Oko 2.500 migranata je vani, uglavnom u Unsko-sanskom kantonu (USK), koji su u planinama, u šumi u napuštenim zgradama. Pate zbog hladnoće, bolesti su u porastu i počeli su problemi za lokalno stanovništvo, upozorava u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) regionalni direktor Međunarodne agencije za migracije (IOM), Peter Van der Auweraert.

Još nema dogovora bosanskohercegovačkih vlasti na lokalnom i državnom nivou o tome kako će pomoći migrantima koji se nalaze u Bosni i Hercegovini (BiH), niti gdje će biti smješteno skoro 3.000 ljudi koji su van prihvatnih centara.

Dolazi sve lošije vrijeme i ukoliko se nešto ne poduzme ovi ljudi bi mogli spavati napolju po kiši i snijegu, kaže Van der Auweraert i dodaje da je potreban brz državni konsenzus kako bi se spriječila takva situacija.

Procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini trenutno oko 8.500 migranata i izbjeglica. Oko 6.000 ih je smješteno u sedam prihvatnih centara koliko ih je napravljeno u BiH. Pet centara je u USK, gdje je i najveći broj migranata i izbjeglica.

Pročitajte i ovo: Uskoro zatvaranje migrantskih kampova na zapadu BiH

Vlasti USK odlučile su da zatvore prihvatni centar "Bira" u Bihaću i početkom septembra počele su izmještanje migranata iz tog kampa i zabranile dalji prihvat. U njemu je trenutno oko 500 ljudi, a moglo bi biti smješteno još hiljadu.

Peter Van der Auweraert kaže kako je pitanje migrantske krize pitanje za cijelu državu i da je krajnje je vrijeme da se tako i tretira. Dodatno je zabrinut zbog lokalnih izbora, koji su u BiH zakazani za 15. novembar jer je to, kako kaže, teško vrijeme za konsenzuse ili saradnju.

Nemoguće je zaustaviti ulazak

RSE: Nema dogovora bh vlasti o tome kako će pomoći migrantima koji se nalaze u BiH – dolazi sve lošije vrijeme šta će biti sa ljudima koji su u ovom trenutku napolju?

Van der Auweraert: Vidimo u zadnje dvije zime da su ljudi vani. Imamo vjerovatno oko 2.500 migranata vani, uglavnom u USK, koji su u planinama, u šumi, u napuštenim zgradama. Viđamo ove ljude kako pate zbog hladnoće, vidimo da su bolesti u porastu a također su počeli problemi za lokalno stanovništvo. Ako migranti nisu imali gdje otići, vraćali su se u centar grada ili su provalili u napuštene zgrade. Situacija je za ove ljude postala ozbiljna iako znamo da je smještaj postoji.

Djeca migranti pod otvorenim nebom na zapadu BiH

RSE: Zašto je BiH došla u ovakvu situaciju kada je riječ o smještaju i zbrinjavanju migranata?

Van der Auweraert: Problem rješavanja migranske krize isti je od samog početka. Oni koji upravljaju migracijama odgovorni su na državnom nivou. Bilo je veoma teško na početku postići konsenzus na državnom nivou da se pitanje migracija gleda kao pitanje koje se tiče cijele zemlje, a ne samo USK, Kantona Sarajevo ili Tuzlanskog kantona.

Drugo, donošenje odluka u Bosni i Hercegovini je veoma kompleksno. I dok je država odgovorna, istovremeno je nemoguće ići naprijed, ako nema konsenzusa, ni saradnje između različitih nivoa vlasti - entitetskih, kantonalnih ili državnog nivoa. Ponekad mislim da je bosanskohercegovačko rješenje pitanja migranata da se zaustavi njihov dolazak u Bosu i Hercegovinu.

