Četiri nevladine organizacije - iz BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije - provele su regionalno istraživanje u kojem su pratile koliko vlade ovih zemalja u predstavljanju svog rada koriste nove tehnologije i time povećavaju otvorenost prema građanima. Najbolje rezultate je ostvarila Crna Gora a najlošije Makedonija. Srbija je na drugom, a Bosna i Hercegovina na trećem mjestu.
Vlade u regionu ne koriste dovoljno prednosti novih tehnologija, zaključak je istraživanja nevladinih organizacija u projektu pod nazivom Durbin.
„Na tim stranicama vlada, odnosno ministarstava, nije objavljeno pola podataka koji bi se mogli uzeti u obzir kada bismo htjeli reći da su te vlade otvorene i transparentne“, kazao je Dalio Sijah iz Udruženja građana “Zašto ne?” iz Sarajeva.
Vlada Crne Gore, kako pokazuje istraživanje, najviše koristi nove tehnologije u promociji svog rada – sa 52,8 posto ispunjenih kriterija. I pored tako dobrog rezultata, crnogorska Vlada ima samo polovinu informacija koje bi trebale da budu objavljene na njenom web sajtu. Slična situacija je i sa crnogorskim ministarstvima koja su - kao najbolja u regiji - objavila samo 40 posto potrebnih informacija, ističe izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) iz Podgorice, Dragan Koprivica.
„U Crnoj Gori je jasno, a čini mi se da je jasno i drugim zemljama regiona, da ne postoji neka precizna politika o tome kako Vlada vodi i kako se vodi politika transparentnosti. Najbolje plasirano ministarstvo, Ministarstvo finansija, sa 56 posto indikatora, a najgore plasirano Ministarstvo rada i socijalnog staranja sa 28 odsto indikatora – kad gledate ta ministarstva, čini vam se da u ta ministarstva u nekim različitim državama. Taj podatak je vrlo alarmantan i jasno je da Vlada ne vodi jasnu i preciznu politiku transparentnosti, odnosno da nema adekvatna dokumenta kojima bi se ta transparentnost regulisala“, kazao je Koprivica.
Vlada Srbije ispunjava 41,51 posto zadatih kriterija, navodi Jovana Đurbabić, iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost „CRTA“, iz Beograda.
„Negativne ocene koje je Vlada Srbije dobila posledica su manjka informacija o strategijama, budžetskim planovima i zakonima, kao i pozivima na javne rasprave. Vlada Srbije u nedovoljnoj meri takođe koristi nove tehnologije da bi komunicirala sa građanima. Kada posmatramo ovu dimenziju, Vlada Srbije se nalazi na trećem mestu, iza Vlade Makedonije i Vlade Crne Gore. Kada govorimo o ministarstvima, najslabiju ocenu dobili su u vezi sa pristupom informacijama i participacijama izvanvladinih aktera“, navela je Đurbabić.
Vijeće ministara BiH nalazi se na trećem mjestu sa 37,7 posto ostvarenih indikatora transparentnosti, ističe Damir Berilo, udruženje građana „Zašto ne?“
„Možemo vidjeti da je Ministarstvo pravde dobilo 36 posto – to je najveći postotak jednog ministarstva u Vijeću ministara, iako je i to poražavajuće, jer su ispunili malo više od jedne trećine indikatora. Ministarstvo komunikacija i prometa sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa imalo je 15 posto – što je najlošiji rezultat u Vijeću ministara“, kaže Berilo.
Slaba komunikacija sa građanima
Nevladine organizacije su pratile 'svoje' vlade sa 53 pitanja, a ministarstva sa 60, kako bi ocijenili njihovu otvorenost, pristup informacijama, komunikaciju s građanima, a posebno transparentnost budžetskog procesa. Informacija na internetu o raspolaganju javnim novcem najlošija je karika u svim vladama pa tako i u Bosni i Hercegovini, navodi Dalio Sijah:
„Nisu nam prezentovani izvještaji o sklopljenim ugovorima po javnim nabavkama, izvještaji o izvršenju budžeta su jako rijetko objavljeni, kao i revizorski izvještaji pojedinih institucija koji se negdje i nalaze na nekim stranicama, ali rijetko će se naći u Bosni i Hercegovini.“
Slična situacija je i u Crnoj Gori, kad je riječ o otvorenosti budžeta za građane, ističe Dragan Koprivica:
„Nijedno ministarstvo nije objavilo svoj godišnji budžet, a naravno, niti objašnjenje za građane kako se troši taj budžet. Važan podatak je i da nijedno ministarstvo nije objavilo završni račun u posljednje tri godine. To su jako loši rezultati, zabrinjavaju, i nama ostaje puno posla da probamo da promijenimo te stvari.“
Ključna ocjena za regiju jeste da vlast ima slabu komunikaciju s građanima, što je posebno karakteristično za Bosnu i Hercegovinu, navodi Dalio Sijah.
„Jednosmjerna komunikacija je vrlo primjetna, građanima se plasiraju informacije, ali im se ne pruža mogućnost da se obrate samom ministarstvu na vrlo jednostavan način, odnosno, postoji samo mogućnost korištenja slobodnog pristupa informacijama. Rijetki političari koriste facebook ili Twitter u privatne svrhe, odnosno u svrhe promovisanja svojih političkih partija“, kaže Sijah.
Instistucije vlasti u Makedoniji imaju najlošije rezultate u korištenju novih tehnologija. Makedonska Vlada je u analizi 53 indikatora ostvarila stepen otvorenosti prema javnosti od 35,8 posto, a ministarstva imaju još lošiju ocjenu – 26 posto.
