Sudije u Crnoj Gori rijetko uzimaju mito, ali intervencije kroz poznanstva sa sudijama predstavljaju jedan od ključnih problema u borbi protiv korupcije u sudstvu.
Reforma i stvaranje ambijenta za funkcionisanje nezavisnog pravosuđa jedan su od preduslova za odredidjivanje datuma pocetka pregovora CG o članstvu u EU.
Nedavno istraživanje "Rizici korupcije u sudskom sistemu i biznis sektoru" koje je predstavio istraživač i profesor Miloš Bešić ukazuje na to da sudije u Crnoj Gori rijetko uzimaju novac za usluge, te da su ključni problem u njihovom radu intervencije i autocenzura, što dovodi do različitog tumačenja istog zakona.
Miloš Bešić za Radio Slobodna Evropa teoriju o zloupotrebi poznanstava u sudstvu ovako pojašnjava.
"Ta mreža statusa podrazumijeva jedan sistem, rekao bih kontinuiranog činjenja, usluga jedni drugima i na taj način se zaista proizvodi jedna vrsta, ne bih rekao kršenja zakona i propisa jer se to rijetko dešava. Ali znate u zoni gdje zakoni važe oni mogu biti interpretirani i reinterpretirani na različite načine", kaže Bešić.
Pravni ekspert Stanko Marić se slaže da detektovani problem predstavlja ozbiljno ograničenje i dodaje da za njega ovakav rezultat iz istraživanja nije iznenađenje.
"To je jednostavno prisutno kod ljudi kroz dugo vršenje autoritarnih, nedemokratskih vlasti gdje je uvijek postojala jedna birokratija koja je bila daleko od građana i na žalost sve ovo vrijeme demokratskog razvoja nije se tu mnogo nečega bitnog promijenilo. I dalje je administracija spora, neodgovorna, podložna različitom tumačenju zakona, povlađivanju pojedincima, je li to neka drugarska, komšijska, prijateljska, politička ili interesna veza", kaže Marić.
Miloš Bešić kaže da je politika kičma takozvane statusne mreže, ali podvlači da nije njen jedini i isključivi element.
"Dakle, to je jedan nivo. Ispod tog nivoa postoje prijateljske, porodične i druge veze i to su dva nivoa koja su ključna i međusobno se nerijetko preklapaju. Ja znam da često bude da je to interpretacija vezana za vladajuću partiju i dobar dio mreže jeste vezan za vladajuću partiju ali se mora imati u vidu da po vrlo sličnom mehanizmu funkcionišu i pripadnici opozicionih partija i dakle to nije nešto što je isključivo vezano za jednu partiju. Naprosto svi rade isto ali partija na vlasti je u tome najuspješnija. Najuspješnija je upravo zbog toga što je na vlasti i ima taj neki dvadesetogodišnji bekgraund u funkcionisanju birokratije", rekao je Bešić.
Vrhovni sud može stati na kraj problemima
Predsjednika Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović smatra da su utemeljene ocjene da sudije u Crnoj Gori uglavnom ljudima ne izlaze u susret zbog novca.
"Pa, iskreno da vam kažem, po mom mišljenju danas u ovim uslovima ne postoji niti jedan sudija u Crnoj Gori koji bi eventualno za donošenje odgovarajuče presude primio nekakav novac. To je, po mom mišljenju aposlutno isključeno", smatra Begović.
Begović, međutim potvrđuje da je postojanje statusne mreže evidentno, ali to ne smatra, poput drugih sagovornika velikim problemom.
"Budući da je Crna Gora mala država i da se praktično svi međusobom poznaju postoje te po malo čudne i neprijatne situacije kada se sudi nekome ko je prijatelj ili komšija pa se na taj način pokušava doći do sudije. To jeste jedan problem, mislim da nije previše veliki budući da i taj sudija kod kojeg se intervenisalo da pomogne kod nekog od tih svojih prijatelja, komšija ili rođaka ipak mora donijeti odluku koja će biti provjerena pred višim sudom, budući da će se nezadovoljna stranka žaliti, pa će se i pred tim višim sudom konačno morati donijeti pravična i zakonita odluka", kazao je on.
Miloš Bešić kaže da nije siguran kako se obračunati sa nelegitimnom praksom u sudstvu, dok Stanko Marić smatra da bi Vrhovni sud tome mogao lako stati na kraj, ukoliko to zaista želi.
"Ustavna obaveza Vrhovnog suda je da zauzima pravna stanovišta i radi ujednačavanja sudske prakse i da prati rad sudova i obavještava skupštinu o problemima u radu sudova, funkcionisanju, primjeni zakona. Koliko je meni poznato, međutim to Vrhovni sud ne radi ili ni približno onoliko koliko bi trebalo. To je po meni jedna od ključnih aktivnosti koje treba da budu prisutne da bi se obezbijedila jedinstvena primjena zakona, pratio rad sudija i sudova i postupali efikasno po određenim predstavkama i pritužba, što bi za relativno kratko vrijeme dalo veoma korisne rezultate".