Pročitajte i ovo: 'Tjeraju nas iz Sarajeva, Banjaluke, Velike Kladuše i Bihaća, nigdje nas neće'

Može se vidjeti iz iskustva drugih zemalja da je nemoguće potpuno zaustaviti ulazak, sve dok migranti BiH koriste za tranzit da bi došli do ostalih dijelova Evropske unije. Mislim da je gledanje problema na drugačiji način u redu. Možda BiH ne želi da migranti budu u tranzitu kroz njenu teritoriju, ali ovo je nešto što će se nastaviti i mi možemo jedino kontrolisati trenutno stanje.

Zato moramo riješiti pitanje trenutne situacije. A to znači da su migranti u tranzitu kroz BiH i moraju imati adekvatan smještaj, a da to ne bude na račun i problem lokalnog stanovništva.

Vlasti žele da 'Bira' bude zatvorena

RSE: Rekli ste da ima mjesta za smještaj svih migranata koji su u BiH. Koje su to lokacije gdje oni sada u ovom trenutku mogu biti smješteni?

Van der Auweraert: Trenutno imamo tri velika smještajna kapaciteta u okolini Sarajeva za 3.500 ljudi. U USK imamo "Lipu" za 1.000 ljudi. Imamo Serdu i Boriće, koje primaju svaka po 3.000 ljudi, porodice i djeca su tu smješteni. Imamo i dva kontraverzna centra - "Miral" i "Bira". Svi centri su trenutno puni. Jedino "Bira" nije. "Bira" ima oko 500 ljudi unutra, a kapacitet je 1.500 mjesta. Ali vlasti na kantonalnom nivou odbijaju da IOM smjesti još migranata, zato što žele da "Bira" bude zatvorena.

Pročitajte i ovo: U Sarajevu nedovoljno policajaca

RSE: Zašto?

Van der Auweraert: To ih morate pitati, zašto hoće da zatvore centar "Bira". "Biru" je otvorilo Vijeće ministara BiH u martu prošle godine. Sada, da li će "Bira" ostati otvorena ili neće, to ne zavisi od IOM-a. Moja pozicija kao IOM-a je da "Bira" može biti zatvorena, ali moramo imati alternativu, ali mi nemamo alternativu.

Ako sutra ovih 500 ljudi bude moralo napustiti "Biru", oni nemaju gdje otići. Ne treba zaboraviti da 2.500 ljudi trenutno živi izvan centara. Veoma brzo rješenje bi moglo biti da se dozvoli smještaj u "Biri" u punom kapacitetu. Mogli bismo smjestiti 1.000 ljudi koji sada spavaju vani, ukoliko to dozvole lokalne vlasti. Drugo trenutno rješenje je da se napravi novi centar.

Pročitajte i ovo: Gallup: Svijet sve manje tolerantan prema migrantima

IOM je ranije upozorio vlasti da to ne treba biti centar u USK ili u Kantonu Sarajevo. Nije na IOM-u da odluči, to je na vlastima da odluče - da "Bira" nastavi da radi ili čak da se vratimo na normalne kapacitete na hiljadu i petsto ljudi, mi moramo imati dodatno mjesto da budemo sigurni da niko više neće spavati vani.

Finansiranje centara

RSE: Koliko novca do sada odvojeno za potrebe smještaja migranata u BiH i ko je finansirao sve dosada napravljene prihvatne centre, da li je sve finansirano iz sredstava koja je EU doznačila BiH za rješavanje migrantske krize?

Van der Auweraert: Do sada je EU dodijelila više od 50 miliona eura za rješavanje migrantske krize u Bosni i Hercegovini. Gdje je novac otišao – do sada je oko 40 miliona eura potrošeno, odnosno 35-36 miliona. Nešto od tog novca, sedam, osam miliona otišlo je na uspostavljanje centara koje vidite sada, na kupovinu kontejnera, na izgradnju infrastrukture – kuhinja, posteljine, obezbjeđenja grijanja.

Pročitajte i ovo: Papa Franjo šalje pomoć migrantima u BiH

Oko 25 miliona eura bilo je potrošeno na obezbjeđenje humanitarne pomoći u tim centrima. To znači - sve, od hrane, 18.000-20.000 obroka svakodnevno, obezbjeđenje odjeće, obuće, deka, zdravstvene zaštite. Ostatak novca potrošen je kao podrška bosanskohercegovačkim institucijama, na poslovima rješavanja migrantske krize.

