Bilbordi, televizijske reklame, objave u štampanim medijima i društvenim mrežama, emitovanje snimljenih materijala nosilaca izbornih lista, obilježavaju izbornu kampanju za parlamentarne izbore u Crnoj Gori 30. avgusta.
U ambijentu kada je mjerama za sprječavanje širenja zaraznih bolesti, zbog korona virusa, dozvoljeno okupljanje najviše 50 osoba u zatvorenom i 100 pristalica na otvorenom prostoru, kampanja je dominantno preseljena na virtuelni prostor i elektronske medije.
Nakon višemjesečne političke i društvene krize izazvane, između ostalog, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i protestima Srpske pravoslavne crkve, koje je podržavao dio opozicije, koja je praćena oštrom političkom retorikom, početak izborne kampanje protiče u mnogo mirnijoj atmosferi, smatraju crnogorski politički analitičari.
Boris Raonić iz Građanske alijanse ocjenjuje da je tokom ranijih izbornih procesa bilo mnogo više govora mržnje.
"Većina partija je odlučila da šalje mnogo manje radikalnih poruka, kakve smo imali prije pola godine ili na prethodnim izborima. Tada je bilo mnogo primjera i govora mržnje. Očigledno su partije angažovale stratege sa strane koji su procijenili da ono što smo viđali u prethodne tri decenije nije moglo da proizvede efekat. Jer oni glasači, kojima je bliska ta radikalna retorika, već su opredijeljeni. Možda su partije sada mudrije i odlučile da uđu u ono biračko tijelo gdje se, u stvari, i ostvaruje većina na izborima", riječi su Raonića.
Crnogorski političari u predizbornoj kampanji
Politički analitičar Sergej Sekulović kaže da su političke partije objektivno spriječene da sprovode klasičnu političku kampanju kroz terenski rad sa građanima i organizovanjem političkih skupova.
Retorika političkih konkurenata je u ovom trenutku, primjećuje Sekulović, više pomiriteljska, nego oštra i energična kakva se očekivala.
"Činjenica je da su prve poruke političkih aktera pomiriteljskog karaktera, da nemaju tu oštricu na koju su nas navikli. Logično je da su opozicione partije sklopile neki pakt o nenapadanju i da između njih ne postoji teška retorika. A ono što su poruke u odnosu na vlast, osim nekih konstrukcija koje su se ustalile i postale dio rječnika, ne vidim tu vrstu negativne enegije ili negativnog naboja", kaže Sergej Sekulović koji procjenjuje da bi sadašnja mirnija politička retorika mogla dobiti svoj smisao nakon izbora 30. avgusta.
Pročitajte i ovo: Bešić: Od građanskog bloka zavisi ishod izbora u Crnoj Gori"Možda politički akteri procjenjuju šta poslije 30. avgusta u kontekstu pozicioniranja i budućih procesa pogotovo vezanih za evropske integracije pa pokušavaju da se predstave kao konstruktivan akter koji je spreman da otvori prostor za neke druge političke procese", dodaje Sekulić.
Šta su građani do sada mogli čuti u kampanji?
- Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS), na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović a nosilac izborne liste aktuelni premijer Duško Marković, građanima obećava evropski kvalitet života, stabilnost države, ekonomsku i socijalnu sigurnost građana, pozivajući se na dosadašnje tridesetogodišnje upravljanje državom.
- Koalicija 'Za budućnost Crne Gore, koju predvodi opozicioni Demokratski front (DF) čiji je nosilac liste vanstranačka ličnost profesor Zdravko Krivokapić, najavljuje odbranu imovine Srpske pravoslavne crkve i obećavaju bolju budućnost građana Crne Gore. Aktuelnih lidera Demokratskog fronta, Andrije Mandića i Milana Kneževića nema na visokim pozicijama izborne liste. Pored, široj javnosti manje poznatog profesora Krivokapića, u vrhu liste 'Za budućnost Crne Gore' je i Marko Milačić, predsjednik vanparlamentarne 'Prave Crne Gore', koji je prethodnih godina predvodio anti-NATO kampanje i promovisao rusku politiku.
