonomski analitičar Oleg Filipović za RSE kaže da će ograničavanje marži dati rezultat u kratkom roku.
"Mislim da će povećanje plata, skok PDV-a za turizam i usluge na 15 odsto, iskoristiti vlasnici, i što je potpuno normalno, povećati cijene".
On smatra da će do novog rasta cijena doći ukoliko se realizuje najavljeno povećanje plata, od oktobra.
"Naravno, ne odmah , jer ja vjerujem da je kod nas dogovorno tržište. Ali na srednji rok doći će do skoka cijena bar iz dva razloga".
Jedan od njih je prema riječima Filipovića psihološki efekat:
"To je povećanje plata, sa kojim će doći do povećanog uzimanja kredita kod banaka. To će povećati potrošnju a sa povećanom potrošnjom, mora doći do skoka cijena poslije izvjesnog vremena".
Ovo je inače četvrti put da Vlada Crne, koja se od 2020. mijenjala tri puta, ograničava marže. Uprkos tome u četiri velika trgovinska lanca cijene pojedinih namirnica su na rekordnom nivou.
Filipović smatra da inflacija nije razlog što, kako kaže, cijene skaču na dnevnom nivou:
"Postoji jedan prosti razlog, a to je profit distributera ", kaže Filipović.
Pročitajte i ovo: Po hranu preko granice zbog visokih cijena u Crnoj GoriRast cijena hrane
Anka, ističe da joj je penzija ista godinama a da su neki proizvodi danas i po tri-četiri puta skuplji nego prije par godine.
"Trošim samo koliko moram, i to je to. Cijene su svakog dana sve veće. A tek u odnosu na proljetos, ili prošlu godinu idu na gore 200 ili 300 posto", kaže Anka.
To potvrđuje i poređenje cijena pojedinih proizvoda iz 2021 sa aktuelnim..
Katalozi (flajeri) iz 2021. jednog od vodećih trgovinskih lanca u Crnoj Gori (dostupni na njihovoj fejzbuk stranici), pokazuju da su njihove današnje cijene za neke proizvode veće i do četiri puta.
Realne cijene i zvanična statistika
S druge strane Uprave za statistiku bilježi rast cijena hrane od 43 odsto u poslednje tri godine.
Analitičar Oleg Filipović kaže da je javno više puta izrazio duboko nepovjerenje, u najmanju ruku, u zvaničnu statistiku Crne Gore.
Cijene maslinovog ulja od 1/2 litra u crnogorskim marketima u septembru 2021.
"Zato što podaci koje oni dobijaju nisu dobro kontrolisani ili uopšte nema kontrole, jednostavno trebaju ljudi nešto da napišu i to je to. Imamo skok cijena na određenim proizvodima čak i do 300 ili 400 posto. I ne treba biti previše pametan, pa vidjeti da su jeftiniji primarni proizvodi u Barseloni nego u Podgorici", kaže Filipović.
On ističe da se taj skok cijena jedno vrijeme pravdao ratom između Rusije i Ukrajine.
"To se kasnije regulisalo svuda za primarne proizvode. Međutim, naše cijene nijesu izbalansirane, nismo imali nacionalnu strategiju koju treba sprovoditi na tržištu. Nažalost, naše institucije nisu jake", kaže Filipović.
Šta kaže Vlada
I premijer Milojko Spajić je 21. avgusta na konferenciji za novinare rekao da su u velikom broju marketa u Evropi cijene niže nego u Crnoj Gori.
Tada je najavio da će Vlada imati mjere za ograničavanje marži.
"Pitali smo građane za artikle a bićemo obuhvatniji", kazao je Spajić.
On je podsjetio da je u tom cilju ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj pitao građane na društvenim mrežama da mu pošalju spiskove namirnica kojima treba ograničiti marže.
I opozicija se bavila poređenjem cijena u Crnoj Gori i Evropi.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Mihailo Andjušić je nedavno u Skupštini kazao da su cijene u crnogorskim trgovinama u ovom trenutku 20-40 odsto veće nego u evropskim metropolama.
On se zapitao da li je normalno da tegla meda košta 22.49 eura, čokolada od 220 grama 7.99 eura, a krem Nutela preko 8 eura.
Građani kažu da je stanje alarmantno
Rast cijena je brz i stalan- kaže za RSE Podgoričanka Olja, majka troje djece, koju smo zatekli u kupovini namirnica za doručak.
"Tako da ćemo imati uskoro probleme ako se ovo ne zaustavi ".
Na konstataciju RSE da je Vlada upravo ograničila marže, ona ističe da dosadašnji pokušaji Vlade nijesu dovodili do značajnog pada cijena.
"Tako da ja i moja porodica ne osjećamo te neke poteze poput ograničavanja marži, naprotiv ".
Olja kaže da se vrlo često šokira cijenama.
"Par puta sam i račune kući provjeravala da se nije neka greška potkrala. Ali u stvari nije, nego jednostavno, takve su cijene kakve su".
I sociološkinja Ana se šokira kada kupuje i za RSE kaže da joj nije jasno kako građani sve mirno prihvataju .
"Čini mi se da Crnogorci nisu nikada bili mirniji i nekako tiši, a da je situacija toliko alarmantna".
Ona se pita zbog čega građani ćute :
"Niko ne reaguje. Svi kukamo negdje u nekim kuloarima i čoškovima, prepričavamo... I ne bavimo se suštinskim problemima. Postali smo, čini mi se, društvo straha".
Filipović : Neophodna kontrola tržišta
Filipović smatra da je bila neophodna kontrola tržišta od strane Vlade koja se može realizovati na dva načina.
Kako kaže jedan je formiranje robnih rezervi i direktna intervencija države.
"I drugi, stvaranjem uslova za ulazak novih distributivnih lanaca koji neće učestvovati u dogovornim cijenama. Odnosno koji će, ajde da tako kažemo, ući u neki rat cijena sa postojećim distributerima", zaključuje Filipović.
Privrednici protiv ograničenja marži
Protiv odluke Vlade su Privredna komora i Unija poslodavaca Crne Gore.
Unija ne podržava ograničavanje marži, koje je Vlada, kako navode, donijela bez prethodnih konsultacija sa privrednicima o kojem su "upoznati isključivo putem medija".
"Odnosno od resornog ministarstva do danas na našu adresu nije stigao ni poziv za sastanak, niti informacija ili zvaničan mejl u kojem Uniju i njeno članstvo obavještavaju o planiranom donošenju navedene odluke", navode iz te organizacije.
I Privredna komora je saopštila da nijesu konsultovani od strane Vlade oko ograničavanja marži.
Ističu da takve odluke mogu nanijeti štetu ne samo trgovcima, već i privrednicima u čitavom lancu snabdijevanja.
Pročitajte i ovo: Neizvjesna borba protiv cjenovnih šokova u Crnoj Gori