Moram naglasiti da o raspodjeli novca odlučuje odbor koji uključuje također i predstavnike državne vlasti. Vlasti Bosne i Hercegovine treba da kažu gdje se novac treba usmjeriti. Ja izvještavam Vijeće ministara svakog mjeseca kako je novac trošen prethodnog mjeseca. Taj novac ne dolazi samo kao humanitarna pomoć, ne koristi ga samo IOM, koristi ga također Crveni krst, da osigura hranu, organizacija Pomozi.ba, koja obezbjeđuje hranu, UNICEF koji osigurava zaštitu djece, UNFPA koji rade na zaštiti žena među migrantima, UNHCR, sa fokusom na tražioce azila među migrantima.

• Specijal RSE - Migrantska kriza: Dvije godine lutanja kroz BiH

Osim novca koji obezbjeđuje EU, ima i drugih donatora, također. Na primjer, primili smo 500.000 dolara u vidu donacija od USAID-a, kao pomoć da se tokom pandemije osposobi "Lipa" kamp, u Unsko-sanskom kantonu, gdje se može smjestiti 1.000 ljudi, a također i da se provode mjere zaštite od korona virusa. USAID je osigurao novac za to. Nešto novca su donirale i vjerske organizacije, te Sberbanka i neki drugi.

Opasnost od zime na otvorenom

RSE: Može li BiH sada doći u situaciju da se ne koristi smještaj za koji je već potrošen novac, jer lokalne i državne vlasti ne mogu da se dogovore?

Van der Auweraert: Odgovor je ne - izuzev prihvatnog centra "Bira", gdje migranti čekaju na odluke vlasti na nivou države - šta će se desiti sa tim centrom.

Iskoristiću priliku da pomenem jedan izazov, a to je kamp "Lipa" u USK, koji je podignut da za vrijeme pandemije korona virusa nijedan migrant ne bi bio napolju. Taj kamp je za korišćenje za vrijeme ljeta. Što znači da je infrastruktura, kao što su šatori, prilagođena vremenskim uslovima. Postojala je ideja da se prilagodi zimskim uslovima ali treba, uz podršku domaćih vlasti izgraditi priključke za struju i vodu, jer kamp je poprilično udaljen. Bez toga je nemoguće ga pripremiti za zimu. Za sada to nije urađeno.

Pročitajte i ovo: Migranti u BiH: Bez korone, ali u teškim uvjetima

Rizik je da, kada zahladni, "Lipa" neće više biti mjesto gdje će migranti moći ostati. Jednostavno, uslovi neće biti prihvatljivi, sa snijegom i mrazom tokom noći. Već imamo problem sa 2.500 ljudi koji su na otvorenom prostoru. Ako "Lipa" postane neupotrebljiva imaćemo dodatno još 1.000 ljudi bez rješenja za zimske uslove. Zato sam zabrinut - u šta idemo. Brojevi mogu ići dolje, ako neki migranti pređu u Hrvatsku, a drugi se vrate nazad. Brinem se za oko 3.000 ljudi koji će dočekati zimu na otvorenom.

RSE: Ko je odgovoran za to?

Van der Auweraert: Nije pravo vrijeme, a ni pogodno kazati ko je kriv za ovo ili ono, to je za raspravu. Dvije stvari treba da se dogode.

Prva je da je neophodan brz državni konsenzus - znači, kako se suočiti sa ovom migrantskom situacijom - kako izbjeći da tri hiljade ljudi spava napolju, sa problemima tih migranata i lokalnog stanovništva.

Drugo, moramo imati jednu vrstu konsenzusa u saradnji nižih nivoa vlasti i države. Država neće moći nešto primijeniti ako lokalne vlasti ne sarađuju.

