Za usvajanje ustavnih promjena izjasnila se većina poslanika Skupštine Crne Gore, čime je ova država za korak bliža otvaranju ključnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom u oblasti vladavine prava, bezbjednosti i temeljnih sloboda. Ustavnim promjenama omogućavaju se uslovi za depolitizaciju pravosuđa i institucionalnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na čemu insistira Evropska unija.
Ustavne promjene u oblasti pravosuđa predstavio je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić koji je rekao da ustavne promjene predstavljaju unapređenje normative i naglasio da su rješenja autentična, odnosno da nema uporednih iskustava. Krivokapić je naglasio da od pravosuđa očekuje bolje rezultate nego do sada:
"Ni do sada nije bilo prepreke da sudska vlast obavlja bolje svoj posao. Ovo su poboljšanja, ovo je garancija više, ovo je model više ali ni do sada nije bilo prepreka da oni bolje obavljaju svoj posao. Javnost, a i mi kao predstavnici te javnosti, imaćemo dovoljno oruđa da nagradimo uspjehe ali i da tražimo više rezultata tamo gdje ih nema", rekao je Krivokapić.
Usvajanje ustavnih promjena će između ostalog značiti da će se stvoriti uslovi za depolitizaciju pravosuđa, odnosno da će vrhovni državni tužilac, i sudije Ustavnog suda ubuduće biti birani dvotrećinskom većinom u prvom krugu, ili tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja.
Ustavne promene u oblasti pravosuđa uslov su za otvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a koja se odnose na vladavinu prava, bezbednosti i temeljne slobode. Da je Evropska Unija zainteresovana za usvajanje ustavnih promjena govori činjenica da sjednicu parlamenta prate ambasadori država članica i šef Evropske unije u Crnoj Gori.
I Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista je podsjetio na negativne posljedice u slučaju da Ustavne promjene ne budu usvojene:
Za usvajanje ustavnih promjena izjasnili su se svi poslanički klubovi, osim najjače opozicione grupacije Demokratski front, čiji je lider Miodrag Lekić saopštio da njihovi uslovi nisu ispunjeni, a među kojima je odredba o nezastarjevanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
I njegov kolega Predrag Bulatović je ocjenio da su ustavne promjene farsa:
"Ovdje se u Parlamentu od strane DPS-a želi stvoriti utisak da je riječ o prazniku demokratije. Nije tačno. Do ovoga dana je došlo na osnovu pritisaka Evropske komisije, Venecijanske komisije, i onoga što je trulo u državi Crnoj Gori pod vođstvom DPS-a, prije svega", naglasio je Bulatović.
Oštra polemika
Opozicione partije koje su podržale izmjene Ustava, Pozitivna Crna Gora i Socijalistička nariodna partija, su ocijenile da im je motiv da izbor čelnika najviših pravosudnih funkcija ne bude u rukama isključivo vladajuće Demokratske partije socijalista.
Parlamentu se obratio i ministar pravde Duško Marković koji je ocijenio da same ustavne promjene neće automatski značiti bolje sudstvo:
"Ove ustavne promjene ne znače da ćemo imati automatski i bolje sudije, efikasnije i odgovornije sudije. Rekao sam više puta da sudije ne čini toga nego moralni, profesionalni i svaki drugi kredibilitet, njegova sposobnost da svakoga dana savladava prepreke na putu uspostavljanja zakona i poštovanja zakona", pojasnio je Marković.
I ova sjednica Skupštine Crne Gore nije prošla bez tenzija. Nebojša Medojević iz Demokratskog fronta oštro je govorio protiv Demokratske partije socijalista, na šta je uslijedio odgovor iz najjače stranke.
"Ja vjerujem da su Crnogorci hrabar narod i vjerujem da imaju osjećaj morala, osjećaj etike, solidarnosti. Kažem da se svako rodi dobar i pošten i da ima osjećaj za pravdu. Čak su i neki eksperimenti pokazali da i neke životinje pokazuju osjećaj za pravdu", rekao je Medojević.
Reagovao je Zoran Vukčević iz DPS-a:
"To prelazi sve granice i tražim pauzu dok se Medojević ne izvini. Čovjek koji ide u kampove za obuku da bi rušio vlast u Crnoj Gori, koji je radio sa mafijom iz Zemunskog klana", rekao je Vukčević.
Pregovori političkih partija o ustavnim promjenama trajali su više od dvije godine. Za to vrijeme, opozicija je prvobitno zahtjevala da se Ustav ujedno promjeni i u oblasti identitetskih pitanja, odnosno, promjene himne i zastave.
Pored toga, dugo vremena su političke partije različito tumačile preporuke Venecijanske komisije o nivou promjena Ustava u oblasti pravosuđa.
Venecijanska komisija je tri puta davala mišljenje i preporuke o ustavnim promjenama.
Opozicija je optuživala vladajuće partije da izbjegavaju depolitizaciju pravosuđa, a međunarodna zajednica i Evropska unija je u svojim izvještajima ukazivala da je pravosuđe pod jakim politikim uticajem.
