Pišu: Desislava Dimitrova i Ivan Bedrov
Na stranačkim skupovima bugarske stranke Preporod ne nedostaje ruskih zastava. Lider ultranacionalističke partije Kostadin Kostadinov, koji se zalaže za izlazak iz Evropske unije (EU) i NATO-a, ostale stranke koje se utrkuju na bugarskim izborima naziva "projektima američke ambasade koji će nas gurnuti u rat protiv Rusije".
Kostadinov ne krivi Putina za rat u Ukrajini, već Zapad, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Prema nedavnim anketama, Preporod bi trebao preći cenzus od četiri odsto za ulazak u parlament na bugarskim izborima 2. oktobra.
Iako je relativno mala stranka, s malim šansama da bude u vladi, stavovi Preporoda, toksična mješavina rusofilije i antizapadnih zavjera, postaju sve popularniji u Bugarskoj. Preporod je na marginama bugarskog političkog života, ali mnogi njihovi proruski stavovi nisu.
Postoji i mnogo više stranaka poput Preporoda: nacionalističkih, antiliberalnih i čvrsto proruskih.
Bugarska je već nekoliko mjeseci u političkoj krizi. Na posljednjim izborima u novembru 2021. godine, proevropska stranka Nastavljamo promjene (PP) došla je na vlast kao dio četverostranačke koalicije.
U junu je, međutim, jedan od njenih koalicionih partnera, populistička stranka Postoji takav narod, iznenada dala ostavku. Od tada zemljom upravlja prelazna vlada koju predvodi predsjednik Rumen Radev.
Prema nedavnim anketama, najpopularnija stranka uoči ovih izbora je Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB), koja je vladala između 2009. i 2021., a sada je podržava 22-25 odsto Bugara. Dok je GERB otvoreno proevropski, pro-NATO i podržava Ukrajinu u njenom ratu protiv Rusije, stranka je tokom svoje vladavine držala Bugarsku u potpunosti zavisnom od ruskog gasa.
Ostale stranke od kojih se očekuje da uđu u parlament su: Nastavljamo promjene; Bugarska socijalistička partija, nasljednica Bugarske komunističke partije koja je vladala sama do 1989.; stranka Preporod; centristički Pokret za prava i slobode, koji podržavaju mnogi bugarski etnički Turci; i proevropski savez Demokratske Bugarske.
Čak 28 političkih stranaka i koalicija nalazi se na glasačkom listiću za prijevremene izbore u Bugarskoj, na četvrtom takvom glasanju za manje od dvije godine.
Dok vodeće mejnstrim stranke obično imaju nijansiranije stavove o Rusiji, manje bugarske stranke su otvorenije i entuzijastičnije u svojoj podršci Kremlju.
Nakon razmatranja javnih izjava predstavnika svih stranaka registrovanih na glasačkom listićima, Bugarski servis RSE procjenjuje da se čini da je 15 od 28 stranaka uglavnom proruski orijentisano.
Neke od ovih stranaka predlažu približavanje Rusiji i pozivaju Bugarsku da napusti Evropsku uniju i NATO. Drugi traže ukidanje sankcija Rusiji, posebno u vezi sa snabdijevanjem gasom. Neki, čak i ne pominjući zemlju kojom vlada predsjednik Vladimir Putin, naslanjaju se na stavove Kremlja kada govore o prijetnji "globalnog liberalizma" i moralnom padu Zapada.
Kada je riječ o rusofilima iz Preporoda otadžbine, stranka Nikolaja Malinova u svom programu navodi da su "svaki pokušaji uključivanja Bugarske u bilo kakve oblike neprijateljstva prema Rusiji štetni po naše nacionalne interese".
U izjavi povodom obilježavanja državnog praznika 3. marta, nekoliko dana nakon invazije na Ukrajinu, Malinov je pozvao bugarski narod da "široko otvore srca za našu oslobodilačku Rusiju".
Malinov je 2019. godine optužen za špijuniranje u korist Rusije, Putin ga je lično odlikovao Ordenom prijateljstva, a 2021. godine potpisao je mapu puta za saradnju sa vladajućom strankom Jedinstvena Rusija.
Isto tako, koalicija Pravedna Bugarska koja ujedinjuje Partiju ujedinjene socijaldemokratije i Partiju političkog pokreta socijaldemokrata insistira na "hitnoj obnovi" odnosa između Bugarske i Rusije. Jedan od kandidata na partijskoj listi, general Dimitar Šivikov, branio je postupke Moskve na početku rata. "Rusija ima svoje razloge. Pod pritiskom vanjskih sila, u Ukrajini je izvršen državni udar", rekao je on.