Migranti dolaze iz Crne Gore u Trebinje, iz Srbije u Republiku Srpsku, nalaze se u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu, USK, a ima ih u Kantonu 10. Nije to problem tih nekoliko kantona - to je pitanje za cijelu državu, i krajnje je vrijeme da se tako i tretira. To zahtijeva državni konsenzus da bi se pronašlo pravo rješenje. Nemamo više vremena.

Pročitajte i ovo: Žičana ograda već do graničnog prelaza Srbije i Severne Makedonije, detalji ’strogo poverljivi’

Uz to, moja dodatna zabrinutost jesu lokalni izbori - sredinom novembra, a to vrijeme teško je za konsenzuse ili saradnju. Iskreno, nemamo izbora. Zima stiže veoma brzo i ako hoćemo neke nove centre onda ih treba i napraviti. A za to treba vremena, kao i za potrebne dozvole od vlasti i za infrastrukturu.

Pročitajte i ovo: Migrantske porodice ispred Ušivka smještene u kampove

Odgovornost je na državi

RSE: Ima li odgovornosti Ujedinjenih nacija (UN) i EU?

Van der Auweraert: Sa pravnog gledišta ako migranti dođu na teritoriju BiH ili bilo koje zemlje, odgovornost je te države da se bave tim ljudima. Bilo da im daju pristup azilantskom procesu ako žele da se prijave za azil u Bosni i Hercegovini, bilo da im se omogući pristup osnovnoj humanitarnoj pomoći dok su u zemlji ili da su to neke druge mjere prema državnom zakonu - to je prva i najvažnija obaveza države.

Što se tiče UN-a i EU, naša funkcija je prilično jasna, ja mogu pričati samo za UN. Naša funkcija je da podržimo vlasti da se pokušaju izboriti s tim relativno novim „fenomenom“ za BiH – da ima migrante i izbjeglice koji prolaze preko njene teritorije.

Uloga UN-a i IOM-a je da podržimo vlasti, nije do nas da odlučimo šta bi se trebalo desiti sa migrantima i izbjeglicama koji dolaze na teritoriju Bosne i Hercegovine. To je na BiH da odluči, prema državnim zakonima, ali također i prema međunarodnim konvencijama koje je potpisala BiH - da li je to konvencija o izbjeglicama, konvencija o ljudskim pravima ili drugi međunarodni zakoni koji se primjenjuju u BiH - naravno da trebaju biti uzeti u obzir.

Znači, prva odgovornost je Bosne i Hercegovine, ali je također jasno da BiH treba i dobila je puno međunarodne finansijske pomoći od EU, operativno od IOM-a i drugih UN-ovih agencija, da se nosi sa situacijom. Ali naš odgovor zavisi od političkih odluka bosanskohercegovačkih vlasti.

Pročitajte i ovo: Bh. ministar sigurnosti: Prioritet zatvoriti i kontrolisati istočnu granicu BiH

RSE: Šta je, prema vašem mišljenju, rješenje za više od osam hiljada ljudi koliko se procjenjuje da je migranata i izbjeglica u BiH?

Van der Auweraert: Mislim da rješenje počinje i završava obezbjeđivanjem službenog smještaja. Tako je prva stvar koja je apsolutno potrebna da se stvore dodatni kapaciteti. Koliko dodatnog kapaciteta trebamo, zavisi od budućnosti kampa "Bira" i zavisi od budućnosti kampa "Lipa". Ali je jasno da moramo imati smještaj koji može udomiti tih 8.500 ljudi koje imamo u Bosni i Hercegovini. I ako je to uspostavljeno, onda se tamo mogu pružati usluge. To je za mene, kratkoročno, apsolutni prioritet.

Ovo naglašavam jer je veoma važno. Obezbjeđivanjem ovog smještaja ne pomaže se samo migrantima, nego se također pomaže i lokalnom stanovništvu BiH, posebno ljudima iz mjesta poput Velike Kladuše i Bihaća, koji će biti prvi kojima će svakodnevni život biti prekinut ako budemo imali stotinu i više migranata koji spavaju na ulicama preko zime.