Tvrdnja venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura da je osvojio treći mandat na prošlomjesečnim izborima izazvala je proteste i optužbe za prevaru, dok su lideri opozicije pozvali pripadnike oružanih snaga "da stanu na stranu naroda".
Međutim, ministar odbrane Venecuele je potvrdio "apsolutnu lojalnost" vojske predsjedniku Maduru, povećavajući tenzije oko spornih rezultata.
U međuvremenu, zvaničnici iz Brazila, Kolumbije i Meksika tvrde da su u stalnom kontaktu s predstavnicima vlasti i opozicije tražeći rješenje političke krize u naftom bogatoj latinoameričkoj zemlji, pišu svjetski mediji.
Odbacivanje poziva opozicije
Odbacujući pozive opozicije da oružane snage Venecuele "stanu na stranu naroda" usred protesta zbog legitimnosti ponovnog izbora predsjednika Nicolasa Madura, ministar odbrane i načelnik vojske Vladimir Padrino rekao je da je vojska "apsolutno lojalna" Maduru, prenosi agencija France-Presse (AFP).
Venecuelanska vojska je 6. avgusta kritikovala apel opozicije za podršku oružanim snagama usred spornog reizbora predsjednika Nicolasa Madura, rekavši da je bio "očajan i pobunjenički".
Opozicioni lideri Edmundo Gonzalez Urrutia i Maria Corina Machado dan ranije apelovali su na "savjest" vojnih i policijskih službenika, tradicionalno čvrstih saveznika Madura, da "stanu na stranu naroda".
U saopštenju u kojem se proglašava "apsolutna lojalnost" Maduru, ministar odbrane i načelnik vojske Vladimir Padrino rekao je: "Snažno odbacujemo očajničke i pobunjeničke pristupe" koji "nastoje potkopati naše jedinstvo i institucionalnost, ali nikada neće uspjeti".
Opozicija insistira na tome da je Gonzalez Urrutia bio pravi pobjednik na predsjedničkim izborima 28. jula, koji su gurnuli naftom bogatu zemlju u političku krizu.
Više zemalja, uključujući Sjedinjene Države i Argentinu, priznalo je Gonzaleza Urrutiju kao pobjednika, dok su druge, poput Evropske unije, pozivale na potpuno objavljivanje evidencije glasanja.
Nacionalna izborna komisija je, saopštila 5. avgusta da je sve ove evidencije predstavila Vrhovnom sudu na ovjeru, kako je zatražio Maduro ali, dodaje AFP, to nije učinjeno javno.
Sporni izborni rezultati izazvali su proteste prošle sedmice u kojima su, prema organizacijama za ljudska prava, poginula najmanje 24 civila, a više od 2.000 je uhapšeno.
Tvrdnje opozicije
Opozicija tvrdi da je Gonzalez osvojio više od šest miliona glasova na izborima 28. jula, u poređenju sa 2,7 miliona za Madura, te je objavila na internetu kopiju glasačkih listića sa 30.000 glasačkih mašina, piše Reuters.
Vlada kaže da ima i kopije glasačkih listića, ali ih još nije objavila, kao ni izborna vlast u zemlji, čija web stranica ne radi od ranih sati 29. jula.
Izborna vlast, za koju opozicija kaže da favorizuje vladajuće socijaliste, saopštila je da je Maduro reizabran sa oko 51 odsto glasova, pobijedivši Gonzaleza.
Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro govori nakon predsjedničkih izbora u Karakasu, Venecuela, 29. jula 2024.
Zvaničnik američkog State Departmenta rekao je 6. avgusta da bi bilo "gotovo nemoguće" da opozicija lažira rezultate glasanja koje je objavila.
"Proučili smo ove dokaze i utvrdili da bi bilo gotovo nemoguće krivotvoriti podatke koji su brzo sakupljeni i učitani", rekao je novinarima zamjenik pomoćnika američkog sekretara Biroa za poslove zapadne hemisfere Mark Wells.
Wells nije odgovorio na pitanja da li će i kada biti novih američkih sankcija Venecueli, te je rekao da Vašington nije odredio rok za moguće razgovore između vlade u Karakasu i opozicije.
Yvan Gil, ministar vanjskih poslova Venecuele, rekao je u postu na X da krajnja desnica nastoji "potkopati" venecuelansku demokratiju i postaviti je kao američku marionetu.
Istraga i tužbe
Nekoliko sati nakon što su Gonzalez i Machado objavili svoje pismo, državni tužilac Tarek Saab najavio je krivičnu istragu protiv njih zbog podsticanja pripadnika vojske i policije na kršenje zakona, ističe The Guardian.
U izjavi objavljenoj na X, Tarek je rekao da su opozicioni lideri "lažno proglasili pobjednika predsjedničkih izbora mimo onog koje je proglasilo Nacionalna izborna komisija, jedino tijelo kvalifikovano za to" i da su otvoreno podsticali "policiju i vojsku zvaničnici da ne poštuju zakone”.
