Piše: Tony Wesolowsky
Bugari su izašli na birališta 2. oktobra po četvrti put u 18 mjeseci na izborima obilježenim ruskom invazijom na Ukrajinu, ali i političkom nestabilnošću i ekonomskim teškoćama u najsiromašnijoj članici Evropske unije.
Sa skoro svim prebrojanim glasovima, stranka desnog centra Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) bivšeg premijera Bojka Borisova očigledno je pobjednik, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Rezultati su pokazali da je GERB dobio 25,4 odsto glasova, što je za više od pet procentnih poena nadmašilo reformističku stranku Nastavljamo promjene (PP), koju su prije godinu dana osnovala dva diplomca Harvarda.
Očekuje se da će još pet stranaka ući u Nacionalnu skupštinu, jednodomni parlament Bugarske od 240 mjesta. Riječ je o partiji Pokret za prava i slobode (DPS) koju podržavaju bugarski etnički Turci sa 13,7 procenata; stranka krajnje desnice Preporod naklonjena Kremlju sa 10,2 odsto; Bugarska socijalistička partija (BSP) sa 9,3 odsto; liberalna, antikorupcijska grupa Demokratska Bugarska sa 7,5 odsto; i novoformirana, nacionalistička stranka Bugarski uspon sa 4,6 odsto.
Vanredni izbori uslijedili su nakon što je krhka koalicija koju je predvodio Kiril Petkov iz stranke Nastavljamo promjene izgubila na glasanju o nepovjerenju u junu.
Ako ovi rezultati budu potvrđeni konačnim prebrojavanjem, 63-godišnji Borisov će dobiti mandat za formiranje svog četvrtog kabineta. To bi se moglo pokazati kao težak zadatak, budući da je većina političkih partija već isključila saradnju sa GERB-om, koji je vladao godinama obilježenim korupcijom koja je kočila razvoj.
RSE je razgovarao s Dimitrom Bečevom, gostujućim naučnikom u Centru Karnegi Jurop (Carnegie Europe) i predavačem na Univerzitetu Oksford, o njegovom mišljenju o izborima i onome što bi moglo uslijediti.
RSE: S obzirom na to da se čini da je Borisov spreman da se vrati na vlast, da li je reforma u Bugarskoj mrtva?
Dimitar Bečev: Mislim da je kratkoročno mrtva, nadamo se ne i na duži rok. Koja god vlada da se pojavi kroz zakonodavno tijelo, oni neće imati glasove za preispitivanje reformi ekonomije i vladavine prava.
Također je upitno da li su dva glavna protagonista u navodnoj koaliciji – Borisovljev GERB i Pokret za prava i slobode – zainteresovani da promijene bilo šta s obzirom na to da im je status quo donosio velike koristi više od decenije.
Dakle, čak i da postoji vlada, a to je veliko 'ako', u ovom trenutku nejasno kakvu će agendu imati. Također, stranka Nastavljamo promjene nije pretrpjela veliki poraz kao što se predviđalo. Osvojili su skoro četvrtinu glasova i to je prozapadno u pravom smislu te riječi, tako da nije sve izgubljeno.
RSE: Koje su šanse da se ovim glasanjem okonča politička nestabilnost u Bugarskoj?
Bečev: Biće to četvorosmjerna koalicija ili manjinska vlada, koja bi mogla pasti i možda ćemo imati još neke izbore. Ali to je teška odluka jer smo u prošlosti imali stabilnost, zar ne, mada stabilnost nije bila ništa drugo do sinonim za korupciju.
Pročitajte i ovo: Prelivanje krize iz Bugarske na Severnu MakedonijuRSE: Šta objašnjava uspjeh GERB-a i pad podrške PP-u? Šta je pokolebalo birače?
Bečev: Nekoliko stvari radi protiv PP. Prije svega, GERB je dobro ukorijenjen u društvu, posebno na lokalnom nivou. I ne treba zaboraviti da kontroliše sve velike gradove. I kao takvi, oni imaju pristup resursima, mrežama, što im uvijek ide u prilog za vrijeme izbora, a to je situacija koja postoji već duži period.
Drugo, čini se da su glavni mediji bili manje-više prijateljski nastrojeni prema Borisovu i da su štitili svoje opklade i nisu olakšali put Vladi.
I na kraju, situacija u privredi s inflacijom koja je izmakla kontroli išla je, standardno, u korist opozicije.