Ustavne promjene u oblasti pravosuđa predstavio je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić koji je rekao da ustavne promjene predstavljaju unapređenje normative i naglasio da su rješenja autentična, odnosno da nema uporednih iskustava. Krivokapić je naglasio da od pravosuđa očekuje bolje rezultate nego do sada:
"Ni do sada nije bilo prepreke da sudska vlast obavlja bolje svoj posao. Ovo su poboljšanja, ovo je garancija više, ovo je model više ali ni do sada nije bilo prepreka da oni bolje obavljaju svoj posao. Javnost, a i mi kao predstavnici te javnosti, imaćemo dovoljno oruđa da nagradimo uspjehe ali i da tražimo više rezultata tamo gdje ih nema", rekao je Krivokapić.
Usvajanje ustavnih promjena će između ostalog značiti da će se stvoriti uslovi za depolitizaciju pravosuđa, odnosno da će vrhovni državni tužilac, i sudije Ustavnog suda ubuduće biti birani dvotrećinskom većinom u prvom krugu, ili tropetinskom većinom u drugom krugu glasanja.
Ustavne promene u oblasti pravosuđa uslov su za otvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a koja se odnose na vladavinu prava, bezbednosti i temeljne slobode. Da je Evropska Unija zainteresovana za usvajanje ustavnih promjena govori činjenica da sjednicu parlamenta prate ambasadori država članica i šef Evropske unije u Crnoj Gori.
I Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista je podsjetio na negativne posljedice u slučaju da Ustavne promjene ne budu usvojene:
Ranko Krivokapić u obraćanju poslanicima
"Da li treba i na kraju podsjetiti na ono što nam je decidno saopšteno – ako ne usvojite amandmane na Ustav u dijelu pravosuđa u skladu sa stavovima Venecijanske komisije zaboravite na evropske integracije u narednih godinu", ukazao je Vuković.Za usvajanje ustavnih promjena izjasnili su se svi poslanički klubovi, osim najjače opozicione grupacije Demokratski front, čiji je lider Miodrag Lekić saopštio da njihovi uslovi nisu ispunjeni, a među kojima je odredba o nezastarjevanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
I njegov kolega Predrag Bulatović je ocjenio da su ustavne promjene farsa:
"Ovdje se u Parlamentu od strane DPS-a želi stvoriti utisak da je riječ o prazniku demokratije. Nije tačno. Do ovoga dana je došlo na osnovu pritisaka Evropske komisije, Venecijanske komisije, i onoga što je trulo u državi Crnoj Gori pod vođstvom DPS-a, prije svega", naglasio je Bulatović.
Oštra polemika
Opozicione partije koje su podržale izmjene Ustava, Pozitivna Crna Gora i Socijalistička nariodna partija, su ocijenile da im je motiv da izbor čelnika najviših pravosudnih funkcija ne bude u rukama isključivo vladajuće Demokratske partije socijalista.
Parlamentu se obratio i ministar pravde Duško Marković koji je ocijenio da same ustavne promjene neće automatski značiti bolje sudstvo:
"Ove ustavne promjene ne znače da ćemo imati automatski i bolje sudije, efikasnije i odgovornije sudije. Rekao sam više puta da sudije ne čini toga nego moralni, profesionalni i svaki drugi kredibilitet, njegova sposobnost da svakoga dana savladava prepreke na putu uspostavljanja zakona i poštovanja zakona", pojasnio je Marković.
I ova sjednica Skupštine Crne Gore nije prošla bez tenzija. Nebojša Medojević iz Demokratskog fronta oštro je govorio protiv Demokratske partije socijalista, na šta je uslijedio odgovor iz najjače stranke.
"Ja vjerujem da su Crnogorci hrabar narod i vjerujem da imaju osjećaj morala, osjećaj etike, solidarnosti. Kažem da se svako rodi dobar i pošten i da ima osjećaj za pravdu. Čak su i neki eksperimenti pokazali da i neke životinje pokazuju osjećaj za pravdu", rekao je Medojević.
Reagovao je Zoran Vukčević iz DPS-a:
"To prelazi sve granice i tražim pauzu dok se Medojević ne izvini. Čovjek koji ide u kampove za obuku da bi rušio vlast u Crnoj Gori, koji je radio sa mafijom iz Zemunskog klana", rekao je Vukčević.
Pregovori političkih partija o ustavnim promjenama trajali su više od dvije godine. Za to vrijeme, opozicija je prvobitno zahtjevala da se Ustav ujedno promjeni i u oblasti identitetskih pitanja, odnosno, promjene himne i zastave.
Pored toga, dugo vremena su političke partije različito tumačile preporuke Venecijanske komisije o nivou promjena Ustava u oblasti pravosuđa.
Venecijanska komisija je tri puta davala mišljenje i preporuke o ustavnim promjenama.
Opozicija je optuživala vladajuće partije da izbjegavaju depolitizaciju pravosuđa, a međunarodna zajednica i Evropska unija je u svojim izvještajima ukazivala da je pravosuđe pod jakim politikim uticajem.