Još jedno poznato lice u koaliciji Pravedna Bugarska je Plamen Paskov, "političar i politikolog" koji se često pojavljuje na državnoj televiziji u Bjelorusiji. U svojim medijskim nastupima redovno govori o tome kako je korona virus izmišljotina, izbori u Sjedinjenim Državama lažirani i kako biznismen i filantrop Džordž Soroš (George Soros) organizuje slične proteste u Bugarskoj i Bjelorusiji.
Ima još mnogo primjera. Pokret nestranačkih kandidata želi obnovu i produbljivanje odnosa s Rusijom. Stranka Rad i razum Bugarske insistira na održavanju referenduma o izlasku iz NATO-a i EU kako bi "Bugarska vodila nezavisnu ekonomsku i vanjsku politiku", što je jasan odjek propagande Kremlja, koji tvrdi da su bivše sovjetske zemlje izgubile nezavisnost kada su se odlučile za ulazak u EU i NATO.
Govoreći na privatnom kanalu Eurokom u julu, Marija Koleva, predsjednica desničarske stranke pravnika Pravoto, kritikovala je tadašnjeg premijera Kirila Petkova nakon što je vlada protjerala 70 službenika ruske ambasade u Sofiji pod sumnjom za špijunažu.
"Neka počne istraga o tome da li je ta osoba izdala Bugarsku i nije nas uvela u rat pod stranim uticajem. Jer ovo je zločin protiv Bugarske", kazala je Koleva govoreći o Petkovu. U bugarskom političkom diskursu, slanje pomoći Ukrajini često se poredi sa "ulaskom u rat", što je stav koji je blisko povezano sa Kremljom.
Ivajlo Dičev, profesor kulturne antropologije na Univerzitetu u Sofiji, kaže da je jedan od razloga zašto Bugarska ima toliko proruskih stranaka taj što su "mnogi od ovih (političara) plaćeni ili su bili tradicionalni saradnici Sovjetskog Saveza, a sada i Rusije".
On kaže da neki od ovih političara mogu imati direktan finansijski interes vezan za njihovo politiziranje, dok drugi samo pokušavaju da iskoriste nezadovoljstvo ljudi.
"Drugi (razlog) je taj što mnogi ljudi u Bugarskoj vjeruju u čvrstu ruku, izgubili su vjeru u demokratiju, ako su je ikada imali, i dive se činjenici da negdje neki diktator, neki jak čovjek, može reći 'hajde' i riješiti sve probleme", kaže Dičev za Bugarski servis RSE. "Čak i u Italiji i Francuskoj, rusofilija je oblik otpora protiv bolesti demokratije."
Međutim, dominacija proruskih stranaka na bugarskoj političkoj sceni možda nije sve ono što se čini. Umjesto da je znak oživljavanja uticajne Rusije, to bi zapravo moglo biti sasvim suprotno. Povećanje stranaka koje zastupaju ideologiju naklonjenu Kremlju bi zapravo moglo odražavati sve veće nepovjerenje Bugara prema Rusiji.
U intervjuu za RSE, sociologinja Đenoveva Petrova iz sofijskog Alfa riserča (Alpha Research) kaže da je tradicionalni rejting od 60-70 odsto za Rusiju naglo pao od 24. februara, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Prema studiji Alfa riserča, pozitivno mišljenje o Putinu je palo sa 58 odsto između 2020. i 2022. na samo 32 odsto u martu.
Kremlj je postao još nepopularniji kada je ruska državna kompanija Gazprom u aprilu zaustavila isporuku gasa Bugarskoj. Masovno učešće rusofilskih stranaka, kaže Petrova, pokušaj je da se pozabavi tim padom popularnosti i da se preokrenu sve negativniji stavovi društva o Rusiji.
Čak i neke stranke koje se zalažu za ostanak u EU i NATO podržavaju Rusiju. Stefan Janev, čija stranka Bugarski uspon ima oko četiri procenta koji su neophodni za ulazak u parlament, izbačen je iz Petkovove vlade kao ministar odbrane nakon što je tvrdio da ruska invazija na Ukrajinu nije rat.
Janev je, poput Putina, proglasio "globalni liberalizam" svojim glavnim neprijateljem. U postu na Fejsbuku (Facebook) od 31. avgusta, Janev je rekao da prozapadni političari imaju "srce u Vašingtonu i da su u stanju rata s Rusijom", a potom ih je okrivio za prekid isporuke ruskog gasa. S obzirom na to da toliko stranaka pjeva iste pjesme, Petrova iz Alfa riserča kaže da to "stvara utisak i sugestiju da su takve (proruske) teze rasprostranjene".
Umjesto da samo traže poslanička mjesta, bugarske uglavnom proruske stranke postižu nešto drugo: popularizaciju ideja naklonjenih Kremlju koje su nekada bile na marginama, a sada su čvrsto u mejnstrimu.
Facebook Forum