Reforma i stvaranje ambijenta za funkcionisanje nezavisnog pravosuđa jedan su od preduslova za odredidjivanje datuma pocetka pregovora CG o članstvu u EU.
Nedavno istraživanje "Rizici korupcije u sudskom sistemu i biznis sektoru" koje je predstavio istraživač i profesor Miloš Bešić ukazuje na to da sudije u Crnoj Gori rijetko uzimaju novac za usluge, te da su ključni problem u njihovom radu intervencije i autocenzura, što dovodi do različitog tumačenja istog zakona.
Miloš Bešić za Radio Slobodna Evropa teoriju o zloupotrebi poznanstava u sudstvu ovako pojašnjava.
"Ta mreža statusa podrazumijeva jedan sistem, rekao bih kontinuiranog činjenja, usluga jedni drugima i na taj način se zaista proizvodi jedna vrsta, ne bih rekao kršenja zakona i propisa jer se to rijetko dešava. Ali znate u zoni gdje zakoni važe oni mogu biti interpretirani i reinterpretirani na različite načine", kaže Bešić.
Marić: Administracija je spora, neodgovorna, podložna različitom tumačenju zakona, povlađivanju pojedincima.
Pravni ekspert Stanko Marić se slaže da detektovani problem predstavlja ozbiljno ograničenje i dodaje da za njega ovakav rezultat iz istraživanja nije iznenađenje.
"To je jednostavno prisutno kod ljudi kroz dugo vršenje autoritarnih, nedemokratskih vlasti gdje je uvijek postojala jedna birokratija koja je bila daleko od građana i na žalost sve ovo vrijeme demokratskog razvoja nije se tu mnogo nečega bitnog promijenilo. I dalje je administracija spora, neodgovorna, podložna različitom tumačenju zakona, povlađivanju pojedincima, je li to neka drugarska, komšijska, prijateljska, politička ili interesna veza", kaže Marić.
Miloš Bešić kaže da je politika kičma takozvane statusne mreže, ali podvlači da nije njen jedini i isključivi element.
"Dakle, to je jedan nivo. Ispod tog nivoa postoje prijateljske, porodične i druge veze i to su dva nivoa koja su ključna i međusobno se nerijetko preklapaju. Ja znam da često bude da je to interpretacija vezana za vladajuću partiju i dobar dio mreže jeste vezan za vladajuću partiju ali se mora imati u vidu da po vrlo sličnom mehanizmu funkcionišu i pripadnici opozicionih partija i dakle to nije nešto što je isključivo vezano za jednu partiju. Naprosto svi rade isto ali partija na vlasti je u tome najuspješnija. Najuspješnija je upravo zbog toga što je na vlasti i ima taj neki dvadesetogodišnji bekgraund u funkcionisanju birokratije", rekao je Bešić.
Vrhovni sud može stati na kraj problemima
Predsjednika Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović smatra da su utemeljene ocjene da sudije u Crnoj Gori uglavnom ljudima ne izlaze u susret zbog novca.
"Pa, iskreno da vam kažem, po mom mišljenju danas u ovim uslovima ne postoji niti jedan sudija u Crnoj Gori koji bi eventualno za donošenje odgovarajuče presude primio nekakav novac. To je, po mom mišljenju aposlutno isključeno", smatra Begović.
Begović, međutim potvrđuje da je postojanje statusne mreže evidentno, ali to ne smatra, poput drugih sagovornika velikim problemom.
"Budući da je Crna Gora mala država i da se praktično svi međusobom poznaju postoje te po malo čudne i neprijatne situacije kada se sudi nekome ko je prijatelj ili komšija pa se na taj način pokušava doći do sudije. To jeste jedan problem, mislim da nije previše veliki budući da i taj sudija kod kojeg se intervenisalo da pomogne kod nekog od tih svojih prijatelja, komšija ili rođaka ipak mora donijeti odluku koja će biti provjerena pred višim sudom, budući da će se nezadovoljna stranka žaliti, pa će se i pred tim višim sudom konačno morati donijeti pravična i zakonita odluka", kazao je on.
Miloš Bešić kaže da nije siguran kako se obračunati sa nelegitimnom praksom u sudstvu, dok Stanko Marić smatra da bi Vrhovni sud tome mogao lako stati na kraj, ukoliko to zaista želi.
"Ustavna obaveza Vrhovnog suda je da zauzima pravna stanovišta i radi ujednačavanja sudske prakse i da prati rad sudova i obavještava skupštinu o problemima u radu sudova, funkcionisanju, primjeni zakona. Koliko je meni poznato, međutim to Vrhovni sud ne radi ili ni približno onoliko koliko bi trebalo. To je po meni jedna od ključnih aktivnosti koje treba da budu prisutne da bi se obezbijedila jedinstvena primjena zakona, pratio rad sudija i sudova i postupali efikasno po određenim predstavkama i pritužba, što bi za relativno kratko vrijeme dalo veoma korisne rezultate".