Da li usvojeni set zakona koji bi trebalo da regulišu oblast pravosuđa sami po sebi obećavaju napredak i da li i dalje postoji opasnost da legislativa, u nedostatku političke volje, ostane mrtvo slovo na papiru.
Poslanici crnogorske skupštine usvojili su u četvrtak uveče zakone o sudovima, Sudskom savjetu i Ustavnom sudu, kao i o državnom i specijalnom državnom tužilaštvu.
Iako je potencirana činjenica da su ti zakoni rađeni na osnovu sugestija Venecijanske komisije otvoreno je pitanje da li će te izmjene same po sebi omogućiti napredak u ključnim pregovaračkim oblastima 23 i 24 u kojima država za sada ima nezadovoljavajuće rezultate.
Evropska komisija je pozdravila usvajanje seta zakona koji je prema ocjeni Dirka Langea, zvaničnika komisije, neophodan preduslov za aktivnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali je naglašeno da se kasni i da do sada nema očekivanih rezultata.
Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje kaže da je i usvajanje ove legislative svojevrsno priznanje ogromnih problema u pravosuđu.
Boris Marić
"Samo usvajanje legislative ne može da riješi suštinske probleme crnogorskog pravosuđa i tu onda dolazimo do osnovnog problema a to je kadrovska konstelacija koja je decenijama rađena uz ogroman upliv političkog uticaja odnosno uticaja vladajuće strukture. Da bi napravili ozbiljne rezove i reformu pravosudnog sistema morali bi, prije svega, da napravimo strategiju kadrovskog i unaprijeđenje samog sistema", kaže Marić.
Advokat Goran Rodić kaže da novousvojeni set zakona sigurno donosi neka poboljšanja u odnosu na ranija rješenja i njihovu razradu.
"Međutim, ono što je problem nevezano samo za ove nego i za druge zakone koji se ishitreno donose je njihova implementacija i problemi u primjeni tih zakonskih rješenja. Do sada su, takođe, postojeća zakonska rješenja upućivala i na osnovu njih se mogla vršiti prava selekcija kadrova u pravosuđu i utvrđivati profesionalna odgovornost ljudi u tom sistemu. Međutim, svjedoci smo da ništa od toga nije bilo tako da zakoni sami po sebi, ako se ne primjenjuju i nemaju neki poseban značaj", navodi Rodić.
Zoran Miljanić iz Demokratskog fronta, takođe, strahuje da će zakoni koji donose neka dobra rješenja ostati mrtvo slovo na papiru.
"Nažalost kod nas nema političke volje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i to je suština čitave priče, koju uviđa i Evropska komisija iz koje u poslednje vrijeme stižu veoma oštre reakcije", smatra Miljanić.
Boris Marić kaže da je i pored dobrih rješenja opstao jak politički uticaj na pravosuđe.
"Kod usvojenih novih zakona odmah smo vidjeli, iako smo dobili dvotrećinsku većinu za izbor sudskog savjeta, izbor tužioca, neke pomake u političkom smislu smo napravili u nadi da će donijeti određene poboljšanje. Međutim, imali smo na sceni prilično neprimjeren politički dogovor za ono što je potreba reformskog procesa u pravosudnom sistemu. Tako da smo dobili na primjer i Ustavni sud, Sudski savjet, Tužilački savjet - noseće institucije koje bi trebalo da sprovedu reformu u pravosudnom sistemu i kontrolišu kadrovska rješenja - sva su ta tijela dominantno formirana pod partisjkim uticajem u procesu partijske raspodjele", zaključuje Boris Marić.