Šesti međunarodni Njegoševi dani, koji su okupili eminentna imena savremene slavistike, povod su da se podsjeti na dvodecenijsku upotrebu i zloupotrebu Njegoša i njegovog djela u ideološke i političke svrhe.
Otvarajući ovaj prestižni međunarodni naučni skup, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je kazao da "Crna Gora ne živi Njegoševe dane nego Njegoševu epohu" i da veliki pjesnik "priča kroz svakoga od nas". Osvrćući se na političku zloupotrebu Njegoša kazao je da je "Njegoš neke oplemenjivao, a da su ga neki zloupotrebljavali, ali da je "na sreću uvijek bilo više onih koje je oplemenjavao".
"Bilo je mnogo nepravdi prema Njegošu, a možda najveće onih devedesetih kada se u njegovo ime pokušavalo pokriti vrijeme zla, kada su s Njegošem svojoj minornosti pokušavali dati neki osjećaj trajanja. Tada je Njegoš zloupotrebljavan na mnoge načine ali i u ovom vremenu pokušavaju Njegoša zloupotrijebiti. Nezavisna i obnovljena Crna Gora nije Crna Gora Njegoševog vremena, a bez Njegoša i njegove borbe za slobodu ne bi bilo ni te Crne Gore. Ona jeste sada građanska, ona jeste multietnička, ona jeste evro-atlanaska al' da Njegoš nije vjerovao u borbu za slobodu ne bi bilo ni ove Crne Gore", kaže predsjednik Skupštine.
Ranko Krivokapić je podsjetio na temu Njegoševog djela "Gorski vijenac" koja se najčešće zloupotrebljava u dnevno- političke svrhe.
"I svaki od tih pokušaja da se s vremena XIX vijeka i tadašnje borbe za slobodu zbori o slobodama XXI vijeka govore ljudi koji su izgubljeni i u vremenu i u prostoru, i koji ne razumiju slobodu. Boriti se za slobodu protiv Otomanske imperije koja je pokoravala narode i biti u ovom vremenu, sa sekularnom Turskom kao što je i Crna Gora sekularna država, prijateljskom državom, državom koja nas podržava u NATOi praviti od Njegoša protivnika -mogu samo ljudi koji ne razumiju ni vrijeme, ni prostor, ni slobodu", poručio je Krivokapić.
Uzaludne su sve političke i nacionalističke zloupotrebe Njegoša, smatra profesorica Crnogorske književnosti na Filozofskom fakultetu Tatjana Bečanović i ocjenjuje:
"Nema nacionalističkog sečiva dovoljno oštrog da iskasapi Njegošev uzvišeni stih- on se 'brani lepotom, metafizičkom i tajnim znakovima duha' - rekao bi Risto Ratković. Uzalud ga nazivaju genocidnim, on ostaje uzvišen u svojoj pesmi o slobodi i o ropstvu bića u carstvu gnjilosti...Ovo izabrano božje tvorenije jednima treba da zazidaju svoj identitet , drugima pak, da im ga ugrozi. Ali u oba slučaja domoljubna terapeutika, za sve tipove identitetskih frustracija, propisuje Njegoša u ogromnim količinama na pun stomak i praznu glavu", kaže Tatjana Bečanović i poručuje:
"Čitajmo Njegoša da bismo naučili kako da se bunimo, kako da oslobađamo svoje biće..."
A šta građani Nikšića misle o politickoj upotrebi i zloupotrebi Njegosa i njegovog djela:
Vaš browser nepodržava HTML5
O Njegošu
I dok pojedini građani smatraju da Njegoš pripada svim narodima na ovim prostorima, predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapić podsjeća gdje je nastala i ko je tvorac ideje jugoslovenstva.
"Njegoš jeste tvorac te magične riječi Jugoslavija. U jednoj prepisci sa banom Jelačićem i Ilirskim pokretom, Crna Gora koja je bila baklja slobode svih južnoslovenskih naroda, u vremenu dvije velike imperije Otomanske i Austro -Ugarske, on piše Jelačiću da je možda prava riječ, za sve nas, Jugosloveni. I nije čudo da je u Crnoj Gori rođena riječ Jugosloveni", zaključio je Ranko Krivokapić.
I dalje će svaka nova generacija čitati Njegoša i njegova djela na svoj način, smatra Rajka Glušica, profesorica Filozofskog fakulteta u Nikšiću, a savremena slavistika će izučavati i tumačiti Njegoševo djelo, kazao je profesor Boguslav Zielinski osvrnuvši se na ovogodišnji naučni skup posvećen velikom pjesnikui njegov značaj za Crnu Goru.
"Međunarodni slavistički skup Njegoševi dani je najznačajnija naučna i kulturna manifestacija na području montenegristike i južne slavistike", kazao je profesor Zielinski.