Izborno tijelo Venecuele saopštilo je u ponedeljak, 29. jula da je predsjednik Nikolas Maduro solidnom većinom osvojio još šest godina na funkciji, pobijedivši glavnog protivkandidata za sedam procentnih poena u glasanju koje je obilježeno široko rasprostranjenim nepravilnostima.
Nakon sve više poziva svjetskih lidera da se provjere rezultati predsjedničkih izbora u Venecueli, predsjednik Nikolas Maduro je Vrhovnom sudu zemlje povjerio taj zadatak. Inicijalni rezultati su pokazali da je Maduro dobio još jedan mandat, ali mnogi su izrazili sumnje u legitimnost izbora i sposobnost suda da bude transparentan u provjeri rezultata, pišu svjetski mediji.
Sumnje u transparentnost suda
Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro je u srijedu 31. jula zatražio od Vrhovnog suda da izvrši provjeru izbornih rezultata nakon što su lideri opozicije osporili njegove tvrdnje da je pobijedio. Strani posmatrači takođe su uputili kritike navodeći da je sud previše blizak vladi da bi mogao da iznese nezavisnu provjeru izbornih rezultata.
Maduro je medijima rekao, kako prenosi France 24, da je vladajuća partija takođe spremna da pokaže sve rezultate glasanja sa izbora održanih u nedelju, 28. jula.
"Predajem se pravdi", rekao je Maduro ispred sjedišta Vrhovnog suda u glavnom gradu Karakasu, dodajući da je "voljan da bude pozvan, ispitan, istražen".
Ovo je prvi Madurov ustupak zahtjevima za većom transparentnošću izbora. Međutim, sud je blisko povezan sa njegovom vladom; sudije predlažu federalni zvaničnici, a ratifikuje ih Narodna skupština, u kojoj dominiraju simpatizeri Madura.
Brojke pokazuju suprotno
Brojke, kako prenosi New York Times, sugerišu da je opozicioni kandidat, diplomata u penziji, Edmundo Gonzales zapravo pobijedio Madura za više od 30 procenata. Istraživači procjenjuju da je rezultat 66 naprema 31 posto, i da je sličan podacima koje je prikupilo nezavisno istraživanje izbora koje je izvedeno na izborni dan širom zemlje.
New York Times navodi kako nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri podatke, za koje istraživači kažu da su prikupljeni na osnovu papirnih potvrda iz oko 1.000 glasačkih mašina, što je približno tri odsto ukupnog broja u zemlji. U Venecueli ima oko 30.000 glasačkih mašina. Nakon što se zatvore birališta svaka mašina odštampa broj glasova a volonteri koji ispred političkih partija prate glasanje imaju pravo na kopiju ovog dokumenta.
Do srijede, izborna vlast Venecuele koju kontroliše vlada, još uvijek nije objavila detaljne rezultate, uprkos rastućem međunarodnom pritisku.
Međutim, nekoliko nezavisnih analitičara istraživanja i izbora pregledalo je ove podatke i reklo da se, na osnovu podataka koje su istraživači podijelili, njihove procjene čine vjerodostojnim.
Najava pobjede Madura izazvala je nasilne proteste u ponedeljak, 29. jula i navele nekoliko zemalja Latinske Amerike da suspenduju ili smanje diplomatske odnose sa Venecuelom.
Maduro o 'zavjeri opozicije'
Madurov glavni protivnik Gonzales i liderka opozicje Maria Corina Machado kažu da su dobili više od dvije trećine lista koje je svaka elektronska glasačka mašina štampala nakon zatvaranja birališta. Rekli su da bi objavljivanje tih podataka bilo dokaz da je Maduro izgubio, napisao je Associated Press (AP).
Maduro je pred novinarima insistirao da se kovala zavjera protiv njegove vlade i da je izborni sistem hakovan. Na pitanje novinara zašto izborne vlasti nisu objavile detaljno prebrojane glasove, Maduro je rekao da je Nacionalna izborna komisija bila na udaru, uključujući sajber napade.
"Inženjeri se bore upravo sada" da riješe te napade, rekao je on ne objašnjavajući detalje.
Državni tužilac Tarek William Saab rekao je da je uhapšeno više od 1.000 ljudi povezanih sa nekim od tih napada.
Pritisci na predsjednika Madura sve su jači od dana nakon izbora. Nacionalna izborna komisija, koja je lojalana njegovoj Ujedinjenoj socijalističkoj partiji Venecuele, tek treba da objavi rezultate.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, blizak saveznik Madura, pridružio se u srijedu drugim stranim liderima u apelima da se objavi detaljan broj glasova.
"Ozbiljne sumnje koje su nastale oko izbornog procesa u Venecueli mogu dovesti njen narod do duboke nasilne polarizacije sa ozbiljnim posljedicama trajnih podjela", napisao je Petro na društvenoj platformi X.
Pritisak izvana na Madura, iznutra na opoziciju
Objava o pobjedi Madura Nacionalne izborne komisije izazvala je dvodnevne proteste, a opozicija Venecuele navodi da je njihov kandidat dobio veći broj glasova. Nevladine organizacije kažu da je najmanje 11 mrtvih u nasilju vezanom za proteste i da je više desetina povrijeđeno, napisao je BBC.
Maduro je novinarima, pored "zavjere" govorio kako opoziciona liderka Maria Corina Machado stoji iza "nasilja". On je naveo da demonstranti "napadaju" ustav i zatražio od Vrhovnog suda da preduzme akciju, što bi moglo otvoriti put za masovnija hapšenja opozicionih ličnosti ili demonstranata.
Ranije u srijedu je, Carter centar sa sjedištem u Sjedinjenim Državama, kojeg je venecuelanska vlada pozvala da prati izbore, rekao da nije mogao da potvrdi rezultate izbora koje je objavila Nacionalna izborna komisija. U saopštenu centra u vezi venecuelanskih predsjedničkih izbora takođe se navodi da je neobjavljivanje Nacionalne izborne komisije detaljnih rezultata sa birališta "ozbiljno kršenje izbornih principa". Time je, kako se navodi, "iskazana jasna pristrasnost u korist predsjednika Madura".
Sa ovom izjavom Carter centar se pridružio listi država i organizacija koje vrše pritisak na Nacionalnu izbornu komisiju da objavi detalje glasanja sa biračkih mjesta, među kojima su Sjedinjene Države, Brazil i Evropska unija.
Više od 1.000 ljudi je do sada privedeno, saopštio je generalni tužilac Venecuele, koji je takođe rekao da su dva pripadnika snaga bezbjednosti poginula u protestima.
Machado je pozvala svoje pristalice da ostanu mirni čak i ako budu provocirani od strane vlade i njenih saveznika.
U utorak, bliski saveznik predsjednika Madura, lider Narodne skupštine Jorge Rodriguez, pozvao je na hapšenje Machado i Gonzalesa, optužujući ih da vode "fašističku zaveru". Maduro je medijima rekao, da bi oni trebali da budu "iza rešetaka".
Ministar inostranih poslova Kostarike je ponudio politički azil Machaado i Gonzalesu, rekavši da je njegova vlada "bila obavještena o nalozima za hapšenje" za njih dvoje.
Machado je zahvalila vladi Kostarike, ali je rekla da je njena "odgovornost da nastavi ovu borbu zajedno sa narodom".
Facebook Forum