Kriza u Crnoj Gori: EU, predsjednik i opozicija zabrinuti 'zbog kršenja Ustava'

Poslanici opozicije sprječili održavanje sjednice Skupštine 20. decembar 2024.

U cilju rešavanja ustavne krize 20. decembra održan je sastanak opozicije sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem sa koga je zatraženo stavljanje van snage odluka parlamentarne većine o penzionisanju sudija Ustavnog suda.

Evropska unija zabrinuta

Evropska unija je zabrinuta zbog odluke Skupštine da prekine mandat sudiji Ustavnog suda, saopšteno Radiju Slobodna Evropa iz Evropske komisije.

Portparol EK Gijom Mersije pozvao je sve institucije u zemlji da poštuju Ustav i vladavinu prava.

"Ovo je ključno za evropski put Crne Gore. Ustavom je utvrđeno da je samo na Ustavnom sudu da odlučuje o prestanku mandata sudiji te institucije", rekao je Mersije.

Ambasada SAD u Podgorici je upozorila 18. decembra da odluke o mandatu sudija treba donijeti "u potpunosti u skladu s Ustavom i zakonima".

Odluka o penzionisanju troje sudija donijeta je na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore iako je to u isključivoj ingerenciji Ustavnog suda.

Opozicija je to okarakterisala kao ustavni puč.

"Nema redovnog političkog života dok se stvari ne vrate u institucionalni red", kazao je predsjednik opozicione Demokratske partija socijalista Danijel Živković nakon sastanka sa Milatovićem.

U skladu sa tim, opozicija je danas spriječila premijera Milojka Spajića da odgovara na pitanja poslanika u Skupštini, a potom i da se obrati novinarima u holu - stali su ispred njega i duvali u pištaljke.

Nešto kasnije on je u zgradi Vlade održao konferenciju za medije na kojoj je rekao da opozicija pokušava da izazove krizu.

"Ja ne vidim krizu. Ustavna kriza je kad ne radi Ustavni sud. Imamo pet od sedam sudija, imamo kvorum", istakao je premijer Spajić.

Osim sastanka Milatovića sa opozicijom, povodom ustavne krize odvojen sastanak održale su stranke Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.

Oni su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog aktuelne polarizacije političke scene koju je dodatno opteretila odluka Ustavnog odbora koju su ocijenili neustavnom.

Sa "susreta na vrhu" predsjednika Milatovića i premijera Spajića, koji je održan kasno uveče nije bilo izjava.

Njih dvojica su u višemjesečnom političkom konfliktu a po pitanju aktuelne ustavne krize imaju suprotstavljene stavove.

Milatović i opzicija se oštro protive odlukama o načinu penzionisanja sudija Ustavog suda, koje su izglasali Spajićev Pokret Evropa sad, prosrpske i stranke proruskog Demokratskog fronta, koje su na vlasti u Crnoj Gori.

Spajić, je nakon što su njegovi poslanici na Odboru glasali za "penzionisanja sudija", od Ustavnog suda zatražio mišljenje o prestanku mandata sudija.

Pročitajte i ovo: Vlast preuzela nadležnost Ustavnog suda, upozorio crnogorski predsjednik Milatović

Kako je došlo do krize?

Od predviđenih sedam, Ustavni sud trenutno ima šest sudija, jer je jedan nedavno penzionisan a procedura izbora novog nije ni počela.

Ustavna kriza nastala je oko načina penzionisanja još troje sudija.

Ustav Crne Gore jasno propisuje da samo Ustavni sud na sjednici može konstatovati koje sudije su ispunile uslov za penzionisanje.

Vaš browser nepodržava HTML5

Opozicija blokira Skupštinu Crne Gore protiveći se 'ustavnom puču'

U članu 154 piše "da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje (sudija) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu".

Na osnovu tog obavještenja Skupština konstatuje prestanak funkcije sudija.

Pročitajte i ovo: Na odboru u Skupštini Crne Gore bačena dimna bomba, opozicija tvrdi da je izvršen ustavni puč

U spornom slučaju, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice tog suda Snežane Armenko, konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija.

Odlučio je i da se raspiše oglas za izbor novih.

Istog dana, na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji Dragani Đuranović.

Za ostalo dvoje nije mogao jer je to u "nadležnosti" predsjednika države, na čiji predlog su svojevremeno birani za sudije.

Penzionisanjem troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi blokiralo proces odlučivanja do izbora novih.

Od tih potencijalno četvoro nedostajućih sudija, dvoje novih predlaže Skupština a dvoje predsjednik države. Da bi bili izabrani u parlamentu, moraju da dobiju podršku 54 poslanika od 81.

Sastanak Milatović - opozicija

Osim lidera DPS, Danijela Živkovića, na sastanku sa Milatovićem bili su predstavnici URA, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative(HGI).

Predsjednik Jakov Milatović

Poruka vladajuće većine je da svako može da preuzme ulogu Ustavnog suda, ako ima dovoljan broj glasova, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.

"Ustavni puč odvija se režiji diletanata koje predvodi Milojko Spajić, a izvodi Andrija Mandić. Odlučni smo da zajedničkim potezima odbranimo Ustav", naveo je lider Pokreta URA Dritan Abazović.

Premijer Spajić sa kabinetom napušta Skupštinu

On je pozvao predstavnike manjinskih partija, koji su u vlasti, da im se pridruže kao i poslanike Spajićevog Pokreta Evropa sad, a koji, "smatraju da njihove kolege ne rade dobar posao".

Pored svih različitosti opozicija se ujedinila da odbrani ustavni poredak, poručio je predsjednik HGI Adrijan Vuksanović.

Milatović je nakon sastanka ocijenio da je situacija veoma ozbiljna, jer je Odbor protivpravno i protivustavno djelovao:

"Partija premijera bila je odlučujući faktor, zato što su imali četiri poslanika u Ustavnom odboru koji je na kraju preuzeo nadležnosti Ustavnog suda. Čini mi se da je izlaz iz ove situacije da se poništi odluka Ustavnog odbora".

Sastanak Milatovića i Spajića

Uoči sastanka premijer Spajić je rekao da će mu primarni zadatak biti "da Milatovića izvuče iz zagrljaja DPS-a i ostatka opozicije".

Dodao je da ne vidi ideološke razlike između Milatovića i njega.

Oni, nakon četvoročasovnog sastanka, koji je završen pred ponoć, nisu davali izjave za medije.

Spajić i Milatović su bili su ministri u prvoj Vladi, nakon smjene vlasti DPS-a 2020.

Nakon 'pada' te Vlade, formirali su stranku Pokret Evropa sad po nazivu programa kojim su građanima povećane plate a koji im je donio popularnost.Prošle godine Milatović je pobijedio na predsjedničkim a Spajić postao premijer nakon parlamentarnih izbora.

Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju.

Pročitajte i ovo: Sukob predsjednika i premijera prepreka na putu evropskih integracija Crne Gore?