Nakon što ga je izborna vlast Venecuele koju kontroliše vlada proglasila pobjednikom, Maduro je, prema pisanju britanskog lista, pokrenuo oštar udar na političke protivnike pošto je njegova tvrdnja o pobjedi izazvala dvodnevne proteste i previranja.
Demonstrant trči sa nacionalnom zastavom Venecuele između zapaljenih barikada tokom protesta protiv izbornih rezultata, u Puerto La Kruzu, Venecuela, 29. jula 2024.
Gonzalez i Machado su optužili aktuelnog predsjednika da vodi "brutalnu ofanzivu" protiv opozicionih lidera i pristalica sa "smiješnom namjerom da sakrije istinu" o Gonzalezovim rezultatima i krađu izbora kako bi osigurao treći mandat.
"Maduro je izveo državni udar... i želi da vas učini svojim saučesnicima", napisali su Gonzalez i Machado, pozivajući policiju i vojnike “da spriječe nedostatak suzdržanosti režima prema narodu”.
Njihovo pismo stiglo je manje od 24 sata nakon što se Maduro pojavio pred kamerama sa najvišim vojnim zvaničnicima i teško naoružanim trupama u jasnom pokušaju da projektuje vojno jedinstvo i snagu.
"Uvijek odani! Nikad izdajice!", vikali su više puta tokom ceremonije, držeći štitove od nereda i puške.
Pročitajte i ovo: Biden ublažava sankcije VenecueliUsred sve oštrijih kritika njegovog postizbornog gušenja, prenosi Guardian, Maduro je obećao da će "razbiti" najnoviji otpor njegovoj vladavini i poručio vojnicima da je "spreman učiniti sve" da zaštiti "Bolivarsku revoluciju" koju je naslijedio od Huga Chaveza nakon njegove prerane smrti 2013. godine.
"Suočavamo se, pobjeđujemo, obuzdavamo i uništavamo pokušaj puča u Venecueli", rekao je predsjednik Venecuele pripadnicima Bolivarske nacionalne garde, ogranka vojske koji je bio uključen u suzbijanje protesta. "Spreman sam na sve i računam na vas da osigurate da prevladaju red, zakon i ustav."
Napori tri latinoameričke zemlje
Zvaničnici Brazila, Kolumbije i Meksika tvrde da su u stalnom kontaktu s predstavnicima i predsjednika Venecuele Nicolasa Madura i opozicionog kandidata Edmunda Gonzaleza, tražeći rješenje političke krize u zemlji, piše Associated Press (AP).
Tri zemlje, čiji su trenutni ljevičarski predsjednici saveznici Madura, vode razgovore s obje strane, rekao je za AP visoki meksički zvaničnik koji je učestvovao u razgovorima. Zvaničnik je odbio da to okarakteriše kao formalno posredovanje.
Za razliku od mnogih drugih zemalja koje su ili priznale Madura ili Gonzaleza kao pobjednika, vlade Brazila, Kolumbije i Meksika zauzele su neutralniji stav ne odbacivši niti aplaudirajući kada su izborne vlasti Venecuele proglasile Madura pobjednikom na glasačkoj kutiji.
U zajedničkoj izjavi prošle sedmice, tri zemlje pozvale su biračko tijelo Venecuele da objavi desetine hiljada listića sa glasačkim brojem, što se smatra konačnim dokazom rezultata.
"Osnovni princip narodnog suvereniteta mora se poštovati kroz nepristrasnu provjeru rezultata", rekli su u svom saopštenju predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva iz Brazila, predsjednik Gustavo Petro iz Kolumbije i predsjednik Andras Manuel Lopez Obrador iz Meksika.
Milioni Venecuelanaca izašli su na birališta 28. jula, neki su čak i bdjeli u svom biračkom centru, na dugo očekivane izbore koji su, naglašava Associated Press, po svemu sudeći bili najteži izborni izazov s kojim su se Maduro i njegova vladajuća Ujedinjena socijalistička partija Venecuele suočili posljednjih decenija.
Nacionalno izborno vijeće je tada proglasilo Madura pobjednikom, ne objavljujući nikakve detaljne brojke kao što je to činilo u prošlosti. Otprilike 12 sati nakon objavljivanja rezultata, hiljade Venecuelanaca širom zemlje izašlo je na ulice protestujući zbog rezultata i naišlo se na brutalnu represiju vlade.
Kolumbijski ministar vanjskih poslova Luis Gilberto Murillo rekao je u utorak novinarima da se nada da će tri vlade moći javno razgovarati o bilo kakvom napretku u razgovorima s venecuelanskim zainteresiranim stranama ove ili sljedeće sedmice.
U međuvremenu, dva brazilska zvaničnika izjavila su agenciji AP da Lula, Petro i Lopez blisko sarađuju po ovom pitanju. Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da javno govore o raspravama, ističe AP dodajući da je izazov oko razgovora jedan od zvaničnika sažeo u rečenici da "nijedan lider sam neće biti dovoljan da se nosi sa ovom krizom".