- Pod sloganom 'Mir je naša nacija' koalicija, koju predvodi opoziciona Demokratska Crna Gora Alekse Bečića, namjerava da Crnu Goru povede u Evropsku uniju uz obećanje da će uticati na prevazilaženju aktuelnih podjela u državi. Na njihovoj listi visoko je rangiran Miodrag Lekić, predsjednik Demosa i nekadašnji predsjednički kandidat DF-a iz 2012. godine.
- Opoziciona Socijaldemokratska partija (SDP) kampanju je fokusirala na ekonomski i socijalni položaj građana, najavljujući da će u naredne četiri godine raditi na povećanju prosječne plate sa sadašnjih 515 na 700 eura. SDP, tadašnjeg lidera Ranka Krivokapića, do prije pet godina bio je u višegodišnjoj koaliciji sa Đukanovićevim DPS-om.
- Koalicija 'Crno na bijelo', koju predvodi Građanski pokret URA (Ujedinjena reformska akcija), najavljuju borbu za očuvanje životne sredine i za bolji status mladih u Crnoj Gori. Koaliciju pored URE Dritana Abazovića čini nekoliko manjih organizacija i partija. Koaliciju je podržalo više od 150 intelektualaca, različitih ideoloških uvjerenja.
- Socijaldemokrate Ivana Brajovića, nastale cijepanjem jedinstvenog SDP-a 2015. godine, koji su ostali lojalni Đukaovićevom DPS-u sa kojim čine aktuelnu vlast, između ostalog, obećavaju drugačiji odnos u oblasti zauzimanja pozicija i zapošljavanja u državnim institucijama.
- Partije i koalicije koje okupljaju manjinske narode uglavnom se obraćaju svojim nacionalnim zajednicama obećavajući borbu za bolji status, te da će se zalagati za prihvatanje različitosti kao temeljne vrijednosti u Crnoj Gori:
- Za glasove albanske zajednice bori se osam albanskih partija organizovanih u dvije koalicije. Jedna je Albanska lista na čelu sa potpredsjednikom Skupštine Genci Nimanbeguom i predsjednikom Opštine Tuzi Nikom Đeljošajem. Drugu koaliciju 'Jednoglasno' predvodi Fatmir Đeka iz Ulcinja;
- Bošnjačka stranka nastupa samostalno, a u naslovu slogana je ime Rafeta Husovića, aktuelnog potpredsjednika Vlade iz te partije;
- Za glasove Hrvata kojih u Crnoj Gori ima manje od jedan posto, bore se dvije partije sa nacionalnim predznakom: Hrvatska građanska inicijativa i novoformirana Hrvatska reformska stranka.
Pročitajte i ovo: Fejsbuk političke kampanje u Crnoj Gori: Znaće se ko i koliko plaća da se reklamiraGovoreći o retorici političkih konkurenata u ovoj fazi kampanje, koja je zvanično počela 5. avgusta predajom izbornih lista, Boris Raonić kaže da očekuje zaokret od trenutno mirne kampanje.
"Siguran sam da će političke partije, makar na incidentnom nivou, slati radikalnije poruke, kako se bude približavao izborni dan. Vidjećemo takođe kako će izgledati politička sučeljavanja stranaka i koalicija", ističe Raonić.
I Sergej Sekulović smatra da učesnici izborne trke neće moći da izbjegnu slanje oštrih poruka.
"U momentu kada se fokus kampanje preseli na TV duele, sigurno će retorika biti oštrija jer će partije ipak morati da jasnije definišu svoju poziciju. Moraće da ubijede građane zašto da glasaju upravo za njih, a ne za njihove konkurente, pogotovo ako se radi o srodnim ciljnim grupama birača", smatra Sekulović.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održaće se 30. avgusta. Istog dana biće i lokalni izbori u Andrijevici, Budvi, Gusinju, Tivtu i Kotoru.
U izbornoj trci učestvuje 11 političkih subjekata, od koji je pet političkih partija i šest koalicija.