Istraživanje je provedeno u periodu avgust - oktobar 2013. godine, obuhvaćeno je 48 ministarstava u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a čak 41 ministarstvo u Bosni i Hercegovini - zahvaljujući složenoj ustavnoj strukturi ove države.
Vlade u regionu ne koriste dovoljno prednosti novih tehnologija, zaključak je istraživanja nevladinih organizacija u projektu pod nazivom Durbin.
„Na tim stranicama vlada, odnosno ministarstava, nije objavljeno pola podataka koji bi se mogli uzeti u obzir kada bismo htjeli reći da su te vlade otvorene i transparentne“, kazao je Dalio Sijah iz Udruženja građana “Zašto ne?” iz Sarajeva.
Vlada Crne Gore, kako pokazuje istraživanje, najviše koristi nove tehnologije u promociji svog rada – sa 52,8 posto ispunjenih kriterija. I pored tako dobrog rezultata, crnogorska Vlada ima samo polovinu informacija koje bi trebale da budu objavljene na njenom web sajtu. Slična situacija je i sa crnogorskim ministarstvima koja su - kao najbolja u regiji - objavila samo 40 posto potrebnih informacija, ističe izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) iz Podgorice, Dragan Koprivica.
„U Crnoj Gori je jasno, a čini mi se da je jasno i drugim zemljama regiona, da ne postoji neka precizna politika o tome kako Vlada vodi i kako se vodi politika transparentnosti. Najbolje plasirano ministarstvo, Ministarstvo finansija, sa 56 posto indikatora, a najgore plasirano Ministarstvo rada i socijalnog staranja sa 28 odsto indikatora – kad gledate ta ministarstva, čini vam se da u ta ministarstva u nekim različitim državama. Taj podatak je vrlo alarmantan i jasno je da Vlada ne vodi jasnu i preciznu politiku transparentnosti, odnosno da nema adekvatna dokumenta kojima bi se ta transparentnost regulisala“, kazao je Koprivica.
Vlada Srbije ispunjava 41,51 posto zadatih kriterija, navodi Jovana Đurbabić, iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost „CRTA“, iz Beograda.
„Negativne ocene koje je Vlada Srbije dobila posledica su manjka informacija o strategijama, budžetskim planovima i zakonima, kao i pozivima na javne rasprave. Vlada Srbije u nedovoljnoj meri takođe koristi nove tehnologije da bi komunicirala sa građanima. Kada posmatramo ovu dimenziju, Vlada Srbije se nalazi na trećem mestu, iza Vlade Makedonije i Vlade Crne Gore. Kada govorimo o ministarstvima, najslabiju ocenu dobili su u vezi sa pristupom informacijama i participacijama izvanvladinih aktera“, navela je Đurbabić.
Vijeće ministara BiH nalazi se na trećem mjestu sa 37,7 posto ostvarenih indikatora transparentnosti, ističe Damir Berilo, udruženje građana „Zašto ne?“
„Možemo vidjeti da je Ministarstvo pravde dobilo 36 posto – to je najveći postotak jednog ministarstva u Vijeću ministara, iako je i to poražavajuće, jer su ispunili malo više od jedne trećine indikatora. Ministarstvo komunikacija i prometa sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa imalo je 15 posto – što je najlošiji rezultat u Vijeću ministara“, kaže Berilo.
Slaba komunikacija sa građanima
Nevladine organizacije su pratile 'svoje' vlade sa 53 pitanja, a ministarstva sa 60, kako bi ocijenili njihovu otvorenost, pristup informacijama, komunikaciju s građanima, a posebno transparentnost budžetskog procesa. Informacija na internetu o raspolaganju javnim novcem najlošija je karika u svim vladama pa tako i u Bosni i Hercegovini, navodi Dalio Sijah:
„Nisu nam prezentovani izvještaji o sklopljenim ugovorima po javnim nabavkama, izvještaji o izvršenju budžeta su jako rijetko objavljeni, kao i revizorski izvještaji pojedinih institucija koji se negdje i nalaze na nekim stranicama, ali rijetko će se naći u Bosni i Hercegovini.“
Slična situacija je i u Crnoj Gori, kad je riječ o otvorenosti budžeta za građane, ističe Dragan Koprivica:
„Nijedno ministarstvo nije objavilo svoj godišnji budžet, a naravno, niti objašnjenje za građane kako se troši taj budžet. Važan podatak je i da nijedno ministarstvo nije objavilo završni račun u posljednje tri godine. To su jako loši rezultati, zabrinjavaju, i nama ostaje puno posla da probamo da promijenimo te stvari.“
Ključna ocjena za regiju jeste da vlast ima slabu komunikaciju s građanima, što je posebno karakteristično za Bosnu i Hercegovinu, navodi Dalio Sijah.
„Jednosmjerna komunikacija je vrlo primjetna, građanima se plasiraju informacije, ali im se ne pruža mogućnost da se obrate samom ministarstvu na vrlo jednostavan način, odnosno, postoji samo mogućnost korištenja slobodnog pristupa informacijama. Rijetki političari koriste facebook ili Twitter u privatne svrhe, odnosno u svrhe promovisanja svojih političkih partija“, kaže Sijah.
Instistucije vlasti u Makedoniji imaju najlošije rezultate u korištenju novih tehnologija. Makedonska Vlada je u analizi 53 indikatora ostvarila stepen otvorenosti prema javnosti od 35,8 posto, a ministarstva imaju još lošiju ocjenu – 26 posto.
Istraživanje je provedeno u periodu avgust - oktobar 2013. godine, obuhvaćeno je 48 ministarstava u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a čak 41 ministarstvo u Bosni i Hercegovini - zahvaljujući složenoj ustavnoj strukturi ove države.