Dakle, ako saberete sve to: medijsko praćenje, strukturu stranke i apel Borisova te pogoršanje ekonomske situacije, uključujući pomalo histeričnu debatu oko cijena gasa, možete razumjeti zašto je GERB prilično dobro prošao na biralištima.
Međutim, opet, to bi se moglo pokazati kao Pirova pobjeda, jer će se sastavljanje koalicije pokazati kao izazov.
RSE: Hoće li ishod dovesti Bugarsku na više proruski, anti-EU kolosijek? Da li to nešto znači za vanjskopolitičku putanju zemlje?
Bečev: Ne vjerujem. Pa, možda bi moglo biti drugačije u tome što Bugarska neće ispružiti vrat toliko kao prethodna vlada. Kao što se sjećate, Kiril Petkov je stajao iza protjerivanja 70 ruskih diplomata i osoblja ambasade. Bilo je to bez presedana.
Poređenja radi, Borisov je odbio da preduzme bilo kakvu akciju nakon napada na Skripalje u martu 2018. (kada je Rusija optužena da je u Engleskoj otrovala bivšeg špijuna i njegovu kćerku, što je izazvalo sankcije Zapada).
Dakle, ne radi se o tome da će sljedeća vlada staviti veto na bilo šta ili da će 'ljuljati čamac u Briselu', ali mislim da će više biti skloni riziku i šta god da rade nastojaće da izbjegnu svjetla reflektora koliko god je to moguće.
Pročitajte i ovo: Otvoreni bugarski putevi za Putinove omiljene bajkere, Noćne vukove
RSE: Čini se da je stranka krajnje desnice Preporod koju predvodi Kostadin Kostadinov dobro prošla, vjerovatno udvostručivši broj glasova u odnosu na posljednje izbore u novembru. Stranka ima veoma tvrdu liniju protiv EU, NATO-a, Vašingtona. Kako objašnjavate uspjeh Preporoda?
Bečev: Pa, stranka je bila oportunistička prije rata u Ukrajini. Sve je bilo oko COVID-a i protiv vakcina, obeveznog nošenja maski i slično. I oni su se prilagodili novoj situaciji kod dijela biračkog tijela koji je uvijek bio tu.
Naravno, postoji dinamika vodstva. Imaju mlađeg lidera koji je sposoban da dopre do ovog biračkog tijela i ne sumnjam da mu je Rusija pomogla da pojača svoju poruku posebno preko društvenih mreža kako bi maksimalno povećao domet. Ali ti glasovi su uvijek bili tu.
Podsjetimo, na predsjedničkim izborima 2006. godine održan je drugi krug s krajnje desničarskim i proruskim kandidatom Volenom Siderovom.
Dakle, Kostadin Kostadinov je najnovija reinkarnacija ove vrste fenomena koji u Bugarskoj postoji već duže vrijeme.
Pročitajte i ovo: Analiza: Zašto toliko bugarskih stranaka podržava RusijuRSE: Preporod nije bila jedina prokremljanska stranka. Na drugim mjestima, ruska invazija na Ukrajinu naštetila je Putinovoj podršci, posebno među desničarskim populistima. Čini se da to nije slučaj u Bugarskoj. Zašto?
Bečev: Pa, tradicionalno su uvijek postojale proruske snage u bivšoj komunističkoj partiji, Bugarskoj socijalističkoj partiji, ali je došlo do prekida veza između rukovodstva i ostalih članova. Ali stranka je svedena na petu najveću stranku u Bugarskoj. Bio je to pravi sunovrat.
Što se tiče percepcije javnosti o Rusiji, sociološka istraživanja su pokazala da jedna četvrtina do jedne trećine biračkog tijela ima čvrste prokremljovske stavove.
Drugim riječima, ako ih pitate da li su za izlazak iz NATO-a i EU ili održavanje referenduma o članstvu, oni će reći: 'Da'. Oprilike je isti procenat onih Bugara koji su nepokolebljivo prozapadni.
Većina Bugara je, međutim, prijateljski nastrojena prema Rusiji, ali također podržava članstvo u NATO-u i EU. Ali ovaj tvrdi blok je još uvijek tu, i oni glasaju za Preporod.
Oni koji misle da je moguće koegzistirati s Rusijom, njihov broj je i dalje relativno visok, mada je opao od 24. februara. Dakle, to nije fiksna slika. I treba da zapamtite da ovi izbori nisu bili eksplicitno o Rusiji protiv Zapada, već o unutrašnjim i ekonomskim pitanjima.